Lik ”Grga”, koji je Ico osmislio, ostavio je značajan trag po kojem se i dan danas Ico pamti.
U Mostaru su rođeni mnogi talenti. Od uspješnih fudbalera, pisaca, političara pa sve do umjetnika Hercegovina je podarila svijetu talentirane ličnosti koje ostavile značajan trag u svijetu. Jedan od njih je Ico Voljevica.
Kada spomente karikaturu i umjetnost neizostavan je Ico Voljevica. Njegovi radovi bili su jedni od najpopularnijih u bivšoj Jugoslaviji ali i u ostatku svijeta.
Rođen je 18. jula 1922. godine u Mostaru. Nakon završene Gimnazije u Sarajevu, 1947. godine upisuje arhitekturu u Zagrebu.
Iste godine počeo se baviti karikaturom a profesionalno se počeo baviti dvije godine kasnije 1949. godine. Njegov prvi posao je bio u sarajevskom kinu ”Dubrovnik” gdje je radio kao crtač napisa filmova i aranžer.
U studentskim danima radio je tri godine u humorističnom sedmičniku Kerempuh. Objavljivao je glasovitu karikaturu ”Grga protokol” i posatao je stalni član redakcije.
Također, Ico Voljevica radio je u redakcijama ”Globusa” i ”Narodnog lista” i tu je objavljivao čuvenog lika ”Grgu”.
Ico Voljevica i Mustafa Voljevica su bili amidžići, te je upravo Mustafa dobio nadimak po Ici.
Dobitnik brojnih nagrada
Ismet Ico Volevica važi za jednog od najistaknutijih karikaturista i slikara na našem području. To najbolje dokazuju nagrade i priznanja koje je Ico dobio za vrijeme svoje karijere.
Prvi Grand Prix Osvojio je u rodnom Mostaru 1922. godine. Zatim 1947. godine dobio je još jedan Grand Prix na Svjetskom festivalu karikature u Montrealu za ”Grgu”. Kasnije i u Zagrebu (1986) i Ankari (1993).
” No, Grand Prix je nagrada o kojoj nitko, iskreno rečeno, ne sanja. Nisam ni ja. Već je i prva nagrada iznimno veliko priznanje. U Montrealu je inače vrlo važno pitanje natječaja. Upravo to mi se sviđa, to što traže od autora, šalje se samo jedan rad, a taj mora biti objavljen u posljednjih godinu dana. ” – izjavio je jednom prilikom Ico Voljevica o nagradama u Montrealu
Ico je dobitnik tri nagrade Hrvatskog novinarskog društva 1950., 1965. i 1967. godine. Nagradu za životno djelo ” Otokar Keršovani” 1980. godine.
U mnogobrojne nagrade izdvajamo i ”Zlatnu plaketu Vjesnika” i Nagrade grada Zagreba 1978. godine.
Kako je Grga postao dio svakodnevnog života
Mlađe generacije sigurno nisu upoznate sa poznatom karikaturom Grga koju je crtao i kreirao Ico Voljevica.
Međutim za sve starije ovo je jedna od asocijacija na djetinjstvo i po njima neka bolja vremena.
Čuvenog Grgu i njegove izjave, dogodovštine mogli ste pratiti u raznim časopisima.
Od 1955. godine Grga je postao dio Narodnog lista, a od 1962. do 2000. objavljivao se u Večernjem listu. Prema podacima Grgini komentari u Večernjem listu su objavljeni 12.830 puta.
15.230 Grga sveukupno je kao stalna rubrika objavljeno u Večernjaku, Kerempuhu Narodnom listu
Jesi li danas vidio Grgu ?
Tako je nekada mnogima započinjao dan. Prva zanimacija je bila šta je danas Grga prokomentarisao? Ico je tako kreirao legendarnog Grgu, ogromnog nosa sa tri dlake na glavi i prosječnom plaćom.
Ko je bio Grga? Nekima možda obična karikatura ali ovo je značajan dio Icinog života a ne samo karijere. Grga je predstavljao tipičnog, običnog života koji bi komentarisao najaktuelnija dešavanja.
Danas je Grga legenda stripa kao i njegov tvorac Ico.
Jednom prilikom Ico je rekao: ” Moj je ideal uvijek bio da napravim karikaturu bez riječi. Tada je ona najbolja – ako bez ikakvog teksta možetepokazati što ste htjeli reći. A nekad smo radili i najgoru vrstu, takve karikature kod kojih ste mogli pokriti crtež i jednostavno pročitati tekst ispod njega. U njemu je bio vic! ”
Za nacrtanog lika iz stripa imao je sve karakterne osobine prosječnog čovjeka koji nije volio nepravdu, nemar, neodgovornost, lopove i sumnjive bogataše.
Ilustrirao je i crtane filmove
Osim crtanja karikatura Ico je radio u kao ilustrator crtanih filmova. Radio je u studijama crtanog filma poput Kerempuh, Interpublic, Duga film i Zagreb-film. Također, Ico se bavio ilustriranju knjiga i slikovnica, te primijenjenom grafikom u opremi.
” Pokušajte nekad, pokrijte karikaturu i zapazit ćete da je vic u tekstu. Karikaturist je u tom slučaju ilustrator. To je, mislim, za karikaturu najveća i propast. Napravio sam mnogo karikatura bez riječi, ali ponekad, osobito ako je riječ o politici, ipak ste prisiljeni na to, što kažete, na izvjestan natpis na liku, kratak tekst kojim ćete razjasniti šta ste mislili. ” – istakao je jednom prilikom Ico Voljevica
”Karikatura mora biti jasna! Ako nije, mora biti likovno savršena, ali mislim da da više nema funkciju karikature.”
Ico Voljevica je u kreiranju lika Grge i drugih karikatura, slika i crteža ostavio duh jednog vremena koji će se uvijek osjetiti.
Rijetko ko je imao sposobnost da na zanimljiv, satiričan, duhovit ali istovremeno i ozbiljan način prikaže tadašnju realnost ”običnog” čovjeka.
Nakon duge i teške bolesti Ismet Ico Voljevica umro je u Zagrebu 2008. godine.
Zanimljivosti o razvoju stripa
Strip se razvio pred kraj 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama. Bio je prvenstveno likovno – književni oblik umjetnosti koji je trajno obilježen medijskim kontekstom i komercijalom svrhom.
Počeci stripa mogu se prepoznati u grafičkoj umjetnosti (npr. satirične gravire Williama Hogartha i karikature Rodolphea Töpffera), no nastanak stripa kao samostalnog medija i umjetnosti povezan je s pojavom novinske karikature i s razvojem modernoga tiska i novinstva u drugoj polovici XIX. st.
Prototip stripa ostvario je Wilhelm Busch humorističnim ilustriranim pričama u stihu (Max und Moritz, 1865).
Prvi stripovi (pasice) pojavili su se u engleskim tjednim novinama 1880-ih pa je tako i nastao međunarodni naziv strip, koji je označavao vrpcu, tj. redak komične, crtane anegdote u dnevnim novinama.
U novinama u SAD-u tijekom 1890-ih stripovi su postali neizostavni.
Strip je u svijetu razvio tri velike tradicije u tržišnom i umjetničkom pogledu: angloameričku (u SAD-u i Velikoj Britaniji), europsku (posebno se ističe francusko-belgijska tradicija) te japansku tradiciju (tzv. manga).
Strip u Bosni i Hercegovini
Kada je u pitanju razvoj stripa u Bosni i Hercegovini jedno ime i prezime se izdvaja posebno – Sabit Hasanbegović. On je izdao prvo i jedino izdanje stripa Bosomen koji je izašao za vrijeme proteklog rata.
Strip je nacrtao Ozren Pavlović koji je insprisan bio otporom Bosanaca u tadašnjem ratu i agresiji.
U Tuzli se objavljuju dva broja strip revije ”Komik Roll” koje su veliki trag ostavile ne samo zbog kvaliteta, već zbog činjenice da su radovi objavljeni u ratu.
