back to top

Starokršćanska Bazilika u Cimu

Bazilika u Cimu u blizini Mostara je izgrađena u kasnoj antici ili u ranom srednjem vijeku.

U naselju Crkvine, blizu Cima, otkriveno je 1966. godine da je ovo područje bilo naseljeno za vrijeme rimskog doba. Pronađeno je naselje iz starog vijeka u kojem je izgrađena bazilika.

Istraživanjem otkriveno je da je bila sjedište starokršćanske sarsenterske biskupije koja se spominje još 530. godine. Uz baziliku otkrivena su još dva kasnoantička objekta grobna kapela (memorija) i zgrada za stanovanje.

Bazilika u Cimu

Pretpostavlja se da se bazilika sastojala od tri etaže. Također imala je jedan brod i tri apside izgrađene izvan istočnog zida.

bazilika
Nacrt bazilike

Baziliku čine narteks, naos, prezbiterij i baptisterij i dvije prostorije za koje još nije utvrđena namjena.

Građena je od pritesanog kamena složena u redove, znatno preciznija od većine drugih bazilika u BiH.

Izgrađena je od kamena pješčara, sedra i konglomerata.  Pod bazilike je sačuvan samo u južnom dijelu građevine, a u sjevernom dijelu je raskopan.

Oko građevine nalaze se velike kamene ploče koje su smještene  uz vanjske zidove, njihova funkcija je bila zaštita od vode s krova. Smatra se da je krov bio od crijepa.

Vjerojatno je da je na temeljima starije (prvobitne) crkve, zbog neznanih razloga srušena, poslije sagrađena druga crkva.

Tezu potvrđuju nalazi ulomaka jedne mramorne menze i druge miljevinske menze, brojni dijelovi oltarnih pregrada iz dviju faza, stariji iz 4. ili prve polovice 5. stoljeća, a mlađi s kraja 5. i prve polovice 6. stoljeća. Bazilika datira iz razdoblja kasne antike, od 4. do 6. stoljeća.

Detaljnije o arheološkim iskapanjima bazilike u Cimu govori se u Glasniku Zemaljskoga muzeja u Sarajevu iz 1976. godine, tako su barem sačuvani fonografski i tekstualni zapisi ovoga vrijednoga otkrića.

Temelji ove sakralne građevine su danas jedini materijalni trag. Zbog svoje impozantnosti neki istraživači pretpostavljaju da je bazilika u Cimu mogla biti sjedište drevne biskupije Seresenterum.

Grobna kapela

Kapela datira od 4. do 6. stoljeća. Memorija(grobna kapela) se nalazi južno od bazilike, zidana je sitnijim kamenjem. Čine je dvije prostorije.  Uz  kapelu nalaze se i grobovi. Pronađeno je 36 oštećenih grobova, od toga 13 grobnica je izgrađeno od podnih kamenih ploča bazilike. Uz grobove pronađen je i nakit.

Izvan crkve, sjeveroistočno od središnje apside je kasnoantička grobnica. U grobu su nađene samo životinjske kosti.

Uz sjeverni zid i uz južnu grobnicu otkrivene su kline (kamene klupe). Nađene grobnice sadrže kosture, bez priloga. Zidovi grobnica su monolitne kamene ploče, a južni zid grobnice je u vapnenoj žbuci.

Zgrada za stanovanje

Ostatci zgrade za stanovanje iz kasne antike, iz istog razdoblja, 150 metara zapadno su bazilike. Unutarnjih je dimenzija 11,90 x 7,40 m, zidova debljine 0,60 metara. Nađeni su fragmenti krovnog crijepa, keramike, stakla i čavala.

Pronađeni predmeti

Pronađeni su rimski novčići iz 3. i 4. stoljeća, srednjovjekovni dubrovački novčić, nakit kasnoantička lučna fibula, naušnice, srednjovjekovni srebrni prsten, željezni predmeti, keramika od pretpovijesne, starorimske do srednjovjekovne (slavenske) iz ranog srednjeg vijeka, 8.-9. stoljeće.

bazilika u cimu
Bazilika u Cimu

Nacionalni spomenik

U januaru 2004. godine arheološko područje s ostatcima kasnoantičke bazilike, memorije i zgrade za stanovanje i dio pokretne baštine pronađenog na arheološkom području proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Bazilika u Cimu je ujedno i najstariji spomenik na području Mostara.

Preporučujemo da posjetite Međugorje koje se smatra jednim od najvećih svetišta u svijetu.

Popularno danas