14 razloga zašto posjetiti Konjic


    Konjic – prelijep grad bogatog sadržaja

    Konjic će vam pružiti nevjerovatnu avanturu, opuštanje i zabavu.

    Konjic je smješten na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini sa obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.

    Svi koji putuju za Hercegovinu iz Bosne moraju proći kroz Konjic, čime je grad dobio posebnu poziciju, te je ljeti pogotovo rado posjećeno  mjesto. Svi koji su bili u Konjicu svjedoče njegovoj ljepoti.

    U Konjic možete stići vlastitim automobilom, magistralnom cestom iz smjera Mostara ili iz smjera Sarajeva, autobusom iz navedena dva smjera, a linije su svakodnevne, te ih ima više dnevno. Također, do Konjica možete i vozom u jutarnjem ili popodnevnom terminu iz smjera Mostara ili Sarajeva, uz povoljne karte.

    U nastavku vam donosimo listu mjesta koje možete vidjeti i posjetiti u Konjicu.

    Eko selo Raj u Raju

    Kako sam naziv kaže – ovo je pravi raj u Konjicu.

    Eko selo i turistički kompleks “Raj u Raju” se nalazi u prelijepom području Konjica na sjeveru planinske Hercegovine.

    Turistički kompleks Eko selo “Raj u Raju” se nalazi između Konjica i Jablanice u selu Idbar.

    Ako prolazite kroz Jablanicu preporučujemo da posjetite Memorijalni kompleks Bitka na Neretvi.

    Put do kompleksa vodi od glavnog puta u Čelebićima. “Raj u raju” je udaljen 60 kilometara od Mostara i isto toliko od Sarajeva, na 5 kilometara od glavnog puta koji povezuje ova dva grada.

    Sa bilo koje strane da dolazite, skrenite sa magistralnog puta M17 u selo Čelebiće i jednostavno pratite putokaze koji vode u ovaj nesvakidašnji raj – a i sami ćete vjerovatno biti svjedoci da je ovo mjesto upravo sa razlogom dobilo takav naziv.

    14 razloga zašto posjetiti konjic
    Eko Selo Raj u raju.


    Planinsko selo Lukomir

    Prelijepo, često napušteno, selo – tako bismo opisali Lukomir.

    Ako ste za avanturu, planine, upoznavanje tradicije Bosne i Hercegovine i prirodu onda zaputite se u Lukomir. Pored Lukomira, Park prirode Blidinje također je savršeno mjesto za odmor.

    Selo Lukomir je posebno po svojim kamenim kućama, koje su prekrivene šindrom od trešnjinog drveta, što im daje posebnost.

    S obzirom na to da se nalazi u području surove planinske klime, već s dolaskom prvog snijega u decembru selu je nemoguće prići, osim na skijama ili pješice, sve do aprila, a ponekad i duže.

    Tako su njegovi stanovnici bili primorani da se isele iz ovog mjesta ili da zimi privremeno borave u drugim krajevima.

    Lukomir je poznat po svojoj tradicionalnoj odjeći, a žene i danas nose pletene odjevne predmete kakvi su nošeni prije nekoliko stoljeća. Poznato je da stanovnici sela izrađuju šarolike rukotvorine od vune: rukavice, čarape i slično. Bave se stočarstvom i planinskom zemljoradnjom, pa je ovo mjesto poprilično interesantno za posjetiti.

    Ako vam Lukomir zvuči primamljivo, još jedna od sličnih lokacija jeste i okolina Prokoškog jezera, koje se nalazi blizu Sarajeva, gdje se također možete pobliže upoznati sa tradicijom Bosne i Hercegovine, osjetiti prirodu, boraviti u drvenim kućima i slično.

    Ako namjeravati provesti godišnji odmor u Hercegovini obavezno se zaputite na Vodopad Kravica.


    Titov bunker

    Ovo je kako mnogi kažu najstrože čuvana tajna, toliko dobro osmišljena, da su radnici dolazili do ovog mjesta sa povezom na očima, a nakon 3 mjeseca su mijenjani radnici.

    Bunker je služio da se skloni Tito sa  350 osoba u slučaju nuklearnog napada.

    Titov Bunker u Konjicu se  inače sastoji od 3 dijela  gdje  prvi Maskirni dio  se sastoji od tri objekta – nadzorne rezidencije, objekta za uže osiguranje bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita i objekta u kojem je trebalo biti smješteno osoblje za tehničku podršku.

    Drugi dio se nalazi iza troje metalnih vrata debljine 1,20m  gdje se nalazi tunel koji Vas vodi u srce atomskog skloništa dubine 280 m i dužine 202 m. Zidovi tunela su izrađeni ručno od drveta. Cijeli objekat osvjetljava 6.000 neonki, što je zanimljiv podatak, a također ono što je još interesantno jeste da račun za struju danas iznosi 15 000 KM.

    Posljednji dio bunkera je atomsko sklonište napravljeno u obliku potkovice. Štićeni dio objekta je podijeljen na 12 blokova. Najznačajniji su: komunikacija, Titov blok, klima, cisterne za naftu i voda.

    Ovo mjesto je jedno od najinteresantnijih  mjesta koja čuvaju historiju  u Bosni I Hercegovini, od kojih je jedno i Muzej II zajsjedanja AVNOJ-a, u Jajcu.

    Čaršijska džamija – Junuz-Čauševa džamija

    Ova džamija je najviše posebna po tome što u svom haremu, odnosno dvorištu,  ima nekoliko starih nišana.

    Džamije u Bosni i Hercegovini su i dan danas zanimljiva mjesta gdje možete dosta toga saznati o historiji, a ovom prilikom vrijedi spomenuti Dizdarevu ili Žensku džamiju, koja se nalazi u Jajcu.

    Što se tiče Junuz-Čauševe džamije, posebno su  zanimljivi oni nad mezarom na kamenoj kuburi Derviš-paše Dedage Čengića iz 1874.godine.

    U dvorištu se nalazi ukrašen veliki kameni sarkofag na koji su postavljena dva nišana. Uzglavni nišan je završen plitkim fesom i kićankom, a nožni je ukrašen lozom s grozdovima. I na vrhu nožnog spomenika se nalazi ukrašeno ispupčenje.

    Spomenik se nalazi u posebnoj gvozdenoj ogradi. Na uzglavnom nišanu na dvije strane je uklesan hronogram u pjesmi na turskom jeziku talik-pismom. Ispod ovog natpisa je i sljedeći tekst u latinici:

    „Derviš-paša Čengić, otomanski zborni zapovjednik, umro godine 1874.“ Derviš-paša, zvani Dedaga Čengić, turski zborni zapovjednik, umro je u Konjicu na putu iz Gacka u Sarajevo 1272. hidžretske godine (1874).

    Dom kulture u Konjicu

    Ovaj objekat je bio  jedna od najatraktivnijih  građevina u bivšoj Jugoslaviji, te danas ima status Nacionalnog spomenika.

    Projektant je slovenački arhitekta Jože Osojnik, vojno angažovan od strane tadašnjeg Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu u Beogradu.

    Dom kulture u Konjicu izgrađen je 1957. godine, a od 1962. godine do danas djeluje kao Javna ustanova Narodni univerzitet Konjic.

    Ukupna površina zatvorenih i otvorenih prostora objekta, te partera uz objekat iznosi 6532 m2. Iz ovog perioda u Mostaru postoji 5 kultnih objekata.

    konjic
    Dom kulture u Konjicu

    Muzej drvorezbarstva

    Muzej drvorezbarstva umrežio je konjičke drvorezbare i objedinio svu tehniku i historiju zanata u jednu priču. Prilika je to za promociju bosanskohercegovačke kulturne, ali i svake druge baštine pa je ovo mjesto posebno.

    PROČITAJ:   Staklena šetnica na Fortici nova turistička atrakcija Mostara (VIDEO)

    Muzej je kreiran tako da  donosi priču o stoljeću zanata u gradu na Neretvi, o zanatu koji je prije nekoliko godina uvršten na Listu UNESCO-ove nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

    U muzeju su  postavljeni dokumenti koji svjedoče o drvorezbarstvu, od osmanskog perioda do danas.

    Predmeti su inače  prikupljani duže vremena, većina je donesena iz privatnih kolekcija, a neke stvari su vraćene nazad iz drugih muzeja, a  najstariji predmet u muzeju je  sehara iz 19. vijeka koju su braća Nikšić , inače osnivači ovog mjesta,   naslijedila od nane, a ona od svoje nane i tako generacijama  unazad.

    Svakako da vrijedi posjetiti i Međugorje ako idete kroz Hercegovinu na more.

    Partizansko spomen Groblje na Musali

    Partizansko spomen-groblje u Konjicu nalazi se na listi nacionalnih spomenika od 2007. godine.

    S  vidikovca pruža s jedan od najljepših pogleda na ovaj lijepi hercegovački gradić i konjičku ćupriju.

    A ispod Partizanskog groblja izvode se i tradicionalni skokovi u Kazan.

    Partizansko spomen-groblje nalazi se ispod brda Zlatara, između današnjega gradskoga groblja koje je formirano 1882. godine i rijeke Neretve.

    Po musali (molitveni prostor u islamu)  koja je bila na ovom mjestu do II svjetskog rata, cijeli ovaj prostor naziva se Musala, navodi se na stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

    Hrabre Mostarke koje su se borile protiv fašizma danas rijetko ko spominje untaoč činjenici da su odigrale važnu ulogu u oslobađanju Mostara.


    Stara Ćuprija

    Stara kamena ćuprija, simbol Konjica, jedan je od najljepših spomenika osmanske arhitekture u Bosni i Hercegovini, izgrađena je hidžretske 1093. godine, odnosno 1682. godine po gregorijanskom kalendaru.

    Gradnja ove ćuprije jedan je od rijetkih pozitivnih događaja u Bosanskom ejaletu u drugoj polovini XVII stoljeća, odnosno u periodu opće poljuljanosti osmanskog državnog poretka obilježenog dugotrajnim i teškim ratovima.

    Danas ovaj most, sa šest lukova razlčitih dimenzija, spaja staru jezgru Konjica sa novim dijelom grada na desnoj obali i zaštitni je znak ovog grada na Neretvi.
    Izgrađena je u karaterističnom osmanskom stilu istom kao što je Stari most u Mostaru.

    14 razloga zašto posjetiti konjic
    Stara ćuprija je simbol Konjica.

    Zavičajni Muzej u Konjicu

    U sklopu Zavičajnog muzeja se nalazi stalna etnografska postavka, koju su radili stručnjaci iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

    Sastavni dio muzeja je i galerijski, te arheološki prostor, kutak za djela poznatog slikara Lazara Drljače, a depadans muzeja je rodna kuća Zulfikara Zuke Džumhura.

    konjic
    U sklopu Zavičajnog muzeja nalazi se Rodna kuća Zuke Džumhura.


    Rodna kuća Zuke Džumhura

    Zulfikar Zuko Džumhur je  bio bosanskohercegovački putopisac, slikar i karikaturista,

    U kući je, između ostalog, izložena njegova odjeća u kojoj je, kao pisac scenarija i voditelj, snimao serije emisije ”Hodoljublja” – poznata zelena ”vijetnamka” i njegovi kaputi, ”đubretarci”.

    Stalna su postavka i fotografije bitnih trenutaka iz Zukinog života i fotografije sa njemu bitnim ljudima. Pored ostalih, izložen je portret njegove tetke Fatme Džumhur zbog koje se stalno vraćao u rodni grad.

    Predstavljene su brojne Zukine karikature, slike, priznanja, objavljeni i neobjavljeni rukopisi. Objekat ima više od 500 kopiranih karikatura i brojne originalne.

    Kuća predstavlja bitnu kulturno-obrazovnu kariku Konjica.

    Boračko jezero

    Boračko jezero udaljeno je 20 km od Konjica, te se nalazi na  420 m nadmorske visine, koje svojom dužinom od 720 metara i širinom od 402 metra, predstavlja ne samo najljepše, nego i najveće planinsko jezero Bosne i Hercegovine.

    Okruženo zelenom crnogoričnom i bjelogoričnom šumom, i sa karakterističnom planinskom klimom i savršeno čistom vodom (u kojoj žive posebno ukusne pastrmke i rakovi), jezero privlači veliki broj turista, sportista, ribolovaca i izletnika opijenih ljepotama ovog mjesta.

    Dublje unutar guste vegetacije moguće je vidjeti divokoze kako slobodno brste što je svakako mnogima zanimljiv prizor.

    konjic
    Boračko jezero nalazi se u blizini Konjica.

    Jablaničko jezero

    Jablaničko jezero umjetno je akumulacijsko jezero na Neretvi, u Bosni i Hercegovini. Smješteno je na sjeveru Hercegovine.

    Prostire se od Konjica do Jablanice, uz magistralni put M-17, a površina jezera iznosi 13 km2.

    Jablaničko jezero nastalo je 1953. godine izgradnjom lučne brane na Neretvi, 5 km uzvodno od Jablanice. Visina brane je 80 metara i jezero se proteže uzvodno do Konjica.

    14 razloga zašto posjetiti konjic
    Jablaničko jezero umjetno je akumulacijsko jezero na Neretvi.

    Maksimalna dužina mu je oko 30 km. Površina jezera je 1440 ha. Najveća dubina je od 70 do 80 metara, a oscilacije vodostaja su i do 25 metara.

    Jezero je bogato raznosvrnom ribom, poput: pastrve, glavatice, strugača, šarana, smuđa, bijelog klena, pijurice, babuške i dr.

    Rijeka Neretva

    Naravno, ono što je svakako ne možete a da ne vidite jeste rijeka Neretva. Prelijepa rijeka koja je simbol Hercegovine i Konjica.

    Za kraj ne zaboravite uživati u šetnji u čaršiji u Konjicu, a za posjetu svim ovim mjestima definitivno će vam trebati više dana.

    Hercegovina nudi mnogo prelijepih gradova i naselja koje vrijedi posjetiti. Ovo ljeto provedite godišnji odmor u Počitelju, zatim se zaputite do Vrela Bune i Bunskih kanala.

    Preporučujemo da pročitate:

    Koliko je koristan ovaj članak?

    Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

    Prosječna ocjena 4.9 / 5. Brojanje glasova: 17

    Za sada nema glasova! Budite prvi koji će ocijeniti ovaj post.

    Kako vam se ovaj post učinio korisnim ...

    Pratite nas na društvenim mrežama!

    Žao nam je što vam ovaj post nije bio koristan!

    Poboljšajmo ovaj post!

    Recite nam kako možemo poboljšati ovaj post?

    Adna
    Adnahttps://www.tnt.ba
    Adna je mlada multimedijalna novinarka koja radi na medijima TNT Grupacije. Prati vijesti iz Mostara gdje živi i studira.

    DRUGI UPRAVO ČITAJU

    Šta vidjeti ?