Ico Voljevica – mostarski karikaturista koji je kreirao čuvenog Grgu

-

Lik ”Grga”, koji je Ico osmislio, ostavio je značajan trag po kojem se i dan danas Ico pamti.

U Mostaru su rođeni mnogi talenti. Od uspješnih fudbalera, pisaca, političara pa sve do umjetnika Hercegovina je podarila svijetu talentirane ličnosti koje ostavile značajan trag u svijetu. Jedan od njih je Ico Voljevica.

Kada spomente karikaturu i umjetnost neizostavan je Ico Voljevica. Njegovi radovi bili su jedni od najpopularnijih u bivšoj Jugoslaviji ali i u ostatku svijeta.

Rođen je 18. jula 1922. godine u Mostaru. Nakon završene Gimnazije u Sarajevu, 1947. godine upisuje arhitekturu u Zagrebu.

Iste godine počeo se baviti karikaturom a profesionalno se počeo baviti dvije godine kasnije 1949. godine.  Njegov prvi posao je bio u sarajevskom kinu ”Dubrovnik” gdje je radio kao crtač napisa filmova i aranžer.

U studentskim danima radio je tri godine u humorističnom sedmičniku Kerempuh. Objavljivao je glasovitu karikaturu ”Grga protokol” i posatao je stalni član redakcije.

Također, Ico Voljevica radio je u redakcijama ”Globusa” i ”Narodnog lista” i tu je objavljivao čuvenog lika ”Grgu”.

Ico Voljevica i Mustafa Voljevica su bili amidžići, te je upravo Mustafa dobio nadimak po Ici.

ico voljevica

Dobitnik brojnih nagrada

Ismet Ico Volevica važi za jednog od najistaknutijih karikaturista i slikara na našem području. To najbolje dokazuju nagrade i priznanja koje je Ico dobio za vrijeme svoje karijere.

Prvi Grand Prix Osvojio je u rodnom Mostaru 1922. godine. Zatim 1947. godine dobio je još jedan Grand Prix na Svjetskom festivalu karikature u Montrealu za ”Grgu”. Kasnije i u Zagrebu (1986) i Ankari (1993).

” No, Grand Prix je nagrada o kojoj nitko, iskreno rečeno, ne sanja. Nisam ni ja. Već je i prva nagrada iznimno veliko priznanje. U Montrealu je inače vrlo važno pitanje natječaja. Upravo to mi se sviđa, to što traže od autora, šalje se samo jedan rad, a taj mora biti objavljen u posljednjih godinu dana. ” – izjavio je jednom prilikom Ico Voljevica o nagradama u Montrealu

Ico je dobitnik tri nagrade Hrvatskog novinarskog društva 1950., 1965. i 1967. godine. Nagradu za životno djelo ” Otokar Keršovani” 1980. godine.

U mnogobrojne nagrade izdvajamo i ”Zlatnu plaketu Vjesnika” i Nagrade grada Zagreba 1978. godine.

Kako je Grga postao dio svakodnevnog života

ico voljevica

Mlađe generacije sigurno nisu upoznate sa poznatom karikaturom Grga koju je crtao i kreirao Ico Voljevica.

Međutim za sve starije ovo je jedna od asocijacija na djetinjstvo i po njima neka bolja vremena.

Čuvenog Grgu i njegove izjave, dogodovštine mogli ste pratiti u raznim časopisima.

Od 1955. godine Grga je postao dio Narodnog lista, a od 1962. do 2000. objavljivao se u Večernjem listu. Prema podacima Grgini komentari u Večernjem listu su objavljeni 12.830 puta.

15.230 Grga sveukupno je kao stalna rubrika objavljeno u Večernjaku, Kerempuhu Narodnom listu

Jesi li danas vidio Grgu ?

Tako je nekada mnogima započinjao dan. Prva zanimacija je bila šta je danas Grga prokomentarisao? Ico je tako kreirao legendarnog Grgu, ogromnog nosa sa tri dlake na glavi i prosječnom plaćom.

Ko je bio Grga? Nekima možda obična karikatura ali ovo je značajan dio Icinog života a ne samo karijere. Grga je predstavljao tipičnog, običnog života koji bi komentarisao najaktuelnija dešavanja.

Danas je Grga legenda stripa kao i njegov tvorac Ico.

Jednom prilikom Ico je rekao: ” Moj je ideal uvijek bio da napravim karikaturu bez riječi. Tada je ona najbolja – ako bez ikakvog teksta možetepokazati što ste htjeli reći. A nekad smo radili i najgoru vrstu, takve karikature kod kojih ste mogli pokriti crtež i jednostavno pročitati tekst ispod njega. U njemu je bio vic! ”

Za nacrtanog lika iz stripa imao je sve karakterne osobine prosječnog čovjeka koji nije volio nepravdu, nemar, neodgovornost, lopove i sumnjive bogataše.

ico voljevica

Ilustrirao je i crtane filmove

Osim crtanja karikatura Ico je radio u kao ilustrator crtanih filmova. Radio je u studijama crtanog filma poput Kerempuh, Interpublic, Duga film i Zagreb-film. Također, Ico se bavio ilustriranju knjiga i slikovnica, te primijenjenom grafikom u opremi.

” Pokušajte nekad, pokrijte karikaturu i zapazit ćete da je vic u tekstu. Karikaturist je u tom slučaju ilustrator. To je, mislim, za karikaturu najveća i propast. Napravio sam mnogo karikatura bez riječi, ali ponekad, osobito ako je riječ o politici, ipak ste prisiljeni na to, što kažete, na izvjestan natpis na liku, kratak tekst kojim ćete razjasniti šta ste mislili. ” – istakao je jednom prilikom Ico Voljevica

ico voljevica

”Karikatura mora biti jasna! Ako nije, mora biti likovno savršena, ali mislim da da više nema funkciju karikature.”

Ico Voljevica je u kreiranju lika Grge i drugih karikatura, slika i crteža ostavio duh jednog vremena koji će se uvijek osjetiti.

Rijetko ko je imao sposobnost da na zanimljiv, satiričan, duhovit ali istovremeno i ozbiljan način prikaže tadašnju realnost ”običnog” čovjeka.

Nakon duge i teške bolesti Ismet Ico Voljevica umro je u Zagrebu 2008. godine.

Zanimljivosti o razvoju stripa

Strip se razvio pred kraj 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama. Bio je prvenstveno likovno – književni oblik umjetnosti koji je trajno obilježen medijskim kontekstom i komercijalom svrhom.

Počeci stripa mogu se prepoznati u grafičkoj umjetnosti (npr. satirične gravire Williama Hogartha i karikature Rodolphea Töpffera), no nastanak stripa kao samostalnog medija i umjetnosti povezan je s pojavom novinske karikature i s razvojem modernoga tiska i novinstva u drugoj polovici XIX. st.

Prototip stripa ostvario je Wilhelm Busch humorističnim ilustriranim pričama u stihu (Max und Moritz, 1865).

Prvi stripovi (pasice) pojavili su se u engleskim tjednim novinama 1880-ih pa je tako i nastao međunarodni naziv strip, koji je označavao vrpcu, tj. redak komične, crtane anegdote u dnevnim novinama.

U novinama u SAD-u tijekom 1890-ih stripovi su postali neizostavni.

Strip je u svijetu razvio tri velike tradicije u tržišnom i umjetničkom pogledu: angloameričku (u SAD-u i Velikoj Britaniji), europsku (posebno se ističe francusko-belgijska tradicija) te japansku tradiciju (tzv. manga).

Strip u Bosni i Hercegovini

Kada je u pitanju razvoj stripa u Bosni i Hercegovini jedno ime i prezime se izdvaja posebno – Sabit Hasanbegović. On je izdao prvo i jedino izdanje stripa Bosomen koji je izašao za vrijeme proteklog rata.

Strip je nacrtao Ozren Pavlović koji je insprisan bio otporom Bosanaca u tadašnjem ratu i agresiji.

U Tuzli se objavljuju dva broja strip revije ”Komik Roll” koje su veliki trag ostavile ne samo zbog kvaliteta, već zbog činjenice da su radovi objavljeni u ratu.

spot_img
spot_img

Mostar vijesti