Blagaj – historijski biser Hercegovine

-

U blizini Mostara nalazi se naseljeno mjesto Blagaj, koji je postojao znatno prije Mostara.

Blagaj je bogat kulturno-historijskim spomenicima koji su značajni dokazi važnih historijskih perioda.

Pored historijskog naslijeđa prisutna su i prirodna bogatstva. Najznačanije je izvor rijeke Bune koji je ujedno i najveći krški izvor u Evropi. Odmah pored Vrela Bune nalazi se sufijska tekija.

Buna ističe iz pećine ispod stijene visoke 200 metara i samostalno stvara nestvarno tamno modru-smaragdno zelenu rijeku.

Važno je napomenuti da se odmah ispod izvora Bune nalazi Zelena pećina koja je otkrivena 1955.godine.

Blagaj - historijski biser Hercegovine
Nestvarno lijepa boja Bune

Kula herceg Stjepana Kosače

Da je Blagaj stariji od Mostara najbolje potvrđuje kula izgrađena iznad Vrela Bune na 310 m nadmorske visine.

Istraživanjem je utvrđeno da je ovo područje bilo neprekidno naseljeno od željeznog doba pa sve do 1835. godine.

Iliri su na ovom mjestu sagradili svoju Gradinu, zatim Rimljani nakon osvajanja ilirske teritorije osnovali svoje naselje. U periodu između 535. do 600. godine zidovi su bili popravljeni i dograđeni.

Blagaj - historijski biser Hercegovine
Kula hercega Stjepana Kosače

U Blagaju je boravio humski knez Miroslav, u čije vrijeme se gradila Crkva sv. Kozme i Damjana.  Pisani dokaz o gradnji crkve je ploča koja je pronađena u blizini starog dvorca Bišća. Ploča je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Ovo područje je prvi put uključeno u bosansku državu 1326. godine od strane bana Stjepana II Kotromanića.  Postoji nekoliko povelja koje izdaju bosanski vladari u Blagaju, još od vremena kralja Tvrtka I Kotromanića.

Blagaj - historijski biser Hercegovine

Od 1404. godine Blagaj je postao jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića a zatim i hercega Stjepana Kosače.

Osmanlije su zauzele Blagaj 1465. godine, a već 1473. godine postaje sjedište blagajskog kadije. Godine 1827. potres je teško oštetio temelje pa je 1835. godine napušten.

Tekija

Za vrijeme Osmanlija u blizni Stjepan grada izgrađene su kuće i javni objekti, pri čemu su nastale mahale(gradske četvrti). Karakteristično je da su zgrade bile okrenute prema unutrašnjim dvorištima.

Naselje je razvijenije uz desnu obalu rijeke Bune, jer je lijeva obala strmija i manje pogodna za gradnju.

Tekija na Vrelu Bune je značajan spomenik koji predstavlja poseban historijski period u Bosni i Hercegovini.

Tekija je mjesto gdje su, posebnim ritualom, derviši obavljali, a i danas obavljaju zikir (slave Boga).

Mnogi je smataraju tajanstvenom jer je derviško- Sufi bratstvo poznato po svom asketizmu.

Blagaj - historijski biser Hercegovine
Tekija u Blagaju

Prema naredbi sultana u blizini izvora Bune izgrađena je tekija. Tekija iz 16. vijeka je izgrađena za potrebe derviškog kulta i okupljanje Sufi – derviš bratstva. Također imala je ulogu prenočišta za derviše – Sufi putnike.

Tekija na Buni u Blagaju je otvorena za posjetioce tokom čitave godine.

Legenda o Tekiji

Kao što smo naveli tekija u Blagaju za mnoge predstavlja jedno od najmističnijih mjesta u BiH. Osim njene bogate historije i tradicije, poznata je po legendi koju stanovnici Blagaja oduvijek pričaju.

“Legenda kaže da je u pećini vrela Bune gazdovao u stara vremena jedan strahoviti zmaj, kome je narod svake godine morao izručiti kao dar jednu mladu djevojku za žrtvu. Red je došao i na lijepu Milicu, kćer hercega Stjepana.

Iz grada je vodio jedan podzemni hodnik sve do jedne stjenovite izbočine, usred strmene stijene. Tamo je Milica izložena nemilosti zmaja. U Blagaj je upravo bio došao iz Sirije pobožni derviš Salih, plavi.

Pri pogledu hercegove kćeri vatrena ljubav upali mu srce i dade mu takvu nadljudsku snagu i smionost da je zmaju uzmogao istrgnuti dragocjeni plijen.

Zmaj se silovito borio sa Salihom i svojim repom je odvaljivao teške blokove strmene stijene, dok najzad pod udarcima Salihovim nije ognjenu dušu ispustio. Iz zahvalnosti dade herceg hrabrom dervišu svoju kćer za ženu i sagradi mu tekiju na mjestu gdje je zmaja pobijedio. Narod ga je poštovao. Živio je kao šejh s Milicom u tekiji sve do svog blaženog kraja”

spot_img

Mostar vijesti