Mehmedalija Mak Dizdar – poznati Stočanin

-

Autor djela ”Modra rijeka” i ”Kameni spavač” koja su među najznačajnijim pjesničkim ostvarenjima 20.vijeka u BiH

Jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pisaca, Mehmedalija Mak Dizdar rođen je 17. oktobra 1917. godine u hercegovačkom gradu Stolac. Mehmedalija je u 6 godini života ostao bez oca, koji je umro od posljedica poverede  koje je dobio u Prvom svjetskom ratu.

mak dizdar
Mak Dizdar

Iz malenog gradića seli se u Sarajevo 1930. godine gdje upisuje Državnu šerijatsku gimanziju. U tom periodu rađa se ljubav prema književnosti i stvaralaštvu.

Na svoje tadašnje prve radove počinje se potpisivati pseudonimom Mak koji će nastaviti koristiti i privatno i službeno do kraja života.

Njegov prvi pjesnički tekst objavljen je u listu Saveza trezvene omladine Trezvenost. Također, tu je i 1933. godine dobio prvu nagradu za najbolju pjesmu.

Mak je sa svojim stvaralštvom počeo veoma mlad, a priznanja za njegov rad u tom periodu najbolje govore o talentu bosanskohercegovačkog pisca.

U ”Novoj biblioteci” objavio je prvu zbirku pjesmama pod nazivom ”Vidovopoljska noć”(1936) – većim dijelom je bila cenzurisana zbog društvenokritičkih ideja koje su se nalazile u zbirci.

Bavio se i novinarstvom

Mak Dizdar je krenuo istim stopama kao i brat Hamid koji se bavio novinarstvom. Tako je Mak osim pisanja poezija i objavljivanja u časopisima istovremeno se bavio novinarstvom.

Makovu poeziju i tekstove objavljivali su poznati časopisi Novi Behar, Pregled, Jugoslavenski list, Gajret itd.

U Drugom svjetskom ratu Mak je pauzirao svoje kniževno stvaralštvo i počeo raditi kao poštanski službenik. Zajedno s bratom Hamidom ilegalno je djelovao kao član partizanskog pokreta otpora- Iz tog razloga tadašnje vlasti hapse majku Neziru i sestru Refiku te ih odvode u Jasenovac.

Okrunisao je svoju ljubav sa Senijom Dedić 1941. godine. U braku su dobili tri sina Faruka, Envera i Maju.

 Radio je kao urednik u državnoj novinskoj agenciji TANJUG za BiH u periodu od 1946. do 1948. godine. Također, radio je i u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje od 1948. do 1951. godine.

Glavni urednik časopisa Život

Od 1964. godine pa sve do smrti bio je glavni urednik časopisa Život u kojem je pokrenuo raspravu o jezičkom pitanju u Bosni i Hercegovinu. U do sada već poznatom tematu Života objavio je esej posvećen ovom problemu koji se zvao Marginalije o jeziku i oko njega(1970).

 U ovom eseju Mak se otvoreno zalagao za priznavanje treće tj. bosanske varijante nekadašnjeg srpskohrvatskog / hrvatskosprskog jezika. Ovaj esej je izazvao burne reakcije javnosti i Mak je suočen sa kritikama, napadima pa čak i prijetnjama.

 Mehmedalija Mak Dizdar umro je 14. jula 1971. godine u Sarajevu. Iza sebe je ostavio ogroman trag na bosanskohercegovačku književnost ali i historiju. Njegova djela postala su klasici ne samo u Bosni i Hercegovini već diljem regiona i svijeta.

Izložen žestokim kritikama i napadima te suočen s intenzivnim javnim i tajnim pritiscima, prijetnjama i uvredama, kao i političkim malverzacijama vezanim za njegov privatni život – 14. jula 1971. godine umire u Sarajevu, u 54. godini života.

mak dizdar

Dobitnik značajnih prizanja i nagrada

Mak Dizdar je za svoj dobrinos knjiženosti i napisana djela dobio mnoborojne nagrade od kojih izdvajamo:

  • Nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (1961),
  • Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1964),
  • Zmajeva nagrada Matice srpske (1967),
  • Dvadesetsedmojulska nagrada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (1967)
  • Zlatni vijenac Struških večeri poezije (1969)

Napisana djela

  • Vidovopoljska noć, pjesme, 1936.
  • Plivačica, poema, 1954.
  • Povratak, poema; 1958.
  • Okrutnosti kruga, pjesme, 1960.
  • Panorama savremene bosanskohercegovacke proze, 1961.
  • Koljena za Madonu, pjesme, 1963.
  • Minijature, pjesme, 1965.
  • Ostrva, pjesme, 1966.
  • Kameni spavač, 1966.
  • Poezija, 1968.
  • Modra rijeka, 1971.
  • Stari bosanski tekstovi, 1969.
  • Pjesme, 1972.

”Modra rijeka”

U poeziji osjeti se utjecaj iz bosanske kršćanske kulture, islamske mistike i kulturnih ostataka srednjovjekovne Bosne, a posebno kamenih nadgrobnih spomenika  stećaka. Djela ”Modra rijeka” i ”Kameni spavač” predstavljaju najznačajnije psjeničko ostvarenje u 20. vijeku.

Također, smatra se da su ova djela vrhunac Makovog stvaralaštva i značajan događaj u čitavoj bh. umjetničkoj historiji. U nastavku vam donosimo čitavu poemu ”Modra rijeka”

Nikto ne zna gdje je ona
Malo znamo al je znano

Iza gore iza dola
Iza sedam iza osam

I još huđe i još luđe
Preko gorkih preko mornih

Preko gloga preko drače
Preko žege preko stege

Preko slutnje preko sumnje
Iza devet iza deset

Tamo dolje ispod zemlje
I onamo ispod neba

I još dublje i još jače
Iza šutnje iza tmače

Gdje pijetlovi ne pjevaju
Gdje se ne zna za glas roga

I još huđe i još luđe
Iza uma iza boga

Ima jedna modra rijeka
Široka je duboka je

Sto godina široka je
Tisuć ljeta duboka jest

O duljini i ne sanjaj
Tma i tmuša neprebolna

Ima jedna modra rijeka

Ima jedna modra rijeka –
Valja nama preko rijeke
spot_img

Mostar vijesti