Stari Grad Stolac –  poznate znamenitosti

    Stolac još uvijek nije iskoristio u potpunosti svoj turistički potencijal

    Stari Grad Stolac je mjesto bogato raznim znamenitostima, od kojih neke ni dan danas nisu u potpunosti istražene, niti prilagođene turističkim posjetama – ali to svakako ne znači da u narednom periodu neće biti uređene.

    U nastavku smo pisali o prelijepim i nevjerovatnim znamenitostima, gdje smo pomenuli Stari Grad Vidoški, Nekropola Radimlja, Nekropola Boljuni, Begovina, Daorson, Badanj, Careva džamija, Grob Moshe Danona.

    Ova mjesta su historijska mjesta koja morate barem jednom posjetiti, kao i osjetiti njihovu ljepotu, duh prošlosti.

    Poneka od njih su poput muzeja, a kada smo već kod muzeja, jedan od onih koje trebate posjetiti jeste svakako Muzej II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu

    U nastavku pročitajte detalje o ovim historijskim znamenitostima i odaberite vašu narednu destinaciju.

    Stari Grad Vidoški

    Vidoški – to je naziv za Stari grad Stolac tj. grad u Vidovom polju iznad današnjeg grada Stoca, gdje mu se i danas ruševine dobro raspoznaju.

    Ime je dobio po riječici Viđoštici, danas zvanoj Bregavi.Vidoški se spominje prvi put 1444. godine kao grad u zemlji hercega Stefana, Vidovo Polje po prvi put 1417., Stolac 1436., a Vidoštica 1517.

    Još 1465. bio je ovaj kraj u vlasti hercega Stefana, ali brzo poslije toga pao je pod Turke. Sve do prvih decenija XIX vijeka službeno se zvao grad u Stocu Vidoška.

    Stari grad Stolac ili Vidoški smješten je na uzvišenju iznad današnjeg središta Stoca i nalazi se na lijevoj obali rijeke Bregave.

    Vidoški se u historijskim izvorima spominje u tri povelje, a sve ove povelje su bile izdate vojvodi i hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači.

    U 17. stoljeću grad je imao 13 kula i bio je najbolje utvrđen grad u Hercegovini. Sastoji se od donjeg grada, gornjeg grada, središnjeg platoa iz austrougarske uprave, pristupnog puta, kao i dijela brda ispod bedema, te malo podsjeća na prelijepu tvrđavu u Jajcu.

    Zaštićen je lancem kula i bedema, koji su izvedeni od tesanih blokova kamena krečnjaka. U Hercegovini postoje mnoge kule, gradovi iz perioda Srednjovjekovne Bosne. Stari grad Počitelj također vrijedi posjetiti i doživjeti.

    vidoski
    Stari Grad Stolac – Vidoški nalazi se iznad Stoca.

    Nekropola Radimlja

    Nekropole stećaka u Hercegovini moraju se doživjeti. Preporučujemo da posjetite Nekropolu Radimlja, te pogledate mnoge stećke koji se ovdje nalaze.

    Nekropola stećaka Radimlja nalazi se u Vidovu polju, oko 3,3 km zapadno od Stoca, na putu Čapljina – Stolac.

    Nekropola na Radimlji spada među nekoliko najvrijednijih i najznačajnijih nekropola Bogumila – pripadnika Bosanske crkve.

    stari grad stolac -  poznate znamenitosti

    Najstariji nadgrobni spomenici su iz XV. i XVI. stoljeća o čemu svjedoče natpisi na jednom od spomenika koji je pripadao tadašnjim gospodarima ove zemlje, obitelji Hrabren-Miloradović.

    Nekropola spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog perioda u Bosni i Hercegovini. Karakteristike koje ističu njenu vrijednost su: brojnost primjeraka, raznovrsnost i zastupljenost svih osnovnih oblika, mnogo visoka umjetnička kvaliteta izrade, bogatstvo plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju historijske ličnosti te sama njena dostupnost i smještaj.

    Za vrijeme vladavine Austro-Ugarske Monarhije izgrađena je cesta koja je povezala Čapljinu i Stolac a koja je presjekla Nekropolu na dva djela, ostavljajući na sjevernoj strani 11 stećaka te na južnoj 122.

    Pretpostavlja se da je tokom izgradnje ceste uništeno oko 20 stećaka. O čuvenim stećcima pisao je poznati Stočanin Mehmedalija Mak Dizdar.

    Nekropola Boljuni

    Stari grad Stolac nije jedina znamenitost koja se može vidjeti u ovom gradu. Jedna od vrijednih posjete je Nekropola stećaka Boljuni.

    Nekropola stećaka Boljuni nalazi se u jugozapadnom dijelu općine Stolac kod sela Bjelojevići.

    Na ovom mjestu ima 269 stećaka podjeljenih u dvije skupine. Među njima 92 su ukrašena.

    Lokalitet nije na popularnoj lokaciji kao nekropola stećaka Radimlja i manje je posjećen. Za razliku od nekropole Radimlja stećci u nekropoli Boljuni manje su ukrašeni ali imaju znatno više natpisa. To ovu nekropolu stavlja na prvo mjesto među nekropolama po broju natpisa.

    Nekropola Boljuni je udaljena 13 kilometara od središta Stoca, na putu Stolac-Neum. Dakle, broji 273 stećka podijeljena u dvije skupine.

    Nekropola u Boljunima ističe se velikim brojem natpisa, čak 19, što je po broju natpisa na prvom mjestu u Bosni i Hercegovini.

    stari grad stolac
    Nekropola Boljuni

    Na boljunskim je stećcima najčešći ukras križ, a potom povijena lozica s trolistom, štit s mačem, kao i rozete, potom razne bordure, polumjesec, scene lova, kola i sično ovim crtežima.

    U sklopu nekropole nalazi se grob čuvenog vojvode Vlatka Vukovića na čijem križu piše: “Ase leži dobri čoek Vlatko Vuković“, dok se grob posljednjeg bosanskog  kralja Stjepana nalazi ispod Huma.  Osim toga, zemni ostaci posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića se nalaze u Franjevačkom samostanu, u Jajcu

    Vlatko je prvi pobijedio Turke kod Bileće 27. augusta 1388 godine. Umro je 1392 godine. Veliki je vojvoda iz kuće Kosača, osoba od povjerenja kralja Tvrtka.

    Vrijedno je spomenuti i stećak Taraha Boljunovića koji ima ukrase na svim uspravnim stranama i natpise na istočnoj i zapadnoj strani, te stećak s likom majke koja u naručju drži dijete.

    Svi su natpisi na ovoj nekropoli iznimno kratki, lapidarni, sadrže uglavnom samo osnovne biografske podatke. Uz samu nekropolu nalazi se tzv. Grčki bunar u narodu poznat kao Neveš voda.

    Begovina

    Begovina je stambena cjelina stolačke feudalne porodice Rizvanbegovića sagrađena sredinom 19. vijeka. Godine 1833. Hercegovina je izdvojena kao zasebna administrativna oblast unutar Osmanskog carstva, a vezirska titula dodijeljena je Ali-paši Rizvanbegoviću.

    Ubrzo nakon toga, Rizvanbegovići sele iz stolačke tvrđave u čaršiju, a potom izgrađuju i stambenu cjelinu Begovinu sa svim pratećim objektima.

    Begovina je radi zaštite od hajdučkih upada bila opasana zidom, a od mogućih napada bila je zaštićena otvorima, puškarnicama. Cjelina je poštovala prirodni teren i potrebnu privatnosti svake pojedine obitelji.

    Stambena cjelina Begovine sastoji se od četiri dijela koji ujedno predstavljaju i prelaz prostora od javnog k intimnom, porodičnom dijelu.

    PROČITAJ:   Nova adrenalinska avantura u Mostaru: Najveća ljuljačka na 12 metara iznad tla

    Prvi, javni dio cjeline jeste pristupni put, drugi dio čini ulazno, odnosno prednje ili pristupno dvorište s četiri objekta, zatim poluprivatna avlija i na kraju privatne avlije i kuće za porodični život. Treći i četvrti dio cjeline, odnosno poluprivatna avlija i porodične kuće, ograđeni su visokim kamenim avlijskim zidom, koji se proteže s tri strane cjeline.

    Unutar Begovine nalazio se i mekteb za školovanje djece. Objekti su povezani avlijom, odnosno vanjskim dvorištem, u kojem je bio i poseban prostor koji je služio za potkivanje konja

    stari grad stolac -  poznate znamenitosti
    Stari grad Stolac- Begovina je stambena cjelina stolačke feudalne porodice Rizvanbegovića

    Daorson

    Na ovom mjestu su ostaci Ilirskog grada Daorsona. Bio je to glavni grad heleniziranog ilirskog plemena Daorsa koji su živjeli od 300. do 50. godine prije nove ere u dolini rijeke Neretve.

    Ostaci ovog nekada najjačeg grada u širem području nalaze se u selu Ošanjići. Daorsi su preuzeli grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama s Grcima.

    Gradina Daorsona je nastala na prahistorijskom utvrđenom naselju koje je tu stalno postojo još od početka ranog (17. do 16. vijeka prije nove ere), pa sve do kraja kasnog bronzanog doba (9. do 8. vijeka prije nove ere).

    Poznato je kako je od 167. godine prije nove ere rijeka Neretva bila sjeverozapadna granica Rimske republike na Balkanu, pa i granica Daorsa, koji su u okviru te države uživali neku vrstu autonomije.

    U to doba Daorse su iz pravca rijeke Cetine napadali Delmati, moćno ratničko pleme čija se vlast u nekim periodima pružala preko Cetine u pravcu rijeke Neretve.

    stari grad stolac -  poznate znamenitosti
    Posjetite Daorson stari Ilirski grad.

    Badanj

    Paleolitsko nalazište Badanj je smješteno niže sela Borojevića kod Stoca. Uz Stari Grad Stolac ovo je vrlo popularna turistička destinacija.

    Prostornim planom Republike Bosne i Hercegovine do 2002. godine arheološko područje Badanj je obilježeno kao spomenik I. kategorije od nacionalnog značaja.

    Arheološkim putem je ovo nalazište datirano u kasni period mlađeg paleolita – kasnog epigravettiena, odnosno 13000 do 12000 godina prije nove ere.

    Nalazište je otkriveno 1976. godine. Uz potkapinu nađena je gravura, i to je prvi nalaz ove vrste na istočnoj obali Jadrana.

    badanj
    Paleolitsko nalazište Badanj.

    Badanj je vrlo bogato paleolitsko i višeslojno pećinsko nalazište. Badanjska gravura sadrži prikaz životinje i znakove što je tipično za region mediteranske umjetnosti paleolitskog čovjeka.

    Gravure slične ovoj nalaze se u znatnom broju na Siciliji, u Kalabriji i u Apuliji. Nivo mora je u to vrijeme bio za 100 do 150 metara niži od sadašnjeg, što je omogućavalo ljudima komunikaciju kontinentalnim putem.

    Još jedno značajno arheološko pronalazište je Starokršćanska bazilika u Cimu.

    Grob Moshe Danona

    Ako posjećujete Stari grad Stolac ili općenito ovaj dio Hercegovine preoporučujemo Grob Moshe Danona.

    Grob Moše Danona obilježava grob sarajevskog rabina, cijenjenog člana jevrejske zajednice sa početka 19. stoljeća. Grob se nalazi na putu Mostar – Stolac u mjestu Krajšina na ulazu u Stolac.

    Rabin Moša Danon, pošao je pješice na put u Palestinu, želeći umrijeti i biti pokopan u svetoj zemlji. Prema predaji, predvidio je da će izgubiti život na tom putu i zatražio da bude ukopan u mjestu gdje ga to zatekne.

    Spomenik su mu podigli sunarodnjaci deset godina nakon njegove smrti.

    stari grad stolac -  poznate znamenitosti
    Grob Moshe Danona.

    Nadgrobni spomenik izveden je u formi bosanskih jevrejskih nadgrobnih spomenika koja se naziva “sjedeći lav”. Sa sjeverne strane uklesan je natpis na starohebrejskom.

    Druga dva nadgrobnika obilježavaju mjesto ukopa dvojice austrijskih vojnika. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je 2003. god. grob Moše Danona sa okolnim prostorom i havrom na Krajšini nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

    Sultan Selimova Džamija

    Sultan Selimova (Careva) džamija bila je još davne 1519. godine centar oko kojeg se razvijala čaršija i oblikovala je Stolac onakvim kakav je sada.

    Kroz sve godine predstavljala je simbol onoga što se život zove.

    Čaršijska džamija u Stocu, za koju se koriste imena Džamija sultana Selima Javuza, Stari mesdžid, Džamija na Staroj musalli, Džamija na Tepi, Džamija jedanest direka,

    Carski mesdžid, nalazi se  dakle u Stocu, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

    stari grad stolac
    Carski mesdžid, nalazi se  dakle u Stocu, Bosna i Hercegovina.

    Zanimljivo je pomenuti jednu džamiju bez munare, koja se nalazi u Travniku, a u pitanju je Dizdareva ili Ženska džamija.

    Veličine njenih stranica iznose 18,30 m x 15,30 m. Unutrašnje dimenzije džamije su: 9,18 m x 16,37 m, a visina središnjeg molitvenog prostora je 4,72 m.

    Džamija u unutrašnjosti ima 11 stubova, pet na koje se oslanja središnja stropna greda i 6 stubova na koje se oslanja mahfil. Simbolično značenje broja 11 (11 duhovnih nasljednika poslanika Muhameda i 12. skriven, koji se čeka) vrlo često je korišteno u arhitektonskim iskazima starih džamija.

    Uz desni zid džamije je prigrađena kamena prizmasta munara visine 25,80 m.

    Harem džamije izmijenjen je 1955. i razaranjima 1993. godine.

    U ljeto 1993. godine srušile su je snage HVO-a i HV-a, a nakon što je cjelovito obnovljena 2003. godine, Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je nacionalnim spomenikom BiH zajedno sa stolačkom čaršijom, 2003. godine.

    Izdvajamo za vas:

    Koliko je koristan ovaj članak?

    Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

    Prosječna ocjena 4.8 / 5. Brojanje glasova: 18

    Za sada nema glasova! Budite prvi koji će ocijeniti ovaj post.

    Kako vam se ovaj post učinio korisnim ...

    Pratite nas na društvenim mrežama!

    Žao nam je što vam ovaj post nije bio koristan!

    Poboljšajmo ovaj post!

    Recite nam kako možemo poboljšati ovaj post?

    Adna
    Adnahttps://www.tnt.ba
    Adna je mlada multimedijalna novinarka koja radi na medijima TNT Grupacije. Prati vijesti iz Mostara gdje živi i studira.

    DRUGI UPRAVO ČITAJU

    Šta vidjeti ?