Poznati franjevac Fra Grgo Martić veći dio svoga života posvetio je pisanju, sakupljanju narodnih pjesama i političkom radu
Fra Grgo Martić rođen je u Posušju 24. januara 1822. godine. Bio je bosanskohercegovački i hrvatski franjevac, pjesnik i sakupljač narodnih pjesama. Bio je značajan kulturni i politički djelatnik.
Porodica Martić bila je poznata po tome što su imali veliki porodični krst na groblju. Krst je napravljen od kamena sa planine Zavelim, Vinica.
Majka mu se zvala Jelena Kukulj i rodom je iz Vinjana. Što znači da mu Martiću rod bio Ivan Kukuljević Sakcinski.
Nakon smrti oca stric Rade je preuzeo brigu nad Martićem i njegovih petero braće i sestara. Kada je navršio dvanaest godina dolazi u samostani koji se nalazio u Kreševu.
U samostanu je završio osnovne studije i nekoliko gimnazijskih nauka. Sa petnaest godina fra Grga Martić stupa u franjevački red.
Svoje akademsko obrazovanje nastavlja godinu dana kasnije kada odlazi u požešku gimanziju gdje se tada sve nauke proučavale na latinskom jeziku.
Družio se sa poznatim ilircima
Tokom studija u Zagrebu upoznao je mnoge hrvatske velikane poput Gaja, Babukića, Vraza, Šuleka i mnogim drugim istaknutim ilircima. Njihove ideje je kasnije prihvatio i sprovodio u praksu.
Fra Grga Martić nakon studija u Zagrebu odlazi u Mađarsku, tačnije Stolni Biograd gdje je počinje studirati teologiju. Svećenik je postao u Bosni i to na sam Božić davne 1844. godine. Djelovao je oko tri godine kao svećenik u Kreševu. Bio je kao kapelan u Osovi kod Žepča i župnik u Sarajevu ( u dva navrata od 1851. do 1879. godine)
Osim kao svećenik istaknuo se u književnom i prosvjetnom radu kao i u politici. Tada je aktivno sudjelovao u svim kulturnim i političkim događajima, posebno početkom austrougarske vlasti u BiH.
Značajna uloga u Bosni i Hercegovini tokom austrougarske vlasti
1856. godine postao je zastupnik franjevačke provincije za veze s Turskom i konzularnim vlastima u Sarajevu.
Također, bio je na čelu franjevaca koji su se suprostavljali priključenju Bosne i Hercegovine Srbiji i Crnoj Gori, te se zalagao za austrougarsku vlast na tim područjem.
Tako je postao jedna od najpovjerljivijih osoba austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini.
Martić je jedno vrijeme predavao u franjevačkoj školi u Kreševu, te osim predavanja pisao je jedno vrijeme i udžbenike.
Značajno djelo koje je napisao u ovom periodu je ”Početni zemljopis za katoličke učione u Bosni” 1871.
Druga značajna djela
• Slavodobitnica svijetlomu gospodaru Omer-paši (epska pjesma, 1852.)
• Narodne pjesme bosanske i hercegovačke (s Ivanom Franom Jukićem)
• Osvetnici, I-III (ep, 1861/65.), IV (1878.), V (1881.), VI (1881.), VII (1883.)
• Početni zemljopis za katoličke učionice u Bosni (1871.)
• Putovanje u Dubrovnik iz Kreševa god. 1882. (epska pjesma, 1884.)
• Narodne pjesme o boju na Kosovu godine 1389. (1886.)
• Obrana Biograda godine 1456. (ep, 1887.)
• Pjesnička djela fra Grge Martića, 1-7 (1888.)
• Pjesnička djela fra Grge Martića, I (1893.)
• Zapamćenja/1829. – 1878.,
Osim pisanja djela prikupljao je narodne umotvorine. Zajedno sa fra Ivanom Franjom Jukićem skupio i pripremio je zbirku Narodne pjesme bosanske i hercegovačke, izdana u Osijeku 1858. godine.
Također, preveo je nekoliko djela sa francuskog i talijanskog jezika, skupio i štampao brojne narodne pjesme i preradio nekoliko djela drugih autora.
Akademskim obrazovanjem stekao je značajno obrazovanje ali i naučio je mnoge jezike. Tako je uz maternji jezik govorio latinski, francuski, talijanski, turski, mađarski i njemački jezik.
Ako putujete kroz Hercegovinu vrijedi posjetiti Međugorje koje se smatra jednim od najvećih svetišta u svijetu.
Bavio se punih 60 godina književnim radom
Punih 60 godina Fra Grgo Martić bavio se književnim radom. Ispjevao je više od sto hiljada stihova što ga je učinilo najplodnijim književnikom u BiH u XIX stoljeću.
Tokom studija u Zagrebu, kao što smo već ranije naveli, u društvu sa poznatim ilircima inspirisao je njihovim idejama i pokretima što se osjeti u njegovom radu.
Krajem pedesetih godina XIX stoljeća počeo je raditi na svom životnom djelu a to je bio ciklus epskih pjesama Osvetnici. Pjesme su izlazile u periodu od 1861. do 1883. godine u Zagrebu, Đakovu i Osijeku.
Konačni naziv pjesme su dobile tek 1893. godine kada su sakupljene u jednu knjigu. Zbog djela Osvetnici fra Grga je od strane kritičara nazvan hrvatskim Homerom.
10 Razloga Zašto Posjetiti Mostar
Političko zalaganje
Političko djelovanje fra Grge Martića posebno se ističe za vrijeme rada u Agenciji bosanskih franjevaca u Sarajevu čija je uloga bila zastupanje interesa franjevačkog reda i katoličkog puka u Bosni i Hercegovini.
U Agenciji su se bavili položajem raje u društvu, vjerskim pitanjima i političkim prognanicima te interesi. Posljednje dane života proveo je u samostanu u Kreševu gdje je umro 30. augusta 1905. godine.