Hutovo Blato garantuje odličan odmor i zabavu
Hutovo Blato je prelijepa lokacija u Hercegovini gdje možete obavljati razne aktivnosti, a ovo vam mjesto garantuje odličan odmor, zabavu, opuštanje ili rekreaciju.
Možete posmatrati ptice, loviti ribu, voziti se brodicom na vodi uz prelijepi prirodni kraolik, iznajmiti bicikl, šetati, obavljati sportske aktivnosti, edukovati se uz razne seminare, pogotovo o prirodi, i još mnogo toga.
Gdje se nalazi Hutovo Blato
Na jugu Hercegovine, u tipično kraškom ambijentu, sa lijeve strane rijeke Neretve, nalazi se Hutovo blato, jedinstvena submediteranska močvara u Evropi, na svega petnaestak kilometara od Jadranskog mora. Zauzima površinu od 7411 hektara.
Pripada općinama Čapljina i Stolac. Ako ikada posjećujete navedene općine obavezno morate iskusiti Stari grad Stolac.
Zabava, rekreacija i odmor Hutovo Blato
Ovo je inače Park Prirode, poput parka Blidinje.
Na Hutovom Blatu možete imati sjajan provod, kao što je naprimjer Foto Safari, sportske pripreme, razni seminari, natjecanje I edukacija vezano za ptice, ribolov, vožanja bicikla, šetnja I još mnogo toga.
Inače, Foto-safari kao turistička atrakcija podrazumijeva razgledanje krajobrazna, promatranje ptica i uživanje u prirodom ambijentu močvare uz vožnju brodicama po močvarnom djelu Hutova blata.
Na uzvišenju Karaotok smješten je hotel „Park“, koji uz smještajne kapacitete i bogatu gastronomsku ponudu, turistima pruža mogućnost odmora, rekreacije u prirodi – biciklistička, edukacijska, pješačka i ribolovna staza
U sklopu Parka prirode, djeluje i motel Karaotok s 35 ležaja i mediteranskom kuhinjom s čuvenim specijalitetom jegulja na žaru.
Zanimljiva legenda i priča o rađanju rijeke na Hutovom Blatu
Sveti Petar, koji je u ovom kraju imao svoje boravište i koje i danas vjerujući narod posjećuje, prolazio je kroz Hutovo blato u ono vrijeme kada je čovjek mogao s kraja na kraj Hutova blata preći kroz krošnje hrastova a da ne dodiruje zemlju.
Prema priči k sebi je u selu kod Jelima (stariji su pričali i o gradu Jelim koji je nestao pod vodom danas istoimenog i najvećeg od šest jezera u Hutovu blatu) tražio od majke dijete.
Majka se nije htjela odvojiti od djeteta i počela je bježati. Uzludno joj je bilo bježati jer je Sveti Petar, kaže se dalje u legendi, prorekao da će se za njom voda otvarati i tamo gdje je stigne uzeće je sebi a dijete će, potom, doći k njemu.
Dugo je nesretnica bježala od vode a kada joj je ponestalo snage voda je uzela sebi, a dijete je došlo svetitelju. Na tom mjestu, gdje je majci ponestalo snage, Krupa je danas najdublja i to mjesto je blizu uvira u Neretvu.
Kako je nadmorska visina Hutova blata svega 3 metra, a dno jezera ispod nivoa mora, za vrijeme velikog vodostaja Neretve i velikog protoka vode, Krupa teče uzvodno sve dotle dok se ne napuni Deransko jezero. Kada se to dogodi onda Krupa teče kao i sve rijeke na svijetu, nizvodno.
Još jedna zanimljiva legenda koja se prenosi sa generacije na generaciju je legenda o Žutom.
Od lovišta do Parka prirode
Priča Hutova blata kao službene prirodne cjeline počela je još 1954. godine, a Parkom prirode proglašeno je 1995.godine.
Preciznije, u periodu nakon II. svjetskog rata Hutovo blato je bilo zaštićeno samo kao lovište, a 1954. godine proglašen je prirodni rezervat. Kroz godine je uvršten na popise prirodnih lokacija od međunarodnog značaja, da bi 1995.godine postalo Park prirode.
Prelijepe ptice su stanovnici Hutovog Blata
Patke, guske, čaplje, rode, sove, i mnoge druge ptice zaštićeni su u ovom parku čekajući vrijeme migracija prema sjevernoj i južnoj Africi, a i mnoge riblje vrste, koje dolaze iz Jadranskog mora, borave ovdje jedan period i ponovno se vraćaju u more. Bosna i Hercegovina je bogata raznim životinjama, a neke od njih su divlji konji, koje možete vidjeti u Livnu.
Hutovo blato je od posebnog značaja za veliki broj ptica selica. Dosada je na Hutovom blatu registrovano oko 250 vrsta ptica.
Od 1995. godine Hutovo blato je proglašeno parkom prirode kojim upravlja javna ustanova “Park prirode Hutovo blato”.
Močvarno područje stvaraju 6 jezera i rijeka Krupa, koja odvodi sve vode parka u rijeku Neretvu. Umjerena klima pogoduje rast mnogih i raznovrsnih biljaka.
Od gnjezdarica posebno se ističu mali kormoran (Phalacrocorax pygmaeus), siva čaplja (Ardea cinerea), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), žuta čaplja (Ardeola ralloides), patka njorka (Aythya nyroca), crna prutka (Tringa erythropus), bjelobrada čigra (Chlidonias hybrida), pupavac (Upupa epops) i sjenica mošnjarka (Remiz pendulinus).
U vrijeme seobe na Hutovom blatu su zabilježena velika jata ždralova (Grus grus). U seobi i na zimovanju susreću se i blistavi ibis (Plegadis falcinellus), veliki kormoran (Phalacrocorax carbo), žličarka (Platalea leucorodia), burni galeb (Larus canus), pršljivac (Philomachus pugnax).
Ljubitelji ptica ne smiju zaobići ovaj prirodni dragulj.
Zanimljiv životinjski svijet nalazi se u pećini Vjetrenica.
Razne vrste riba i ribolov Hutovo Blato
Sportski ribolov na području Hutova blata od davnina je bio ne samo turistička nego i druga djelatnost. Na gornjem dijelu Krupe od Struga do Bučina odvija se kontrolirani gospodarski ribolov na Jegulju putem trata.
Sportski ribolov odvija na djelu toka rijeke Krupe u dužini od 4 km od Bučina do ušća u Neretvu i na Svitavskom jezeru površine 1.000 ha.
Sportski ribolov dozvoljen je iz čamca trstinom sa određenim brojem udica (2 mamca). Za korištenje usluga sportskog ribolova plaća se godišnja ribolovna dozvola.
Temeljem procjena stanja ribljeg fonda na lokalitetima koja su određena za sportski ribolov, količina ribljeg fonda po ha iznosi cca. 120 kg.
Kula Hadžibeg u blizini Hutovog blata i zanimljiva legenda o njemu
To je stari i zapušteni historijski spomenik Bosne i Hercegovine. Arheološka ispitivanja su pokazala da su prvobitne strukture građene u antičko doba, a ostaci koje danas vidimo, datiraju iz srednjeg vijeka. Nalazi se na 310 mnv, okruženo kršom, kamenom i tlom pod kojim su rijeke ponornice.
Smatra se da je cijelo izdanje bilo namijenjeno kao carinska kula, gdje se čuvao klanac i drumski put, te se na njemu naplaćivala carina za karavane koje su prolazile, a u utvrdu ju je pretvorio Mehmed-beg Rizvanbegović, poznat kao Hadžibeg, polubrat čuvenog Ali-paše Rizvanbegovića Stočevića koji je bio na čelu Hercegovačkog pašaluka.
Narodna predanja kažu da je bio obrazovan i načitan, da se zanimao za astronomiju, da je po planetama određivao svoje aktivnosti, da je imao nadnaravne moći, bio surov, pohotan, da su žene krili od njega zbog njegove strasti prema njima, ali da je kao vlastelin bio pravedan i uz ljude iz svoje kapetanije.
Hutov grad se naziva još i Hadžibegov grad jer ga je on obnovio i vladao tom kapetanijom od 1802. godine. nakon čega je ugašena.
Neke od legendi vezanih za njega jesu i da je u zidine kule Hutovog grada zatvarao svoje protivnike, što je u to vrijeme bila redovna praksa svih vlastelina.
Navodi se da je postojalo osam ploča na bedemima grada. Danas su očuvane samo tri pomoću kojih možemo utvrditi period nastanka i starost kule.
Smatra se da su bedemi građeni od 1796. do1806. godine. Natpisi na pločama su pisani arapskim pismom. Na jednoj piše „Pobjednik“, na drugoj „O vječni i jedni“, na trećoj su brojevi „1211 i 1221“, što predstavlja godine po hidžri, zapravo, 1796. i 1807., po gregorijanskom kalendaru.
Legenda kaže da se na pločama nalaze tajanstveni Hadžibegovi natpisi koji Hutov grad štite od zmija i vremenskih nepogoda, te da unutar zidina nikad niko nije vidio ni jednu zmiju iako ih u okolici ima mnoštvo.
Hadžibega su smatrali vračem jer se zanimao za astronomiju. Predvidio je neke događaje, kao i svoj prestanak života na ovom svijetu, te je navodno predvidio čak i dan i sat, te izdao naređenje da sve bude spremno kad treba da ode, što se i obistinilo, pričali su poznavaoci legendi o njemu.
O Hadžibegu postoje mnoge priče, mračne i svijetle: da je bio neobuzdane naravi, vrlo inteligentan, proputovao svijet, obavio Hadž, radio sa sirijskim valijom, vezirom Ahmed-pašom Džezzarom, rođenim u Fatnici kod Bileće, koji je uvidio da bi Mehmed-beg mogao biti opasan po njegovu vlast, jer je sposoban, pa ga je bogato isplatio za rad i otupustio iz službe, nakon čega Mehmed-beg živi raskošan život u Carigradu 3 godine.
Kasnije, nakon nepravedne podjele imanja i vlasti, od strane oca, stao je na čelo Hutovske kapetanije 1802. godine. I to je posljednja osnovana kapetanije u BiH.
Sarađivao je s Francuzima, posebno Napoleonovim generalom Marmontom kojem je pomagao u bici kod Dubrovnika protiv Rusa.
Pričalo se da je prorekao ili sanjao napad koji se spremao na generala i obavijestio ga o tome. Kasnije im je pomagao i u bici protiv crnogorsko-ruske vojske, nakon čega su Francuzi pomagali njemu.
Iskusite nestvarnu prirodu u selu Džajić i rafting na Neretvi, te isprobajte najukusniju pastrmku u Glavatičevu.
Hutovo Blato je submediteranska močvara
Hutovo blato je sastavljeno od prirodne akumulacije Deranskog jezera i vještačke akumulacije Svitavskog jezera. Vode Hutovog blata nastaju od 60 izvora i razlijevaju se u 6 jezera.
Hutovo Blato, jedinstvena submediteranska močvara, smještena je u tipičnom kraškom ambijentu na jugu Hercegovine. Teritorijalno pripada općinama Čapljina i Stolac i smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe.
Hutovo Blato je skup više međusobno povezanih jezera, od kojih su najveća: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitavsko. Svitavsko jezero je umjetna akumulacija, nastala izgradnjom hidroelektrane Čapljina.
Zaštita i očuvanje Hutovog blata i bitni datumi u historiji ovog područja
1954. godine, Hutovo blato sa svojih 7 hiljada hektara proglašeno ornito-faunističkim rezervatom.
1971. godine uključuje se u registar močvarnih područja od međunarodnog značaja.
1980. godine usvaja se međunarodni projekat za zaštitu mediteranskih močvara. Hutovo blato se uključuje i u taj projekat.
1998. godine, Međunarodni savjet za zaštitu ptica (ISBP) uvrštava Hutovo balato na listu međunarodno važnih staništa ptica močvarica.
UNESCO, kancelarija u Parizu tri godine kasnije (2001.) uključuje Hutovo blato na svoju listu.
Naime, Park prirode “Hutovo blato” upisan je i u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologiji Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu i nalazi se na popisu 150 močvarnih staništa od važnosti za cijeli svijet.
1999. godine, lokalna vlast zabranla je u potpunosti lov u Hutovu blatu. Prethodno formirano je (1995.) Javno preduzeće Park prirode Hutovo Blato koje je dobilo zadatak da brine o njegovom čuvanju, zaštiti i unapređenju.
Još zanimljivih članaka:
- Hercegovačka jela – 7 Najpoznatijih jela u Hercegovini!
- Trebinje – TOP 10 razloga zašto ga posjetiti
- 3 najpoznatije kuće u Mostaru
- Upoznajte Međugorje – jedno od najvećih svetišta u BiH
- Tvrđava u Jajcu
- Hram boga Mitrasa Jajce
- Mlinčići Jajce
- Stari Grad Stolac
- Hutovo blato
- Manastir Tvrdoš Trebinje
- Upoznajte Ljubuški
