U župi Prozor 1. rujna 2022. godine obilježena je 54. obljetnica posvete crkve Presvetom Srcu Isusovu i to je ujedno dan duhovnih zvanja ove župe. Svečano misno slavlje tim povodom predslavio je don Ljubo Zelenika, koji je na službi u Haljinićima kod Kaknja i ujedno vojni kapelan u Oružanim snagama BiH uz sumisništvo ostalih svećenika.
Župa Prozor iznjedrila je 18 živih svećenika, 16 časnih sestara, 2 bogoslova, 2 sjemeništaraca te 1 trajnog đakona, a ovome treba dodati da će 10. rujna biti još jedno ređenje za trajni đakonat.
Prozor postaje župom
Kad je Austrija došla u ove krajeve, Prozor nije imao ni tisuću stanovnika. Od 845 žitelja bilo je samo 75 katolika, dok je u cijelom srezu bilo 9.419 stanovnika (5.375 katolika i 4.062 muslimana).
U Prozoru su se nalazili državni činovnici, uglavnom katolici, pa im je trebalo osigurati crkvu, a to je bilo potrebno i za sela koja su bila odveć udaljena i od Šćita i od Uzdola. Tako je u ljeto 1906. godine od šćitske odvojena prozorska župa koja je, osim Prozora, obuhvaćala još Lapsunj, Gmiće, Donje i Gornje Višnjane, Šlimac, Borovnicu i Šerovinu.
Novoosnovana župa pripala je Vrhbosanskoj nadbiskupiji, služe je svjetovni svećenici, a imala je 956 duša, a matična župa 3.653 vjernika. Godine 1912. Prozor ima 1.106 stanovnika (850 muslimana, 230 katolika i sad još 26 pravoslavnih).
Uz sresku upravu, u mjestu je bio sud, žandarmerijska stanica, financijska straža te pošta s telegrafom i telefonom. U Prozoru je na Uskrs 1930. godine prvi put zazvonilo zvono za župnikovnja Ivice Subašića, koji je pri kraju rata zaklan na Stupu.
Foto: Spaljena crkva u Prozoru tijekom Drugog svjetskog rata
Važno je napomenuti da se nakon formiranja župe 1906., misa slavila na tržnici u nadstrešnici Vaga. Prva crkva, veličine 10 x 5 metara, sagrađena je od ćerpiča 1908. U isto je vrijeme podignuta i župna kuća, koja je uklonjena 2004. Druga župna crkva izgrađena je 1936. godine. U Drugom svjetskom ratu crkva je dosta stradala i jedno vrijeme služila kao skladište partizanskim vlastima, a u kuću su se uselili stanari. Nova župna crkva završena je 1968., jer je stara bila premala za naraslu župu, pa su za vrijeme mise mnogi bili izvan crkve.
Tijekom izgradnje nove crkve dodana je i jedna prostorija, točnije župna dvorana koja je navezana na sakristiju.
Ona i danas služi kao vjeronaučna dvorana
Kako nam je župnik rekao skoro svaka crkva je konstantno u procesu obnove, nadograđivanja te uljepšavanja, naravno ako ima potrebe. Također, većina crkava su muzeji vrijednosti i sjećanja koje „pričaju svoje priče“.
Jedna od posebnosti ove crkve je drveni križ iznad oltara na kojemu je raspet Krist i na kojemu se vidi Srce. Taj prizor zaista prvo plijeni pozornost kada se uđe unutra.
Zanimljiv i neobičan križni put napravio je prije nekih 40-ak godina posljednji Meštrovićev učenik, sada pokojni, Mirko Ostoja iz Splita – kako župnik reče, on je bio sestrić vrhbosanskog svećenika don Ante Bakovića.
Vitraje u crkvi uradio je akademski slikar Ante Mamuša. U povodu 100. obljetnice postojanja župe, 2006. uređeno je crkveno dvorište koje ljeti služi za brojna događanja.
Iako nijedna nevolja nije zaobišla Prozor, crkva nije bila mnogo oštećena u posljednjem ratu.
Fotografije iz crkve: Radio Rama
