Nedaleko od Mostara nalazi se Stari grad Počitelj, smješten na lijevoj obali Neretve
Važno je istaknuti da je Počitelj nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Njegova historija potiče još od 14. vijeka.
Ovaj maleni dragulj Hercegovine krije pregršt značajnih znamenitosti koje privlače turiste iz raznih dijelova svijeta.
Historija Počitelja
Smatra se da je osnivač naselja bio prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić. Prema izvorima prigradsko naselje je nastalo 1383. godine.
Prvi put se spominje u poveljama Alfonsa V. I Fridriha III, tačnije 19. februara 1444. godine.
Krasi ga karakterističan položaj zbog toga što je izgrađen na strmoj kamenoj litici na lijevoj obali Neretve. Naravno tokom godina naselje je prošireno. Značajne su dvije gradnje u srednjem vijeku i za vrijeme Osmanskog carstva ( period od 16. do 18. vijeka).
U razdoblju od 1463. do 1471. godine u Počitelju je smještena ugarska vojska. Ugarsko-hrvatski kralj Matijaš Korvin uz pomoć Hercega Stjepana, gospodara Humske zemlje (koja se poslije njega prozva Hercegovinom), te uz materijalnu pomoć Dubrovačke Republike dodatno izgrađuje Počitelj.
Stari grad Počitelj u periodu Osmanskog carstva
Važan datum u historiji Počitelja je 19. septembar 1471. godine kada su Osmanlije zauzele ovu srednjovjekovnu utvrdu.
Za vrijeme osmanskog perioda, Stari grad Počitelj je dobio novi izgled, te tragovi orijentalne izgradnje su i dalje prisutni.
Izgrađeni su značajni objekti kao što su: džamije, mektebi, medrese, imareti, banja, sahat kula i han.
Izgled Počitelja predstavlja rijedak spoj orijentalnog istoka i srednjovjekovnog zapada. Upravo ga to čini posebnim.
Jedan značajan period bio je središte kadiluka, a kasnije središte Počiteljske kapetanije.
Počitelj je kroz historiju imao važan strateški značaj, sve do austrougarskog perioda. Za to vrijeme on gubi svoj strateški značaj i neki dijelovi zidina bivaju porušeni.
Stari grad Počitelj znamenitosti
Kuća Gavrankapetanovića je kompleks od dvije manje i jedne veće zgrade. Zgrade su podijeljene na selamluk ( prostor za muškarce) i haremluk ( prostor za žene)
Izgrađena je tokom 16. i 17. stoljeća. Kuća Gavrankapetanovića predstavlja najveći i razvijeni primjer stambene arhitekture u Počitelju.
Kuću krasi niz prozora na zapadnoj fasadi. Ostale karakteristike ne razlikuju se od drugih kuća u Počitelju. Prisutan je uticaj sredozemne i islamske arhitekture. Kuću Gavrankapetanovića krasi raspored prostorija s hajatom u prizemlju i otvorenim divanhanom. Kao i kod ostalih kuća iz ovog perioda prisutno je ograđeno veliko dvorište.
Izgled kuće također ima i uticaj mediteranske arhitekture, što se ogleda u izraženoj kamenoj strukturi i malih širokih odvojenih prozora.
Do sredine 19. stoljeća kuća Gavrankapetanovića je bila napuštena i propadala je, zbog čega je u cilju očuvanja i obnove zgrade pokrenut projekt pretvanja u umjetničku koloniju 1961. god. To je dovršeno 1975. god., pri čemu je središnja zgrada pretvorena u smještaj za umjetnike.
Počiteljska utvrda
Počiteljska utvrda je izgrađena između 15. i 18. stoljeća
Izvorna srednjovjekovna jezgra grada je najstariji ograđeni dio. Tu možemo prepoznati dvije faze izgradnje a to su stariji unutrašnji grad ili utvrda ( toranj s manjim dvorištem).
Sudeći prema izgledu najstarijih dijelova utvrde, može se pretpostaviti kako malo mjesto ispod utvrde datira iz ranijeg ili istog razdoblja kao i sama utvrda.
Utvrda je povećana prije 1698. godine, čime je povećan jači sistem obrane.
Grad je ozidan tako da tvori unutarnji donjon s kvadratnim tornjem, dva bastiona (Mehmed-pašin i Delibašin), Dizdareva kuća, žitnica, utvrdbena džamija i „vodotoranj”, te dva velika i dva mala portala (kapije).
Šišman Ibrahim-pašina džamija / Hadži Alijina džamija
Prema svom natpisu, izgrađena je u periodu od 1562. do 1563. godine a podigao ju je Hadži Alija.
Džamija se nalazi na istaknutom mjestu u urbanom dijelu grada i prirodnom okruženju. Uz džamiju su smješteni mektebi, imaret, medresa, hamam, han i sat-kula.
Prema putopisu Evlije Čelebije Šišman Ibrahim- pašina medresa je nastala prije 1664. godine. Imala je pet učionica i dvije strane unutrašnjeg dvorišta. Učionice su natkrivene kupolama, pet malih iznad učionica i jedna velika iznad predavaonice.
Iz putopisa Evlije Čelebije možemo saznati da je banja (hamam) izgrađena također prije 1664. godine. Hamam su gradili obrtnici iz Istanbula.
Budući da Evlija Čelebija ne spominje Sahat-kulu, satni toranj, pretpostavlja se da je izgrađen poslije 1664. god. Ona je tipična hercegovačka sat-kula (slične se nalaze u Mostaru i Stocu), nastala pod utjecajem mediteransko-dalmatinske arhitekture.
Preporuka:
- Divlji konji u Livnu – Uz divlje konje u Livnu osjećat ćete se kao iz bajke
- Park prirode Blidinje – mjesto koje ćete htjeti posjetiti već danas
- Memorijalni kompleks Bitka na Neretvi u Jablanici
- Stari Grad Stolac
- Hutovo blato
- Manastir Tvrdoš Trebinje
- Upoznajte Ljubuški