Trebinje je grad sa više od 20 mostova zbog čega ga mještani s ponosom nazivaju i “malom Venecijom”, a jedan od tih mostova je Arslanagića most.
Po ljepoti, starini i neobičnoj sudbini najviše pažnje privlači Arslanagića most (ili Perovića kako ga mnogi nazivaju zbog same promjene naziva) dug 92 metra za koji se pretpostavlja da je građen 1573.godine.
Početkom 18. stoljeća nastao je stari grad – Kastel na obali Trebišnjice, dok je današnji stari grad nastao na mjestu nekadašnjeg trgovačko-obrtničkog središta.
Ime Trebinje u sadašnjem obliku se spominje tek 1711. Nasljedni kapetani kapetanije su Resulbegovići od 1712. do 1835. godine.
Za više detalja pročitajte ostatak teksta gdje vas vodimo u detaljnije upoznavanje ovog mosta.
Osmanlijska arhitektura Arslanagića most i njegova burna prošlost
Jedan od najljepših primjera osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini Arslanagića most, od 1993. godine poznat kao i Perovića most, prvobitno je bio izgrađen 10 kilometara uzvodno od svoje današnje lokacije ali je premješten.
Sagradio ga je, kao zadužbinu za svog poginuloga sina u borbi s Mlečanima, Mehmed-paša Sokolović 1574. godine.
Most je u to vrijeme imao jako velik značaj kao prometna veza jer je predstavljao sponu između Novog (danas Herceg Novog u Republici Crnoj Gori) i sjevernih krajeva Hercegovine i Bosne te je gotovo sva trgovina išla preko njega.
Kada su Osmanlije 1687. godine potisnuti iz današnjeg Herceg Novog, mnoge turske obitelji su se iz tog grada doselile na obale Trebišnjice, a među njima je bio i Arslan-aga, piše Večernji list. On je dobio posjede istočno od Trebinja te pravo naplaćivati mostarinu preko mosta na Trebišnjici.
Na području oko mosta ubrzo se izgradilo cijelo selo koje je dobilo ime, kao i sami most, po Arslan-agi.
Burna prošlost tog mosta nastaje gotovo 400 godina nakon njegove izgradnje, 1944. godine, kad su ga za vrijeme Drugog svjetskog rata četnici pokušali srušiti
Kako je ovaj most dobio ime?
Ime je dobio po mostaru, odnosno po Arslan-agi, ali psotoje također druge verzije.
Ako se pitate otkud ime Arslanagića most, odgovor leži u tome da se mostovi ne nazivaju samo po graditeljima i onima koji daju novac za gradnju, nego neki dobiju ime i po mostarima, ljudima koji čuvaju most i naplaćuju mostarinu, naknadu za prolazak mosta što je prije bio slučaj.
Jedan od uglednijih ljudi iz Novog je bio i Arslan-aga koji je dobio zadatak da naplaćuje mostarinu. Arslan-aga doselio se u Hercegovinu i napravio kuću odmah pored mosta.
Vremenom je tu niklo cijelo selo koje je nazvano Arslanagići, a brzo je i most dobio ime po svom mostaru. Ime mosta je kasnije promijenjeno u Perovića most, ali ga danas većina zove i pamti kao Arslanagića most.
Arslanagića most je pretrpio veliku štetu u prošlosti
Eksplozija je uništila lijevo krilo mosta u dužini oko osam metara, koje je odmah nakon Drugog svjetskog rata “zakrpano”, osnosno nadomješteno uskom betonskom trakom.
Druga teška godina za ovaj most bila je 1965., kada se izgradnjom hidroenergetskoga sistema na Trebišnjici našao pod vodom, kao i cijelo selo.
Sljedeće godine, po zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenika kulture bivše države, voda iz akumulacijskoga jezera Gorica je ispuštena, za što su bila potrebna dva mjeseca, i tada je izvršena potpun o uređenje mosta.
Most je rastavljen kamen po kamen, svaki je kamen obilježen brojem i odložen na obližnje polje. Tek nakon četiri godine, 1970., prema projektu uređenja mosta koji je izradio sarajevski Energoinvest, kameni blokovi su prevezeni čamcima deset kilometara nizvodno na novu lokaciju koja je bila predviđena u trebinjskom naselju Gradina.
Ranjen, potopljen, rušen i dalje se inatio i za inat svima 1970. počelo je premještanje kamenih ostataka.
Pune dvije godine trajalo je sastavljanje mosta, tako da je ponovno 1972. godine dobio svoju prvobitnu funkciju – spajati obale Trebišnjice.
Legenda kaže da je tada bilo više ponuda za kupovinu mosta, a da je ona najkonkretnija za otkup došla iz Kanade. Ali nije bio na prodaju”
Šta se dešavalo u doba gradnje Arslanagića mosta
Pod osmanskom vlašću došlo je najkasnije 1467. godine. Imalo je ulogu sjedišta nahije unutar Bosanskog pa Hercegovačkoga sandžaka.
1574. godine je preko Trebišnjice Mehmed-paša Sokolović dao podići napoznatiji trebinjski most, Perovića-Arslanagića most.
Sjedištem je kapetanije od 1664. godine. Privremeno su Trebinjem oslobodili Mlečani 1694. do 1699. godine, nakon čega je opet pod Turcima. Radi zaštite od budućih mletačkih napada Osmanlije daju podići jaku utvrdu početkom 18. stoljeća.
Tada slijede novi pritisci na ovdašnje katoličke Hrvate. U drugoj polovici17. i početkom 18. stoljeća većina ovdašnjih Hrvata katolika pod pritiskom muslimana i pravoslavnih Srba prelaze na islam ili pravoslavlje. Fra Marko Andrijašević to je dokumentirao u izvješću Kongregaciji u Rimu.
Uz pomoć i odobrenje Osmanlija srpski pravoslavna Crkva nasilno pretvorili osam od ukupnih dvanaest katoličkih crkava i samostana u Trebinju i Popovu polju u pravoslavne hramove i manastire.
Katolici u stoljećima osmanske vlasti nisu smjeli graditi nove niti obnavljati stare crkve, dok su pravoslavni imali nešto bolji položaj.
Svijest o drugom porijeklu pravoslavaca iz Trebinja imaju Srbi iz Bileće, Gacka i Nevesinja, koji Srbe iz Trebinja nazivaju Latinima ili Žabarima.
Detalji izgradnje Arslanagića mosta
Na prvobitnoj kao i na sadašnjoj lokaciji Arslanagića mosta, profil rijeke je naglašen sa strmom desnom obalom, tako da je konstrukcija mosta prilagođena profilu rijeke.
Most je dug 92,25 m, a širina kolovoza iznosi 3,60 m. Masivna kamena mostovska konstrukcijom sastoji se od dva velika i pet manjih svodova, te tri riječna stupa.
Veliki svodovi dostižu 15 m visine od normalnog vodostaja rijeke. Bočne strane mosta ograđene su korkalukom od kamenih ploča.
Most je napravljen na način gdje dominira snažan središnji pilon, širine cca 3,60 m i dužine cca 9,00 m. Između centralnog stupa i priobalnih konstrukcija rasponi su približno jednaki.
Ovi rasponi su podijeljeni sekundarnim stupovima u približnom odnosu 1:2, tako da je raspon prema središnjem stupu dva puta veći od raspona između priobalne konstrukcije i prvog stupa.
Preko ovako raspoređenih stupova u omjerima 1:2:2:1, korito rijeke je presvođeno sa četiri polukružna svoda sa ukupnim rasponom između priobalnih stupova od cca 62,50 m.
Dva naglašena srednja polukružna svoda razlikuju se za cca 1,00 m u širini i u visini. Njihova ležišta na srednjem i bočnim stupovima se razlikuju oblikovno i po visini.
Na Arslanagića mostu iznad srednjeg stupa nalazila se kamenom zidana stražarnica koja je 1890. godine uklonjena. Stražarnica je imala prizemlje i kat i bila je visoka 5,00 m. U prizemlju je bio prolaz sa dvije zasvođene kapije sa masivnim vratima, a na katu je bila prostorija za čuvara.
Preporučujemo da posjetite i Stari Grad Komotin u Jajcu.
Mostovi u Trebinju
Hercegovina je poznata po prelijepim mostovima i rijekama, a poznat je srušeni Most na Neretvi koji se nalazi u sklopu Memorijalnog kompleksa Bitka na Neretvi a koji je nedavno obnovljen.
U Trebinju postoji 20 mostova, a u nastavku pomenuti ćemo nekoliko.
Rimski most na Vučiji
Ovaj most je velika misterija kao i svi stari mostovi čiju gradnju pripisujemo turcima ili austrijancima ili pak rimljanima.
Rimski most na Vučiji je najinteresantniji i izgleda najstariji. Vjerovatno je rađen kad i Lastvanske kule. Stari most na Sušici na Vučiji, nalazi se između dvije velike stjene i spaja dva strma dijela ispod rijeke.
Most se nekada zvao Stari most, Grčki most, most na Sušici, a stanovnici izvan Vučije zovu ga još i Vučijanski most.
On je građen od tesanog kamena, a gornji lukovi od sige. Nasvođenje od sige je sastavljeno polukružnim lukovima, tako da je vrlo lijep dojam i uklapa se u prirodni ambijent. Ovuda je za vrijeme rimljana prolazio jedan drum od Dubrovnika za Crnu Goru.
Za ovaj most se smatra da je građen u XIII vijeku. Postoji legenda da je za vrijeme kraljice Kuljače postojao isti takav most na Zaslapnici, niže od ovoga 200 m, te da su ga odnijele nabujale vode.
Kameni most
Nevjerovatna građevina koja u centru grada spajajući obale Trebišnjice plijeni svojom ljepotom. Izgrađen je 1953. godine.
Tako je sa Kamenim mostom u centru grada. Iako je izgrađen tek prije 67 godina, zbog svoje ljepote postao je jedan od zaštitnih znakova grada.
Dugo je na ovoj lokaciji saobraćala skela i sa jedne na drugu obalu Trebišnjice prebacivala ljude i robu.
Oštra dlijeta i ruke hercegovačkih klesara mjesecima su oblikovala kamene blokove.
Bilo je među radnicima kažnjenika tadašnjeg sistema, tzv. “informbirovaca” koji su na gradilištu odrađivali svoju kaznu.
Žurilo se sa izgradnjom iz više razloga. Bilo je neophodno izgraditi snažan, stabilan most. On bi omogućio saobraćanje i prevoz tereta neophodnog za razvoj grada na lijevoj obali rijeke.
Rijeka Trebišnjica
Trebišnjica je duga oko 96 km, a sa podzemnim tokovima ukupna dužina iznosi 187 km. Formira je kompleks podzemnih i nadzemnih voda sa krajnjim ishodištem Jadranskim morem.
Prije izgradnje hidrocentrala, Trebišnjica je bila najduža prirodna rijeka ponornica u svijetu.
Zbog čestog plavljenja Popovog polja, 60-ih godina odlučeno je da se Rijeka pokuša obuzdati, što je jedino bilo moguće izgradnjom hidroelektrana. Nakon toga Trebišnjica je prerpjela velike promjene, od izgradnje kanala, betoniranja korita, gradnja akumulacija.
Tako su nastala dva vještačka jezera: Bilećko jezero i Goričko jezero. Jezero koje morate posjetitit dok ste u Hercegovini je Boračko jezero.
Šta posjetiti u Trebinju i okolini?
U Trebinju možete posjetiti lokacije:Tvrđavu Strač, austrugarsku vojnu utvrdu, zatim Osman Pašinu Džamiju, Muzej Hercegovine, rijeku Trebišnjicu, mostove, Hercegovačku Gračanicu, manastire i crkve, posebno Manastir Tvrdoš, Arslanagića most, Anđelkinu kuću, kao i nešto modernije poput Kompleks grada sunca.
Sve navedene znamenitosti i lokacije nalaze se na listi Zašto posjetiti Trebinje.
Posjetite most na Bunskim kanalima te uživajte u ljepotama Hercegovine.
Osim toga u Hercegovini posjetite još Livno, gdje možete vidjeti divlje konje, te još mnogo interesantnih lokacija poput Titovog bunkera u Konjicu.
Upoznajte Hercegovinu uz sljedeće članke:
- Park prirode Blidinje – mjesto koje ćete htjeti posjetiti već danas
- Memorijalni kompleks Bitka na Neretvi u Jablanici
- 10 Razloga Zašto Posjetiti Mostar
- Vodopad Kravica Ljubuški
- Upoznajte Međugorje – jedno od najvećih svetišta u BiH
- Pećina Vjetrenica
