Mostarski teatar mladih danas, četvrtog dana MAT festa, na Memorijalnoj sceni 2532, s početkom u 19 sati, igra drugu reprizu predstave “Pusta zemlja” rađene po čuvenoj istoimenoj poemi T. S. Eliota.
Pusta zemlja je duga poema koja je široko priznata kao jedna od najpoznatijih poema 20. stoljeća i najznačajnije djelo moderne poezije, podsjećaju iz Mostarskog teatra mladih.
Objavljena je 1922. godine. Poema se prvi put pojavljuje u Ujedinjenom Kraljevstvu u listopadskom izdanju časopisa „The Criterion”, u Sjedinjenim Američkim Državama u izdanju časopisa u studenom “The Dial,” a u prosincu 1922. godine je objavljena kao knjiga.
Poznata je po frazama poput „April je najsvirepiji mjesec“, „Pokazat ću ti strah u pregršti praha“ i mantri na jeziku sanskrit „Shantih, shantih, shantih“.
Eliotova poema nam predstavlja legendu o Svetom gralu i Kralju Ribaru u kombinaciji s prikazom suvremenog britanskog društva. Eliot ukazuje na mnoge književne i kulturne aluzije iz Zapadnog kanona, budizma i hinduističkih Upanišada i zato mnogi kritičari i znanstvenici smatraju ovu poemu mračnom.
Ton poeme oscilira između satiričnog i proročanskog, a poemu karakteriziraju nagle i nenajavljene promjene naratora, prostora i vremena, kao i aluzije na mnogobrojne i međusobno često različite kulture i književnosti.
Poema se sastoji iz pet dijelova. Prvi dio poeme „Sahrana mrtvaca” prikazuje različite motive razočarenja i očaja. Drugi dio „Partija šaha” opisuje nekoliko likova, čije se naracije smjenjuju, a koji iz iskustva govore na te teme „Propovijed vatre“, treći dio poeme, predstavlja filozofsku meditaciju koja je povezana sa slikovitim prikazom smrti i poricanja samog sebe, nastalim pod utjecajem Avgustina Hiponskog i istočnjačkih religija.
“Smrt od vode” je, četvrti i ujedno najkraći dio poeme, nakon kojeg ona kulminira u petom dijelu „Ono što reče grom“, koji dovodi do zaključka kroz sliku strašnog suda.
Kako je poemu pročitao eMTeeM i doveo je u vezu sa društvom u kojem živimo govori predstava.
U predstavi igraju: Sara Kljajić, Sarah Sarić, Irma Lipovac, Miran Bečević, Kemo Krpo, Haris Pašić, Adnan Bratić, Anes Mušić i Tarik Begović, a režirao ju je Sead Đulić.