More

    Mehmedalija Mak Dizdar – poznati Stočanin

    Autor djela ”Modra rijeka” i ”Kameni spavač” koja su među najznačajnijim pjesničkim ostvarenjima 20.vijeka u BiH

    Jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pisaca, Mehmedalija Mak Dizdar rođen je 17. oktobra 1917. godine u hercegovačkom gradu Stolac. Mehmedalija je u 6 godini života ostao bez oca, koji je umro od posljedica poverede  koje je dobio u Prvom svjetskom ratu.

    mak dizdar
    Mak Dizdar

    Iz malenog gradića seli se u Sarajevo 1930. godine gdje upisuje Državnu šerijatsku gimanziju. U tom periodu rađa se ljubav prema književnosti i stvaralaštvu.

    Na svoje tadašnje prve radove počinje se potpisivati pseudonimom Mak koji će nastaviti koristiti i privatno i službeno do kraja života.

    Njegov prvi pjesnički tekst objavljen je u listu Saveza trezvene omladine Trezvenost. Također, tu je i 1933. godine dobio prvu nagradu za najbolju pjesmu.

    Mak je sa svojim stvaralštvom počeo veoma mlad, a priznanja za njegov rad u tom periodu najbolje govore o talentu bosanskohercegovačkog pisca.

    U ”Novoj biblioteci” objavio je prvu zbirku pjesmama pod nazivom ”Vidovopoljska noć”(1936) – većim dijelom je bila cenzurisana zbog društvenokritičkih ideja koje su se nalazile u zbirci.

    Bavio se i novinarstvom

    Mak Dizdar je krenuo istim stopama kao i brat Hamid koji se bavio novinarstvom. Tako je Mak osim pisanja poezija i objavljivanja u časopisima istovremeno se bavio novinarstvom.

    Makovu poeziju i tekstove objavljivali su poznati časopisi Novi Behar, Pregled, Jugoslavenski list, Gajret itd.

    U Drugom svjetskom ratu Mak je pauzirao svoje kniževno stvaralštvo i počeo raditi kao poštanski službenik. Zajedno s bratom Hamidom ilegalno je djelovao kao član partizanskog pokreta otpora- Iz tog razloga tadašnje vlasti hapse majku Neziru i sestru Refiku te ih odvode u Jasenovac.

    Okrunisao je svoju ljubav sa Senijom Dedić 1941. godine. U braku su dobili tri sina Faruka, Envera i Maju.

     Radio je kao urednik u državnoj novinskoj agenciji TANJUG za BiH u periodu od 1946. do 1948. godine. Također, radio je i u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje od 1948. do 1951. godine.

    Glavni urednik časopisa Život

    Od 1964. godine pa sve do smrti bio je glavni urednik časopisa Život u kojem je pokrenuo raspravu o jezičkom pitanju u Bosni i Hercegovinu. U do sada već poznatom tematu Života objavio je esej posvećen ovom problemu koji se zvao Marginalije o jeziku i oko njega(1970).

     U ovom eseju Mak se otvoreno zalagao za priznavanje treće tj. bosanske varijante nekadašnjeg srpskohrvatskog / hrvatskosprskog jezika. Ovaj esej je izazvao burne reakcije javnosti i Mak je suočen sa kritikama, napadima pa čak i prijetnjama.

     Mehmedalija Mak Dizdar umro je 14. jula 1971. godine u Sarajevu. Iza sebe je ostavio ogroman trag na bosanskohercegovačku književnost ali i historiju. Njegova djela postala su klasici ne samo u Bosni i Hercegovini već diljem regiona i svijeta.

    Izložen žestokim kritikama i napadima te suočen s intenzivnim javnim i tajnim pritiscima, prijetnjama i uvredama, kao i političkim malverzacijama vezanim za njegov privatni život – 14. jula 1971. godine umire u Sarajevu, u 54. godini života.

    mak dizdar

    Dobitnik značajnih prizanja i nagrada

    Mak Dizdar je za svoj dobrinos knjiženosti i napisana djela dobio mnoborojne nagrade od kojih izdvajamo:

    • Nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (1961),
    • Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1964),
    • Zmajeva nagrada Matice srpske (1967),
    • Dvadesetsedmojulska nagrada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (1967)
    • Zlatni vijenac Struških večeri poezije (1969)

    Napisana djela

    • Vidovopoljska noć, pjesme, 1936.
    • Plivačica, poema, 1954.
    • Povratak, poema; 1958.
    • Okrutnosti kruga, pjesme, 1960.
    • Panorama savremene bosanskohercegovacke proze, 1961.
    • Koljena za Madonu, pjesme, 1963.
    • Minijature, pjesme, 1965.
    • Ostrva, pjesme, 1966.
    • Kameni spavač, 1966.
    • Poezija, 1968.
    • Modra rijeka, 1971.
    • Stari bosanski tekstovi, 1969.
    • Pjesme, 1972.

    ”Modra rijeka”

    U poeziji osjeti se utjecaj iz bosanske kršćanske kulture, islamske mistike i kulturnih ostataka srednjovjekovne Bosne, a posebno kamenih nadgrobnih spomenika  stećaka. Djela ”Modra rijeka” i ”Kameni spavač” predstavljaju najznačajnije psjeničko ostvarenje u 20. vijeku.

    Također, smatra se da su ova djela vrhunac Makovog stvaralaštva i značajan događaj u čitavoj bh. umjetničkoj historiji. U nastavku vam donosimo čitavu poemu ”Modra rijeka”

    Nikto ne zna gdje je ona
    Malo znamo al je znano
    
    Iza gore iza dola
    Iza sedam iza osam
    
    I još huđe i još luđe
    Preko gorkih preko mornih
    
    Preko gloga preko drače
    Preko žege preko stege
    
    Preko slutnje preko sumnje
    Iza devet iza deset
    
    Tamo dolje ispod zemlje
    I onamo ispod neba
    
    I još dublje i još jače
    Iza šutnje iza tmače
    
    Gdje pijetlovi ne pjevaju
    Gdje se ne zna za glas roga
    
    I još huđe i još luđe
    Iza uma iza boga
    
    Ima jedna modra rijeka
    Široka je duboka je
    
    Sto godina široka je
    Tisuć ljeta duboka jest
    
    O duljini i ne sanjaj
    Tma i tmuša neprebolna
    
    Ima jedna modra rijeka
    
    Ima jedna modra rijeka –
    Valja nama preko rijeke
    

    najnovije

    spot_img