Sud Bosne i Hercegovine je dana 29. 12. 2023. godine djelomice potvrdio optužnicu u predmetu Dževad Mlaćo i drugi, kojom se optuženici Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić terete da su radnjama opisanim u optužnici počinili:
- Optuženik Dževad Mlaćo – kazneno djelo Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz članka 175. točka a), u svezi sa člankom 30. i članak 180. stavak 1. KZ BiH, te člankom 41. stavak 1. Dopunskog protokola I na Ženevske konvencije i člankom 23. Haškog protokola.
- Optuženik Selmo Cikotić – kazneno djelo Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz članka 175. točke a) i b), u svezi sa člankom 180. stavak 1. i 2. KZ BiH, te člankom 41. stavak 1. Dopunskog protokola I na Ženevske konvencije i člankom 23. Haškog protokola.
Istodobno, Sud je odbio optužnicu u odnosu na osumnjičenika Tahira Granića.
Optuženici Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić terete se da su tijekom rata u BiH i u vrijeme oružanog sukoba između HVO i ARBiH, u vremenskom periodu od 18. 7. 1993. godine do polovice travnja 1994. godine, Dževad Mlaćo kao predsjedatelj Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a optuženik Selmo Cikotić kao zapovjednik OG Zapad ARBiH od 12. 3. 1993. do 13. 4. 1994. godine, a od navedenog dana u svojstvu načelnika stožera u 7. korpusu ARBiH, za vrijeme obavljanja spomenutih dužnosti i funkcija, u okviru svojih ovlaštenja, postupali suprotno pravilima Međunarodnog humanitarnoga prava, kršeći odredbe članaka 75., 86. i 87. Dopunskog protokola broj I uz Ženevske Konvencije od 12. kolovoza 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba, čl. 3. i 130. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine, te suprotno Naredbi Predsjedništva RBiH o primjeni pravila međunarodnog ratnog prava u Oružanim snaga RBiH i Dopunskog protokola II iz 1977. godine, pa je tako optuženik Dževad Mlaćo naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, njih 23 do 26, na način da je napravljen popis tzv. “ekstrema” zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih osoba u prostorije BH banke, gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom od strane pripadnika vojne policije likvidirani.
Dalje se navodi da je optuženik Selmo Cikotić propustio da poduzme sve moguće mjere u granicama svojih ovlaštenja da spriječi učinjenje kaznenih djela ubojstava i nečovječno postupanje, koje su izvršene na način da su, nakon što je Dževad Mlaćo u svojstvu predsjedatelja Ratnog predsjedništva općine Bugojno, nakon 15. izvanredne sjednice Ratnog predsjedništva, dana 22. 7. 1993. godine, kao de facto autoritet civilne i vojne vlasti na teritoriju općine Bugojno, čije su se odluke poštovale i provodile, donio odluku da se određeni broj zarobljenika hrvatske nacionalnosti, koje je označio kao „esktremni dio“, tajno likvidira. Optuženik se tereti i da je izdavao naredbe da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjestan da je takvo postupanje nedozvoljeno i protuzakonito, jer im je na takav način ugrožen život, na koji način je nečovječno postupao prema istima.
Objava Ratni zločin u Bugojnu: Potvrđena optužnica protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića pojavila se prvi puta na Tomislav City.