Snježana Köpruner boravila je tijekom vikenda u općini Prozor-Rama te s članovima obitelji posjetila samo neke od iznimno važnih i zanimljivih lokaliteta.
Iako se Köpruner poznaje kao direktorica tvrtke “GS-Tvornica mašina Travnik”, ona je mnogo više od toga. Ova rođena Dalmatinka kroz život je skupila ogromno poduzetničko iskustvo tijekom rada u Njemačkoj, a sve ono najbolje iz Njemačkog gospodarstva prenijela je u maleno mjesto nadomak Travnika, gdje su smješteni pogoni “GS-TMT”-a.
Ova diplomirana inženjerka strojarstva i magistra tehničkih znanosti sada je odlučila investirati u Ramu uz pomoć Općine Prozor-Rama. Otvaranjem tvornice “GS-Rama” u poslovnoj zoni “Izlaz” uvelike će utjecati na gospodarstvo ramskog kraja, a ostaje za nadati se da će mnogi radnici autobusne karte za Njemačku i druge zemlje, ipak zamijeniti ostankom ovdje.
Foto: Nekropola na Vrdolu/Mašeta
Kultura i humanizam
Iako ekspert za analizu tržišta i troškova, a kako je vidljivo i općenito za vođenje postrojenja, Köpruner mnogi poznaju kao nekoga kome je važna i društvena odgovornost u poslovanju njene firme, a još više briga za kulturom i umjetnošću bosanskohercegovačkih krajeva. Obnovila je kuću Ive Andrića i spasila je od propadanja, pomaže rad Zavičajnog muzeja u Travniku, mještanima kroz lokal “Ex Ponto” ponudila mjesto susreta, različiti promocija i slično. Brine o održavanju židovskog groblja, memorijalnom spomeniku Bogdana Bogdanovića, sponzorira više sportskih klubova i što sve ne.
Arheološko nalazište Gradac
Tijekom boravka u Rami, Köpruner je posjetila nekoliko lokacija, iznimno važno arheološko nalazište na Gracu u Ljubuncima, nekropolu na Vrdolu/Mašeta te galeriju na otvorenom i etnološki muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit.
Foto: Podzemna prostorija, vj. cisterna, na arheološkom nalazištu Gradac
“Izuzetno sam i pozitivno iznenađena vrijednošću ovog nalazišta, kao i voljom ljudi da ga dovedu u odlično stanje i koje će nas podsjećati na naše duge korijene na ovome području. Mislim da istraživanja treba podržati. Spremna sam, svojim kontaktima, i ja osobno se založiti da se što više istraži ovo nalazište na Gracu. Mislim da je to jedna jako lijepa priča za Ramu. Ne samo što se tiče turizma, nego i samosvijesti našeg postojanja na ovom području”, kazala je Köprunerova za Ramski Vjesnik.
Franjevački samostan Rama-Šćit, briga franjevaca o kulturnoj baštini
Već po samom dolasku u dvorište Franjevačkog samostana Rama-Šćit, jasno je da je ono samo za sebe jedna galerija na otvorenom. Dvorište krase nadaleko poznati “Ramski križ” i “Ramska majka” akademskog kipara Mile Blaževića. Svoj obol ovoj je galeriji dao i Kuzma Kovačić djelima “Diva Grabovčeva” i “Posljednja večera”.
Etnografski muzej franjevačkog samostana otvoren je 2007. godine zaslugom fra Mate Topića. Topić je svoju viziju o očuvanju kulturne baštine ramskoga kraja, uspio na adekvatan način muzejski prezentirati uz pomoć velikog broja Ramaca, Ministarstva kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine, te Vlade Republike Hrvatske
“To je za mene samo još jedan dokaz koliko se bosanski franjevci brinu o kulturnoj baštini i etnografskoj baštini ovoga područja. Da vole umjetnost, to se vidi u svakom franjevačkom samostanu, pa tako i na Šćitu. Netko ipak mora zaštititi našu kulturu i dati joj ono što joj pripada. Prilično sam iznenađena bogatom etnografskom zbirkom koja se nalazi u muzeju. To je jedna izuzetno vrijedna zbirka i mislim da je pohvalno da ju je netko zaštitio”, komentirala je Snježana Köpruner.
