back to top

Čitluk

Ako ovo ljeto posjećujete Hercegovinu onda na listu šta posjetiti dodajte i maleni gradić Čitluk

Čitluk je odlično mjesto za ljubitelje  vina, historije, molitve i stećaka. Čitluk je inače mali  gradić i općina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, Bosne i Hercegovine, ali svakako ga vrijedi posjetiti.

Nekoliko kilometara južno od grada nalazi se Međugorje, mjesto molitve i pomirenja, kojeg hodočaste vjernici iz cijelog svijeta.

U mjestu Gradnići, smješten je najstariji vinski podrum u Bosni i Hercegovini, te najstarija škola koju je pokrenuo franjevac i prosvjetitelj fra Didak Buntić, koji je cijeli svoj život podario obrazovanju naroda  i gradnji škola.

U mjestu Čerinu se nalazio žrtvenik rimskim bogovima Dijani i Silvanu, o čemu svjedoči ostatak žrtvenika s imenima spomenutih božanstava.

U spomenutom mjestu se također nalazila starokršćanska bazilika čijih je nekoliko kamenih ulomaka ugrađeno u župni stan – franjevačku rezidenciju i crkvu. Ispred župne crkve se nalazi starokršćanski sarkofag te antička presa za masline.

Na lokalitetu Visočica koji se nalazi u Broćanskom polju između mjesta Donja Blatnica i Gornji Veliki Ograđenik nalaze se stećci plemenitaškog roda Komlinovića, srednjovjekovnih gospodara Brotnja.

Na četiri natpisa obitelji Komlinović spominju se tri njihova člana: Ivaniš koji očito nije imao znaĉajniju politiĉku ulogu jer se uz njegovo ime ne spominje titula knez, vojvoda i slično, zatim Grgur – iako je na natpisu uklesano prezime Vuković, djeĉak Grgur je također bio iz obitelji Komlinović.

 Naime, oni su imali dva prezimena,što nije nimalo neobično u srednjem vijeku.

Zanimljivo je da je grob malog Grgura Vukovića najmanji među svim očuvanim stećcima uopće; Pavao Komlinović knez, od svih imena očuvanih na ovim natpisima on je najznačajnija osoba knez, to pokazuje i činjenica da su očuvana njegova dva natpisa: kraći na stranama sljemenjaka, a dulji na postolju, što je jedinstven primjer među svim kamenim spomenicima pisanim hrvatskom ćirilicom.

U dubrovačkom su Arhivu očuvani neki dokumenti u kojima se spominje Pavao sa svojom braćom.

Posebnosti mjesta Čitluk

U Čitluku se nalazi  Brotnjo – visoravan smještena na jugozapadu Bosne i Hercegovine. Pruža se uz granicu općine Mostar na sjeveru i sjeveroistoku pa do granica općina Široki Brijeg i Ljubuški na sjeverozapadu i jugu Brotnja.

Vinova loza i duhan su poljoprivredne kulture s kojima su generacije odrastale i od kojih se živjelo. Danas u Čitluku možete uživati u kapljicama vrhunskog i kvalitetnog vina od autohtonih sorti Žilavke i Blatine, i na taj način osjetiti spoj prirode, tradicije i kvalitete.

Mediteranska klima, topla ljeta i badem, mogranj, naranča, maslina i smilje, koji daju poseban topao i pitom izgled kraja i ljudi koji u njemu žive.

Stećci Čitluk

Čitluk je, možemo slobodno reći, bogat stećcima.

Među brojnim arheološkim nalazištima Brotnja poseban značaj ima srednjovjekovno groblje porodice  Komlinović na lokalitetu Visočica, koje se nalazi na središnjem dijelu Broćanskog polja u Velikom Ograđeniku.

U starijoj literaturi i u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine lokalitet je zabilježen pod nazivom Bakri na području naselja Donja Blatnica, što je uvjetovalo određene nedoumice o ispravnoj ubikaciji samog nalazišta.

Oko 400 metara istočno od nalazišta Visočica nalazi se aktivno groblje Bakri u Donjoj Blatnici. Put kroz Brotnjo polje od Čitluka prema Čerinu presjeca središnji dio lokaliteta poprečno, a odsječak puta s južne strane prema Malom Ograđeniku sječe ga uzdužno, tako su recentni poljski putevi podijelili grobište Komlinovića u dvije skupine.

Uz istočni rub poljskog puta prema Malom Ograđeniku vidljiv je još jedan nadgrobni spomenik potonuo u zemlju, tako da je na nalazištu vidljivo ukupno 40 nadgrobnih spomenika, među kojima prevladavaju škrinje (sanduci), ploče i sljemenjaci.

Spomenici su solidne izvedbe, a dio njih ukrašen je tordiranim vrpcama, rozetama, floralnim i astralnim motivima isklesanim u tehnici plitkog reljefa.

Većina kamenih škrinja i ploča utonuli su u zemlju, stoga se bez arheoloških istraživanja ne mogu dobiti cjeloviti podaci o nalazištu.

Pokojnici su pokopani u grobne cjeline u smjeru istok – zapad, nad kojima su postavljeni kameni spomenici u istom smjeru.

Hercegovina je bogata nekropolama stećaka među kojima se najviše izdvaja u blizini Stoca.

Međugorje

Međugorje je jedno od najvećih svetišta, nalazi se u blizini Čitluka.

U Međugorju možete posjetiti sljedeća mjesta: Crkva sv. Jakova u Međugorju, Brdo Križevac,  Kip svetog Leopolda, Pobrdo ili Brdo Ukazanja, Ispovijedaonice,

Vrt sv. Franje, Kip Kraljice Mira, Majčino Selo, Kapelica klanjanja, kip uskrslog spasitelja, dvorana za susrete i slika Kraljice mira, groblje Kovačica, Župni dvor, Suvernirnica, Kuća Mira

Ako volite ovakva mjesta, posjetite i manastir Tvrdoš u Trebinju.

međugorje
Međugorje je jedno od najvećih svetišta, nalazi se u blizini Čitluk

Najstariji vinski podrum u Čitluku

Ako se nečim mogu pohvaliti stanovnici ovog kraja, to su vrhunska vina koja se, zahvaljujući visokom kvalitetu, piju u cijelom svijetu.

Autohtone vrste vinove loze koje uspijevaju u veoma teškim uslovima ovog kraja su Žilavka i Blatina, iako lokalne vinarije uspješno uzgajaju i određene druge vrste u manjim količinama.

Upitate li prolaznike da vam preporuče vinski podrum u koji ćete svratiti po kapljicu vrhunskog vina, sigurno da će svako od njih imati nekog svog favorita, ali činjenica je da u koju god vinariju na Vinskoj cesti Hercegovine svratite, ne možete pogriješiti.

Iskustvo posjete malim porodičnim vinarijama sigurno ćete pamtiti dugo, a uz dobro vino i poneki zalogaj saznat ćete više o tome kakva je historija utkana u njihove ukusne kapljice.

citluk
Čitluk

Kameni Vinogradi u Čitluku

Vinograd u kamenu-jedinstven vinograd u svijetu smješten je u južnom dijelu Brotnja. Jedinstven je po tomu što je kamenu pustinju pretvorio u oazu obilja loze i grožđa.

Plantaža zauzima površinu od 100 hektara. Na njoj se uzgaja autohtona vinska sorta Žilavka. Zbog sunca, kamena i sistema napajanja vodom, Žilavku dobivenu s ove plantaže karakterizira visok sadržaj šećera iz koje se dobiva čuveno “Kameno vino”.

citluk
Kameni vinogradi u Čitluku.

Žrtvenik rimskim bogovima Dijani i Silvanu

Godine 1931. kod Čitluka je pronađen reljef uklesan u živoj stijenu, u kamenolomu nedaleko od gradskih vrata antičkog Ekvuma, koji prikazuje ilirska božanstva Dijanu i Silvana.

Ispoljen iz stijene, prensen je u Zbirku Franjevačkog samostana u Sinju, gdje se i danas nalazi. Njegove dimenzije iznose: visine 0,42 metra, širine 0,63 i dubine 0,12 metara.

Ova dva božanstva smještena su u prostor omeđen okvirom koji podsjeća na nišu. Sa lijeve strane na prvom mjestu stoji Dijana, a desno od nje je Silvan.

Dijana se u potpunosti uklapa u ikonografiju iz zapisa – nosi kratak hiton (antička haljina); u lijevoj ruci drži luk, dok desnom poseže za strijelom u tobolcu na leđima. Kosa joj ne posjeduje standardni ‘krobylos’ (kosa vezana u čvor), nego posjeduje neku vrstu dijademe.

 Dijana na reljefu nije prikazana u ‘endromidi’ (antičke debele čizme), koje ima gotovo na svim drugim prikazima. Njezina obuća je više nalik na visoke, ravne vunene čarape bez prstiju, koje se u dinarskoj kulturi nazivaju ‘terluci’.

 Prikaz Silvana na reljefu je poprilično oštećen, ali se dobro vide kozje noge, po kojima je prepoznatljiv, i ‘pedum’ u njegovoj lijevoj ruci (najbliže rečeno: pastirski štap).

Vjerovatno je u desnoj ruci držao ‘siringu’ (antički instrument) koju je prenosio ustima. U pitanju je tipični Silvan sa naših prostora, predstavnik ikonografije grčkog boga Pana.

Historija Čitluka

Brotnjo se prvi put u pisanim dokumentima Dubrovačke Republike spominje 1306./1307. godine. Ono je i u srednjem vijeku bilo povezano prometnicama, a i rimske su ceste prolazile njime.

Gradić Čitluk razvija se od kraja pedesetih godina dvadesetog stoljeća u administrativno središte Brotnja. Danas je to mjesto sa srednjom i osnovnom školom, gospodarsko, prometno, sportsko, kulturno i turističko središte.

Mlečani su Čitluk osvojili 18. juna 1694., a pripao im je 1669. Mirovnim sporazumom u Srijemskim Karlovcima.

1716. godine su ga zajedno s mjestima Struge i Hutovo predali  Osmanskomu Carstvu, što je formalno potvrđeno Požarevačkim mirom 1718. godine.

Naseljena mjesta u Čitluku

Općina Čitluk obuhvaća područje naseljenih mjesta: Bijakovići, Biletići, Blatnica, Blizanci, Čalići, Čerin, Čitluk, Dobro Selo, Dragićina, Gradnići, Hamzići, Krehin Gradac, Krućevići, Mali Ograđenik, Međugorje, Mostarsko Cerno, Paoča, Potpolje, Služanj, Tepčići, Veliki Ograđenik i Vionica.

Iz historijskih i kulturnih razloga važno je istaknuti naseljeno mjesto Čerin koje se tradicionalno smatra centrom Gornjeg Brotnja, a nekada je bio općinsko središte.

Čerin je i sjedište istoimene župe posvećene sv. Stjepanu Prvomučeniku koja obuhvaća cjelokupno Gornje Brotnjo.

Mjesne zajednice na području općine: Bijakovići, Biletići, Blizanci, Čalići, Čerin, Čitluk Grad, Čitluk Selo, Dobro Selo, Donja Blatnica, Donji Veliki Ograđenik, Donji Mali Ograđenik, Donji Hamzići, Dragićina, Gornji Veliki Ograđenik, Gornji Mali Ograđenik, Gornja Blatnica, Gornji Hamzići, Gradnići, Krehin Gradac, Krućevići, Međugorje, Mostarsko Cerno, Paoča, Potpolje, Služanj.

Čitluk siromašan površinskom vodom

Sektor u kojem je, po prirodnom potencijalu, Čitluk najsiromašniji su površinske vode.

Jedini stalni vodeni tok je riječni tok rijeke Neretve koja u dužini od cca 9 km dodiruje rub općine Čitluk. Drugi vodeni tokovi su prvenstveno vezani za kišna razdoblja tj. jesenje i zimsko, kada brojni podzemni tokovi izlaze na površinu.

Najznačajniji je potok Lukoć koji izvire s ruba Broćanskog polja na vrelu Elezovac u mjestu Hamzići i teče cijelim poljem te uz rub Čitluka protječe kroz Međugorje i utječe u rijeku Studenčicu u Studencima.

Ne tako dug, ali dosta značajan, je vodotok potoka Dunajca koji izvire u mjestu Biletić Polje i ulijeva se u rijeku Neretvu. U neposrednoj blizini Dunajca i Neretve smješten je i vodozahvat za cijelu Općinu Čitluk, na nadmorskoj visini od 24 mnv.

Također, u jesenskom i zimskom razdoblju na rubu Broćanskog polja, nakon višednevnih oborina aktivna postaju podzemna vrela i dolazi do plavljenja cijelog Čitlučkog polja te ova voda ide dalje kroz potok Lukoć kroz branu sagrađenu pedesetih godina prošlog stoljeća, koja je bila zamišljena kao sustav akumulacije za natapanje međugorskog polja, a koja sada štiti uži centar Međugorja od poplava.

Preporučujemo da pročitate:

Popularno danas