Selo Glavatičevo  – najukusnija neretvanska potočna pastrmka

Ako se pitate gdje pronaći preukusnu potočnu pastrmku- odgovor je selo Glavatičevo  udaljeno oko 25 km od Konjica, srdačno malo selo smješteno između netaknute prirode Boračkog jezera i rijeke Neretve.

Po jednoj legendi se kaže da je Glavatičevo dobilo naziv po ribi glavatici, koje je u to doba bilo u izobilju u ovom kraju, međutim danas je ima sve manje i manje.

Gdje jesti najukusniju pastrmku u Glavatičevu

U Glavatičevu možete pronaći nekoliko restorana koji služe jednu od najukusnijih riba – potočnu neretvansku pastrmku.

Primamljivo mjesto je  Villa Neretva, gdje imate odličnu kuhinju  pansiona koja će  zadovoljiti  svačiji ukus, omogućavajući svakom gostu nezaboravne užitke tokom jela sa jednostavnim i domaćim proizvodima.

Svakog dana u ponudi osim dobre ribe, posebno potočne pastrmke, su razne vrste mesa,  tjestenina. odlični raznovrsni obroci i mnogo toga a po završetku nudi odlične domaće deserte i sezonsko voće.

Na svakodnevnom meniju ovog turističkog objekta nalazi se samo domaća i provjerena zdrava hrana od obližnjih farmera i stočara, koji svakodnevno dostavljaju sve svoje proizvode u ovaj restoran, te gdje od istih možete i svakodnevno otkupljivati njihove odabrane proizvode.

Tu je restoran simboličnog naziva Dva ribara gdje možete probati također najukusniju potočnu pastrmku. Halilov ribnjak je još jedno mjesto dobre, uksune potočne pastrmke i ostalih vrsta ribe.

Posjetite i restoran Modra rijeka gdje se također služe razne vrste ribe. 

Za one koji dolaze iz udaljenijih dijelova BiH, za smještaj se ne trebaju brinuti, jer po izuzetno pristupačnim cijenama (10-20 KM/po osobi) možete naći smještaj u Glavatičevu, u izuzetno uređenim ugostiteljsko – turističkim objektima.

glavaticevo
Glavatičevo – skriveni dragulj Hercegovine.

Ribolov u Glavatičevu – gdje pecati potočnu pastrmku

U Glavatičevu ćete pronaći prelijepo mjesto, revir na Neretvi, za pecanje potočne pastrmke, ali i drugih vrsta riba.

Veoma je bitno što je ovaj okrug za pecanje  izuzetno dobro označen, tako da se s lakoćom pronalazi početak i kraj.

Kada se radi o ribljim vrstama, to je priča za sebe jer mnogi smatraju da ne postoji rijeka s takvom raznovrsnošcu salmonoidnog ribljeg fonda u Bosni i Hercegovini: lipljen, potočna pastrmka, glavatica, kosor, neretvanska potočna pastrmka , te,  mekousna pastrmka.

Već je u nekoliko navrata prije samog otvorenja ovog mjesta  izvršeno je  poribljavanje potočnom pastrmkom, i to matičnim primjercima, koji su se veoma brzo prilagodili, tako da nekada niste sigurni da li se borite s potočarom ili mekousnom, jer su izuzetno borbene i jake.

Krajolik je nevjerovatan, netaknuta priroda, te je dovoljno da znate da ovo mjesto  ne spada u kategoriju urbanih mjesta gdje lovite prolazeći kroz dvorišta ili stalno pazite da li ćete slučajnog prolaznika “zakačiti” mušicom, ili nekim drugim predmetom za pecanje.

Dovoljno je reći da je mjesto gdje pecate, otvoren na jednoj od najljepših rijeka Bosne i Hercegovine na dijelu koji je već dugo vremena bio pod režimom totalne zabrane ribolova.

Već duže vrijeme  je prihvaćen režim “ulovi i pusti”, bez obzira o kojoj ribljoj vrsti se radi.

Ribočuvarska služba je profesionalna, primjereno odjeveni i uz primjeren pristup, u potpunosti će biti neprimjetni tokom ribolova, ali u isto vrijeme iz prikrajka paziti na one koji baš i nisu “dobronamjerni” posjetioci revira.

  17 sedmica trudnoće

Dužina ovog mjesta je 3.600 metara, što osigurava nesmetan ribolov za više ribolovaca koje možda nećete niti sresti.

Kada je vodostaj niži, čitav revir možete proći idući sredinom vode, birajući lokacije na koje ćete prezentirati vaše mušice.

Ne može se reći koja riblja vrsta preovladava u reviru jer vjerovatno ćete imati priliku vidjeti trenutke u kojima Neretva “provrije” kada lipljen lovi ili potočna pastrmka u drugoj situaciji.

Cijena ribolovne dozvole je 40 KM, s tim da nakon tri dolaska, četvrti imate gratis.

Godišnji odmor provedite u Hercegovini. Zaputite se na more u Neum, a prije toga posjetite Hutovo blato i pećinu Vjetrenicu. Ovo je savršena kombinacija odmora ali i iskustva i boljeg upoznavanja BiH.

glavaticevo

Sve što trebate znati o potočnoj pastrmki

Pastrmka inače  živi u brzotekućim planinskim rijekama i potocima s a bistrom, kisikom bogatom vodom.

Raspoznaje se po crvenim ili crnim pjegama po cijelom tijelu. Crvenih tačaka obično ima manje i mogu biti u nijansama od jarkocrvene do svijetlocrvene boje.

Boja im dosta varira od okruženja u kojem žive. Mlade pastrmke se od starijih razlikuju po boji, koja im se ustaljuje tek poslije druge godine.

Pastrmka se mrijesti od oktobra do kraja februara, u zavisnosti od uvjeta. Mrijeste se u parovima, kada mužjak i ženka nalaze odgovarajuće mjesto na šljunkovitom dnu.

Ova riba traži  šljunkovito ili pjeskovito, tvrdo dno. Skriva se pod korjenjem drveća, kamenjem ili izdubljenim dijelovima obale, u dubokim virovima

Peraje u ove ribe su široke, zaobljene i čvrste, što joj omogućava brzo kretanje kroz jaku maticu.

Na pliće i brže dijelove uglavnom zalazi uveče kada kreće u potragu za insektima koji su završili na površini vode.

Leđa su joj tamnozelene boje, ponekad tamnosmeđa ili tamnosiva. Bokovi su joj zelenkasti ili žućkasti, a trbuh srebrenast, žućkast ili svijetlosiv.

Potočna pastrmka ima poveću, malo nesrazmjernu glavu sa tupom njuškom i velika usta sa oštrim zubima i vretenasto izduženo tijelo, karakteristično za grabljivice. Omiljena hrana su joj insekti, vodene larve i sitnija riba.

Inače, što se razmnožavanja tiče, repom i glavom iskopaju jamu duboku oko 20 cm u koju ženka položi 500-3000 jajašaca ikre, koju mužjak odmah oplodi.

Jajašca su narandžaste boje i dosta su krupna, veličine oko 5 mm. Period inkubacije traje oko mjesec, nakon čega se izlegu mladunci. Ženka postaje spolno zrela u svojoj 2-3 godini, mužjaci godinu kasnije.

  Najljepše ljubavne poruke za Valentinovo

Glavatičevo je mjesto gdje ćete uloviti i pojesti najukusniju ribu

U ovom mjestu rijeka u svom gornjem toku stvara prelijepi kanjon, te mnogi kažu da će vas ostaviti bez daha svojom ljepotom.

Možete vidjeti prizore poput gole vrleti, misteriozne borove šume, prelijepi cvjetovi i divljina, a u donjem toku, kao ogledalo čista voda, okružena je plažama, kolibama, restoranima.

Tu je niz drugih usluga koje turistima pružaju udobnost i mogućnost bavljenja aktivnostima na otvorenom: izletima, raftingom, ribolovom, kupanjem u savršenom miru

U blizini Glavatičeva nalazi se na stotinjak stećaka, karakterističnih nadgrobnih spomenika Bogumila (naroda koji je naseljavao ova područja u srednjem vijeku) koje karakteriziraju očaravajući simboli i natpisi na bosančici, starom bosanskom pismu.

Glavatičevo je naseljeno mjesto u općini Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, a upravo u ovom mjestu ćete pronaći naukusniju neretvansku potočnu pastrmku, a ima i mnogo drugih razloga zašto posjetiti Konjic.

Inače, ukoliko vas znama više informacija o ovom mjestu, koje svakako vrijedi posjetiti –  možete saznati više u nastavku.

Ime Glavatičeva dovodi se u svezu s opskrbom ribom. Prema jednoj legendi, dobilo je ime po ribi glavatici, koje i onda i danas ima u izobilju u Neretvi.

Pavao Anđelić u  “Spomenici Konjica i okoline” navodi da je selo dobilo ime u 14. ili 15. stoljeću. Tvrdi da je naziv dobilo po osobnom imenu Glavat, Glavatec.

U vrelima se spominje 16. rujna 1330. neki Budislav Glavatec “iz Nevesinja” koji je na taj dan u Dubrovniku kupio neke stvari za suprugu velikaša Poznana Purčića (među prvima stao uz bosanskog bana kad je došao u Hum, skupa s Nikolićima iz Popovog polja – potomcima humskog kneza Miroslava odnosno Andrije Humskog.  

Anđelić zaključuje da su Glavateci bili vlastelinski rod nižeg statusa, koji su u neko vrijeme imali svoje posjede u predjelu današnjeg Glavatičeva i tako je posjed prozvan po vlasniku Glavatecu.

Kroz Glavatičevo teče najhladnija rijeka Neretva, a na pored rijeke je uzvisina Kom (819 mnv), na kojoj je bio srednjovjekovni grad Kom koji je bio središte te župe.

Inače, u prvim turskim vrelima spominje se Glavatičevo pod imenom Podkom, kao sjedište upravne nahije Kom. Komska župa je postala nahija i pripala je blagajskom kadiluku, kako bilježi popis bosanskog sandžaka 1469. godine.

Stanovništvo se otad islamizira. Zbog važnosti u Glavatičevu je 1612. podignut kameni most, sličan onom u Konjicu, a graditelj je hadži Bali iz Mostara.

Građen je kada je popravljan Karađozbegov most u Konjicu. S obje strane mosta bili su izrađeni hanovi u kojima su noćevali putnici za Sarajevo, Bjelimiće, Konjic ili Nevesinje.

Još jedan skriveni dragulj blizu Konjica je selo Džajići koje je popularno zbog raftinga i nestvarne prirode.

  Zeolit za detoksikaciju tijela djeluje veoma brzo

 U Glavatičevu je 1658. godine već postojala džamija. Muslimansko stanovništvo snažno se oduprijelo austro-ugarskim snagama 1878. godine. Borbe su se nakon Vrapča vodile na desnoj obali Neretve. Džamija u selu je nekoliko puta popravljana i proširivana.

Za ustanka protiv Austro-Ugarske 1882. godine zapaljena je zajedno s drvenim minaretom. Poslije je ponovno podignuta džamija, a minaret je napravljen zidanjem. Godine 1967. Kade i Emine Kašić te ostalih mještana podignut veći minaret od sedre.

Pred rat u BiH uređeno je dvorište i mekteb s abdesthanom. U ratu je nekoliko puta pogađana, pri čemu je minaret bio srušen pri vrhu. Džamija je poslije tenkovskim projektilom.

Ulaskom snaga VRS ostatci džamije su minirani. Rujna 1995. selo je oslobođeno. Poslije rata na mjestu stare saudijskim donacijama podignuta je nova džamija.

U srednjem vijeku  Glavatičevo se nalazio  na prostoru srednjovjekovne humske Komske župe koja je pripadala Sankovićima.

Za savršeno ljetno osvježenje i užitak zaputite se na rijeku Trebižat koja se nalazi u blizini vodopada Kravica.

glavaticevo
Posjetite Glavatičevo i uvjerite se u njegovu nestvarnu prirodu.


Šta posjetiti u Glavatičevu

Izdvojit ćemo mjesto Zabrđanska ili Titova pećina u selu Zabrđani kod Glavatičeva. Ova pećina proglašena je spomenikom zaštićene prirodne rijetkosti.

U pećini je navodno boravio Josip Broz u vrijeme pred Petu ofanzivu 1943.g., te se zbog toga spominje kao Titova pećina.

Ako vas zanima život Josipa Broza Tita svakako preporučujemo da posjetite Titov bunker u Konjicu. Također, na putu do Mostara možete napraviti malu pauzu u Memorijalni kompleks Bitka na Neretvi u Jablanici.

Zabrđanska pećina se nalazi iznad sela Zabrđani, u gornjem toku rijeke Neretve, udaljenom oko 40 km od grada Konjica.

Pećina se sastoji se iz dvije veće prostorije sa  malo pećinskih ukrasa. Ima manji broj kalcitnih saliva sive ili žute boje, zatim stalagmita i stalaktita, koji su zanimljivih oblika.

Pretpostavlja se da postoje još nepoznate i neotkrivene prostorije, što će svakako pokazati buduća speleološka istraživanja.   Pećina je na dolinskoj strani potoka Rijeka.

Upoznajte Bosnu i Hercegovinu kroz sljedeće članke:

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena 4.9 / 5. Brojanje glasova: 15

Za sada nema glasova! Budite prvi koji će ocijeniti ovaj post.

Kako vam se ovaj post učinio korisnim ...

Podijelite ga s prijateljima!

Žao nam je što vam ovaj post nije bio koristan!

Poboljšajmo ovaj post!

Recite nam kako možemo poboljšati ovaj post?

Adna
Adnahttps://www.tnt.ba
Adna je mlada multimedijalna novinarka koja radi na medijima TNT Grupacije. Prati vijesti iz Mostara gdje živi i studira.
Da li izlazite na izbore u BiH?Da li planirate glasati na predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini?

Popularno danas

Opčine i gradovi