Autor djela ”Modra rijeka” i ”Kameni spavač” koja su među najznačajnijim pjesničkim ostvarenjima 20.vijeka u BiH
Jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pisaca, Mehmedalija Mak Dizdar rođen je 17. oktobra 1917. godine u hercegovačkom gradu Stolac. Mehmedalija je u 6 godini života ostao bez oca, koji je umro od posljedica poverede koje je dobio u Prvom svjetskom ratu.
Iz malenog gradića seli se u Sarajevo 1930. godine gdje upisuje Državnu šerijatsku gimanziju. U tom periodu rađa se ljubav prema književnosti i stvaralaštvu.
Na svoje tadašnje prve radove počinje se potpisivati pseudonimom Mak koji će nastaviti koristiti i privatno i službeno do kraja života.
Njegov prvi pjesnički tekst objavljen je u listu Saveza trezvene omladine Trezvenost. Također, tu je i 1933. godine dobio prvu nagradu za najbolju pjesmu.
Mak je sa svojim stvaralštvom počeo veoma mlad, a priznanja za njegov rad u tom periodu najbolje govore o talentu bosanskohercegovačkog pisca.
U ”Novoj biblioteci” objavio je prvu zbirku pjesmama pod nazivom ”Vidovopoljska noć”(1936) – većim dijelom je bila cenzurisana zbog društvenokritičkih ideja koje su se nalazile u zbirci.
Bavio se i novinarstvom
Mak Dizdar je krenuo istim stopama kao i brat Hamid koji se bavio novinarstvom. Tako je Mak osim pisanja poezija i objavljivanja u časopisima istovremeno se bavio novinarstvom.
Makovu poeziju i tekstove objavljivali su poznati časopisi Novi Behar, Pregled, Jugoslavenski list, Gajret itd.
U Drugom svjetskom ratu Mak je pauzirao svoje kniževno stvaralštvo i počeo raditi kao poštanski službenik. Zajedno s bratom Hamidom ilegalno je djelovao kao član partizanskog pokreta otpora- Iz tog razloga tadašnje vlasti hapse majku Neziru i sestru Refiku te ih odvode u Jasenovac.
Okrunisao je svoju ljubav sa Senijom Dedić 1941. godine. U braku su dobili tri sina Faruka, Envera i Maju.
Radio je kao urednik u državnoj novinskoj agenciji TANJUG za BiH u periodu od 1946. do 1948. godine. Također, radio je i u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje od 1948. do 1951. godine.
Glavni urednik časopisa Život
Od 1964. godine pa sve do smrti bio je glavni urednik časopisa Život u kojem je pokrenuo raspravu o jezičkom pitanju u Bosni i Hercegovinu. U do sada već poznatom tematu Života objavio je esej posvećen ovom problemu koji se zvao Marginalije o jeziku i oko njega(1970).
U ovom eseju Mak se otvoreno zalagao za priznavanje treće tj. bosanske varijante nekadašnjeg srpskohrvatskog / hrvatskosprskog jezika. Ovaj esej je izazvao burne reakcije javnosti i Mak je suočen sa kritikama, napadima pa čak i prijetnjama.
Mehmedalija Mak Dizdar umro je 14. jula 1971. godine u Sarajevu. Iza sebe je ostavio ogroman trag na bosanskohercegovačku književnost ali i historiju. Njegova djela postala su klasici ne samo u Bosni i Hercegovini već diljem regiona i svijeta.
Izložen žestokim kritikama i napadima te suočen s intenzivnim javnim i tajnim pritiscima, prijetnjama i uvredama, kao i političkim malverzacijama vezanim za njegov privatni život – 14. jula 1971. godine umire u Sarajevu, u 54. godini života.
Dobitnik značajnih prizanja i nagrada
Mak Dizdar je za svoj dobrinos knjiženosti i napisana djela dobio mnoborojne nagrade od kojih izdvajamo:
- Nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (1961),
- Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1964),
- Zmajeva nagrada Matice srpske (1967),
- Dvadesetsedmojulska nagrada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (1967)
- Zlatni vijenac Struških večeri poezije (1969)
Napisana djela
- Vidovopoljska noć, pjesme, 1936.
- Plivačica, poema, 1954.
- Povratak, poema; 1958.
- Okrutnosti kruga, pjesme, 1960.
- Panorama savremene bosanskohercegovacke proze, 1961.
- Koljena za Madonu, pjesme, 1963.
- Minijature, pjesme, 1965.
- Ostrva, pjesme, 1966.
- Kameni spavač, 1966.
- Poezija, 1968.
- Modra rijeka, 1971.
- Stari bosanski tekstovi, 1969.
- Pjesme, 1972.
”Modra rijeka”
U poeziji osjeti se utjecaj iz bosanske kršćanske kulture, islamske mistike i kulturnih ostataka srednjovjekovne Bosne, a posebno kamenih nadgrobnih spomenika stećaka. Djela ”Modra rijeka” i ”Kameni spavač” predstavljaju najznačajnije pjesničko ostvarenje u 20. vijeku.
Također, smatra se da su ova djela vrhunac Makovog stvaralaštva i značajan događaj u čitavoj bh. umjetničkoj historiji. U nastavku vam donosimo čitavu poemu ”Modra rijeka”
Nikto ne zna gdje je ona Malo znamo al je znano Iza gore iza dola Iza sedam iza osam I još huđe i još luđe Preko gorkih preko mornih Preko gloga preko drače Preko žege preko stege Preko slutnje preko sumnje Iza devet iza deset Tamo dolje ispod zemlje I onamo ispod neba I još dublje i još jače Iza šutnje iza tmače Gdje pijetlovi ne pjevaju Gdje se ne zna za glas roga I još huđe i još luđe Iza uma iza boga Ima jedna modra rijeka Široka je duboka je Sto godina široka je Tisuć ljeta duboka jest O duljini i ne sanjaj Tma i tmuša neprebolna Ima jedna modra rijeka Ima jedna modra rijeka – Valja nama preko rijeke