“Biljke Parka prirode Hutovo blato” i “Vretenca delte rijeke Neretve”, autorice prof. dr. sc. Višnje Bukvić, predstavljene su u Parku prirode Hutovo blato pod pokroviteljstvom Ekološke udruge “Anguilla” iz Čapljine.
Područje Hutova blata jedinstvena je submediteranska močvara na jugu Europe i utočište je za brojne biljne i životinjske vrste, ptice naročito, te je zajedno s 150 močvarnih staništa u svijetu od posebnog značaja za cjelokupno čovječanstvo, ne samo na nacionalnoj i regionalnoj razini nego i na globalnoj.
Nalazi se na jugu Hercegovine, u tipičnom kraškom ambijentu. Zahvaljujući povoljnim ekološkim uvjetima i utjecaju mediteranske klime na ovom prostoru prema najnovijim podacima, uvjete za život našlo je više od 700 biljnih vrsta, priopćeno je iz Centra za investicije i razvoj poduzetništva – CIRP.
Znanstvena monografija “Biljke Parka prirode Hutovo blato” autorice Bukvić te koautora Aldina Boškaila, Nusreta Boškovića, Nikole Zovko te Safije Boškailo, nudi široku i korisnu paletu prirodoslovnih i drugih podataka o Hutovu blatu i njegovoj flori.
Knjiga je podijeljena na četiri poglavlja i to Uvod, Prirodne karakteristike Parka prirode Hutovo blato, Flora Parka prirode Hutovo blato i Kategorije, zone i status zaštite, uz Predgovor, Slikovni rječnik botaničkih pojmova, Literaturu o flori i vegetaciji Parka prirode Hutovo blato sa 153 bibliografske jedinice, te Kazalo.
U monografiji na 213 stranica se nalazi i 127 originalnih, vrlo kvalitetnih fotografija, sedam karata i drugih priloga.
“Navedena znanstvena monografija svakom čitatelju može pružiti cjelovitu informaciju o ovom jedinstvenom i rijetkom ekosustavu u Bosni i Hercegovini. Od posebnog je značaja to što se u monografiji nalaze originalni rezultati recentnih terenskih istraživanja, uključujući i endemične i rijetke biljne taksone te ona pruža bogat uvid u trenutno stanje vegetacije Parka prirode Hutovo blato”, izjavio je direktor Parka prirode Hutovo blato Nikola Zovko.
Druga knjiga “Vretenca delte rijeke Neretve”, autorice Bukvić i koautora Dejana Kulijera, napisana je na 165 stranica s ciljem da javnosti približi ove jedinstvene, danas i sve ugroženije kukce, koji su često predmet divljenja, ali i straha i predrasuda.
Mediteranski bazen predstavlja jednu od najznačajnijih “vrućih točaka” biodiverziteta od globalnog značaja i jedno od najugroženijih žarišta biološke raznovrsnosti u svijetu, a donji tok rijeke Neretve s deltom koji se prostire na području Bosne i Hercegovine te Hrvatske predstavlja jedno od prioritetnih područja za zaštitu biodiverziteta Mediterana.
Ta jedinstvena mediteranska močvara predstavlja jedno od najznačajnijih i najbogatijih područja za viline konjice u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Veliko bogatstvo vrsta na ovom području rezultat je postojanja raznovrsnih i još uvijek velikim dijelom očuvanih slatkovodnih staništa. Na navedenom je prostoru do sada registrirano 48 vrsta tih insekata, što predstavlja više od dvije trećine vrsta vretenaca registriranih u Bosni i Hercegovini, odnosno Hrvatskoj.
“Nadamo se da će ovo djelo biti dodatni poticaj za daljnja istraživanja ove male, ekološki značajne i još uvijek nedovoljno poznate skupine kukaca te pomoći u zaštiti njihovih staništa. Ova knjiga namijenjena je kako profesionalcima i amaterima, tako i ljubiteljima prirode, turistima i svim stanovnicima i posjetiteljima ovoga jedinstvenog prirodnog područja”, istaknula je autorica Bukvić.
Navedena znanstvena monografija po prvi put na jednom mjestu objedinjuje sve informacije o vretencima delte rijeke Neretve.
Podaci korišteni u knjizi temelje se na svim dostupnim literaturnim podacima objavljenim od 1856. do 2019. godine, kao i velikom broju originalnih i neobjavljenih terenskih podataka autora.
Za cjelokupno područje delte rijeke Neretve obrađeno je preko 1.500 nalaza 48 vrsta vretenaca, što to područje čini jednim od najbolje istraženih u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, navodi se u priopćenju.
Prof. dr. sc. Višnja Bukvić rođena je 10. 12. 1956. u Metkoviću, Republika Hrvatska, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. U Zagrebu je završila Prirodoslovno-matematički fakultet, smjer biologija, a na istom je fakultetu stekla i zvanje magistra ornitologije te zvanje doktora ekologije-toksikologije.
U Osnovnoj školi Don Mihovila Pavlinovića radila je 27 godina, aktivno povezujući teoriju s istraživanjima i terenskim radom u prirodi. Takvim načinom rada i spojem teorije i prakse stekla je brojna priznanja i nagrade na državnoj razini te pomogla promicanju Dubrovačko–neretvanske županije i doline Neretve.
Dobitnica je Zlatnog oskara za zaštitu prirode, te Nagrade Grada Metkovića i nagrade časopisa Priroda za izniman doprinos zaštiti i razvoju zaštićenih područja u gradu Metkoviću i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te za pionirska nastojanja u edukaciji o zaštiti okoliša. Autorica je niza knjiga, publikacija i znanstvenih radova objavljivanih u prestižnim međunarodnim časopisima.