Bio je istaknuti bosanskohercegovački političar koji je poznat po zalaganju za uvođenje 6. baklje na grbu tadašnje SFRJ.
Rođen je u Mostaru 15. decembra 1878. godine. Kao mladić pridružuje se pokretu Džabića. Osnivanjem Muslimanske narodne organizacije, Husein Husaga Ćišić učestvuje u radu odbora, također bio je jedan od autora u listu Musavat.
Formirao je stranku Muslimanska demokratska organizacija. Često zbog svojih stavova i oštrim kritikama protiv austrougarske vlasti bio je hapšen. Za vrijeme Prvog svjetskog rata mobilisan je u jedinicu Đera, a zatim prešao u Četvrtu bh. Regimentu s kojom je ratovao u Italiji, gdje je i ranjen.
Bio je član III zasjedanja AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a.
U njegovoj bogatoj političkoj karijeri djelovao je na mnogo funkcija.
Bio je senator u Kraljevini Jugoslaviji, gradonačelnik Mostara, predsjednik Vakufsko-mearifskog sabora muslimana Sarajeva te narodni poslanik nove Jugoslavije.
U Mostaru Husein Husaga Ćišić bio je poznat po pomaganju drugima.
Poznato je da je mnogima koji su zbog protivljenja tadašnjem režimu bili pod policijskom represijom,često izbavljao iz zatvora ali i mnogim drugim nevoljama.
U oktobru 1941. godine započeo je inicijativu i potpisnik Rezolucije građana Mostara kojom su osuđeni svi progoni, ubijanja i deportacije srpskog i jevrejskog stanovništva u mnoge logore. Ovaj dokument su potpisali i ostali poznati Bošnjaci Mostara.
Bio je često progonjen od strane fašističkih vlasti koje su mu često na kućni prag slali brojne emisare s ciljem da ga pridobiju na svoju stranu.
Huseinovi sinovi Midhat i Husref slijedeći primjer oca borili su se za ideal antifašizma. Svoje živote su izgubili u borbi protiv fašizma.
Ima li iko protiv?
Na Svečanoj sjednici proglašenja Ustava 31. jaunara 1946. godine počelo je usvajanje Ustava po tačkama. Sve je teklo kako se moglo i očekivati – do poglavlja koje je tretiralo nacionalno pitanje. Dizanje ruku bilo je jednoobrazno. „Ima li ko protiv“, pitao je predsjedavajući? Podignuta je bila samo Husagina ruka! On je glasao protiv.
“Nama Bosancima, kao nesumljivom izdanku onih starih Bošnjaka ostavili su pravo da se zovemo Muslimanima s prozirnom tendencijom da nam u znaku toga, u svim danim zgodama ospore pravo riječi u nacionalnim i državno-pravnim pitanjima naše uže otadžbine Bosne i Hercegovine.”
Ovaj put predstavka je stigla gdje je i trebala, na ruke Josipu Brozu Titu i Milovanu Đilasu, ali je, poslije vijećanja do kasnih noćnih sati i pritiska na Ćišićeve kolege iz muslimanskog kluba, i ona odbačena.
Skender Kulenović, Ćišićev kolega iz skupštine je zapisao :
“Poslanicima je ponuđen tekst Ustava i rečeno im je da se o njemu izjasne. Kada se Đilas obratio prisutnima, zbog eventualnih upita, odnosno primjedbi, za riječ se javio Husaga i vrlo jasno ga upitao – šta je sa muslimanima. Đilas se odmah uputio za govornicu, gdje se zadržao gotovo dvadeset minuta, stavljajući do znanja prisutnima da je bit novog ustava rušenje kralja i proglašenje republike.’’
Nakog toga poslanicima je sugerirsano da se za novi ustav izjasne načelno. Za načelno prihvatanje ustava bili su svi, što znači da je on načelno prihvaćen.
Umro je u svom rodnom Mostaru 30. augusta 1956. godine. Danas, lik i djelo Huseina Husage Ćišića rijetko se spominje. Jedan od najznačajnih političara u Bosni i Hercegovini još uvijek nema ulicu u Mostaru koja nosi njegovo ime.
Popularno: Kako Monetizovati Blog!
