More
    Mostar tourist infoNajpoznatiji MostarciMehmedalija Mak Dizdar - poznati Stočanin

    Mehmedalija Mak Dizdar – poznati Stočanin

    Autor djela ”Modra rijeka” i ”Kameni spavač” koja su među najznačajnijim pjesničkim ostvarenjima 20.vijeka u BiH

    Jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pisaca, Mehmedalija Mak Dizdar rođen je 17. oktobra 1917. godine u hercegovačkom gradu Stolac. Mehmedalija je u 6 godini života ostao bez oca, koji je umro od posljedica poverede  koje je dobio u Prvom svjetskom ratu.

    mak dizdar
    Mak Dizdar

    Iz malenog gradića seli se u Sarajevo 1930. godine gdje upisuje Državnu šerijatsku gimanziju. U tom periodu rađa se ljubav prema književnosti i stvaralaštvu.

    Na svoje tadašnje prve radove počinje se potpisivati pseudonimom Mak koji će nastaviti koristiti i privatno i službeno do kraja života.

    Njegov prvi pjesnički tekst objavljen je u listu Saveza trezvene omladine Trezvenost. Također, tu je i 1933. godine dobio prvu nagradu za najbolju pjesmu.

    Mak je sa svojim stvaralštvom počeo veoma mlad, a priznanja za njegov rad u tom periodu najbolje govore o talentu bosanskohercegovačkog pisca.

    U ”Novoj biblioteci” objavio je prvu zbirku pjesmama pod nazivom ”Vidovopoljska noć”(1936) – većim dijelom je bila cenzurisana zbog društvenokritičkih ideja koje su se nalazile u zbirci.

    Bavio se i novinarstvom

    Mak Dizdar je krenuo istim stopama kao i brat Hamid koji se bavio novinarstvom. Tako je Mak osim pisanja poezija i objavljivanja u časopisima istovremeno se bavio novinarstvom.

    Makovu poeziju i tekstove objavljivali su poznati časopisi Novi Behar, Pregled, Jugoslavenski list, Gajret itd.

    U Drugom svjetskom ratu Mak je pauzirao svoje kniževno stvaralštvo i počeo raditi kao poštanski službenik. Zajedno s bratom Hamidom ilegalno je djelovao kao član partizanskog pokreta otpora- Iz tog razloga tadašnje vlasti hapse majku Neziru i sestru Refiku te ih odvode u Jasenovac.

    Okrunisao je svoju ljubav sa Senijom Dedić 1941. godine. U braku su dobili tri sina Faruka, Envera i Maju.

     Radio je kao urednik u državnoj novinskoj agenciji TANJUG za BiH u periodu od 1946. do 1948. godine. Također, radio je i u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje od 1948. do 1951. godine.

    Glavni urednik časopisa Život

    Od 1964. godine pa sve do smrti bio je glavni urednik časopisa Život u kojem je pokrenuo raspravu o jezičkom pitanju u Bosni i Hercegovinu. U do sada već poznatom tematu Života objavio je esej posvećen ovom problemu koji se zvao Marginalije o jeziku i oko njega(1970).

     U ovom eseju Mak se otvoreno zalagao za priznavanje treće tj. bosanske varijante nekadašnjeg srpskohrvatskog / hrvatskosprskog jezika. Ovaj esej je izazvao burne reakcije javnosti i Mak je suočen sa kritikama, napadima pa čak i prijetnjama.

     Mehmedalija Mak Dizdar umro je 14. jula 1971. godine u Sarajevu. Iza sebe je ostavio ogroman trag na bosanskohercegovačku književnost ali i historiju. Njegova djela postala su klasici ne samo u Bosni i Hercegovini već diljem regiona i svijeta.

    Izložen žestokim kritikama i napadima te suočen s intenzivnim javnim i tajnim pritiscima, prijetnjama i uvredama, kao i političkim malverzacijama vezanim za njegov privatni život – 14. jula 1971. godine umire u Sarajevu, u 54. godini života.

    mak dizdar

    Dobitnik značajnih prizanja i nagrada

    Mak Dizdar je za svoj dobrinos knjiženosti i napisana djela dobio mnoborojne nagrade od kojih izdvajamo:

    • Nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (1961),
    • Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1964),
    • Zmajeva nagrada Matice srpske (1967),
    • Dvadesetsedmojulska nagrada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (1967)
    • Zlatni vijenac Struških večeri poezije (1969)

    Napisana djela

    • Vidovopoljska noć, pjesme, 1936.
    • Plivačica, poema, 1954.
    • Povratak, poema; 1958.
    • Okrutnosti kruga, pjesme, 1960.
    • Panorama savremene bosanskohercegovacke proze, 1961.
    • Koljena za Madonu, pjesme, 1963.
    • Minijature, pjesme, 1965.
    • Ostrva, pjesme, 1966.
    • Kameni spavač, 1966.
    • Poezija, 1968.
    • Modra rijeka, 1971.
    • Stari bosanski tekstovi, 1969.
    • Pjesme, 1972.

    ”Modra rijeka”

    U poeziji osjeti se utjecaj iz bosanske kršćanske kulture, islamske mistike i kulturnih ostataka srednjovjekovne Bosne, a posebno kamenih nadgrobnih spomenika  stećaka. Djela ”Modra rijeka” i ”Kameni spavač” predstavljaju najznačajnije psjeničko ostvarenje u 20. vijeku.

    Također, smatra se da su ova djela vrhunac Makovog stvaralaštva i značajan događaj u čitavoj bh. umjetničkoj historiji. U nastavku vam donosimo čitavu poemu ”Modra rijeka”

    Nikto ne zna gdje je ona
    Malo znamo al je znano
    
    Iza gore iza dola
    Iza sedam iza osam
    
    I još huđe i još luđe
    Preko gorkih preko mornih
    
    Preko gloga preko drače
    Preko žege preko stege
    
    Preko slutnje preko sumnje
    Iza devet iza deset
    
    Tamo dolje ispod zemlje
    I onamo ispod neba
    
    I još dublje i još jače
    Iza šutnje iza tmače
    
    Gdje pijetlovi ne pjevaju
    Gdje se ne zna za glas roga
    
    I još huđe i još luđe
    Iza uma iza boga
    
    Ima jedna modra rijeka
    Široka je duboka je
    
    Sto godina široka je
    Tisuć ljeta duboka jest
    
    O duljini i ne sanjaj
    Tma i tmuša neprebolna
    
    Ima jedna modra rijeka
    
    Ima jedna modra rijeka –
    Valja nama preko rijeke
    

    Koliko je koristan ovaj članak?

    Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

    Prosječna ocjena 0 / 5. Brojanje glasova: 0

    Za sada nema glasova! Budite prvi koji će ocijeniti ovaj post.

    Kako vam se ovaj post učinio korisnim ...

    Pratite nas na društvenim mrežama!

    Žao nam je što vam ovaj post nije bio koristan!

    Poboljšajmo ovaj post!

    Recite nam kako možemo poboljšati ovaj post?

    DRUGI UPRAVO ČITAJU

    spot_img