Stećak je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika. Smatra se da su nastali u srednjem vijeku te oslikavaju tadašnji svakodnevni život.
Stećci su se u drugoj polovini 12. stoljeća, doživjeli vrhunac u 14. i 15. stoljeću, te postepeno prestali biti zastupljeni polovinom 16. stoljeća.
Većinom se nalaze u Bosni i Hercegovini, ali ima ih i u jugoistočnoj Hrvatskoj, jugozapadnoj Srbiji i sjeverozapadnoj Crnoj Gori.
U putopisu Slovenca Benedikta Kuprešića 1530. godine spominju se prvi put stećci. No, upravo u to vrijeme je došlo do prekida običaja sahranjivanja ispod njih.
Dana 2. novembra 2009. godine, ministarstva kulture zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore su zajednički nominirala stećke za upis na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine, kao svoju zajedničku baštinu.
Stećci predstavljaju jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika.
15. jula 2016. stećci su upisani Upisani na Listu svjetske baštine UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu).
Dijele se dijele na položene (sanduci, ploče i najčešći sljemenjaci u obliku sarkofaga), koji su u većini, i uspravne (stupovi, stele i krstače).
Obično su ukrašeni srednjovjekovnim simbolima koji su uklesani kao plitki, ili rjeđe ucrtani reljef. Motivi su vjerski (križ, ljiljan, polumjesec, prsten i sl.) ili svjetovni (ples, lov, viteški turniri i sl.), koji se miješaju i nadupunjuju.
Najpoznatiji stećak je Zgošćanski stećak koji je pronađen u okolini Kaknja. Trenutno se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Nekropola Radimlja
Nekropola Radimlja je jedna od najvrijednijih i najznačajnijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u Vidovu polju, 3 km zapadno od Stoca, na putu Čapljina – Stolac.
Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, bogatstvu dekoracija, reljefa i natpisa koje su spominjale važne historijske ličnosti, nekropola Radimlja spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog razdoblja Bosne i Hercegovine.
Nekropola je najvjerojatnije nastala krajem 14. stoljeća, Ipak, većina stećaka datira iz 15. i 16. stoljeća, o čemu najpouzdanije svjedoči natpis na jednom od njih:
„Pod stećkom leži Radoje, brat vojvode Petra, obojica sinovi vojvode Stipana.”
Prema njemu nekropola se može vezati za razdoblje kada je u Batnogama, obližnje selo Ošanjići, živjela porodica Hrabrena-Miloradovića.
Nekropola se sastoji od 133 stećka, od kojih 36 ima oblik ploče, jedan stubne ploče, 27 sanduka, 24 sanduka na postolju, 4 visoka sanduka, 5 visokih sanduka na postolju.
Među dekorativnim motivima, po broju i obradi ističu se historijski trolisne lozice i tordirane vrpce, te motivi simboličnog značenja kao što su sunce (krug), zvijezde i polumjesec.
Na stećcima zastupljeni su i motivi križa, štita, mača i luka sa strijelom. Prisutne su i figure među kojima se ističu tzv. „vojvodske figure” i muške figure s visoko podignutom rukom. Osim toga, na pojedinim stećcima iscrtani su prikazi viteških dvoboja, lova i plesa (kolo), trolist, ljudske figure, riba i dr.
Na pet stećaka se nalaze epitafi na bosančici u kojima se spominju Radoje iz obitelji Miloradović-Stjepanović, te Radoje Vuković, Vukac Napetović, Vlačo (Vlađo) Vlahović i neki Stipan. Također se nalaze i potpisi klesara (kovača) kao što su Bolašin Bogačič, Miogost i Ratko Brativonič/Brativojevič.
Nekropola stećaka u Podveležju
Odmah ispod čuvene planine Velež, nalazi se selo Podveležje, koje krije prirodne ali i historijske blagodati među kojima se ističu stećci.
U Podveležju nalazi se 16 nekropola stećaka, te ukupno 347 sačuvanih stećaka. Na ovom području zastupljeni su svi oblici stećaka. Detaljno istraživanje stećaka na ovom području je sproveo Adis Zilić koji je napisao knjigu ”Stećci Podveležja”.
Na podveleškom platou prisutan je kontinuitet života kroz sve historijske periode do danas, o čemu svjedoče brojni lokaliteti, koji su još uvijek nedovoljno arheološki istraženi.
Nekropole stećaka locirane na samim tumulusima (gomile) ili uz njih, te su dokaz kontinuiteta prakse ukopavanja umrlih na istim lokacijama sa ranijim epohama. Uz nekropole stećaka nalaze se i stariji muslimanski haremi sa prvobitnim oblicima nišana, što je slučaj sa tri lokaliteta.
Nekropola stećaka u Podveležju nije poznata široj javnosti, ali to ne osporava njihov izuzetan historijski značaj.