Otprilike milijarda mladih ljudi u svijetu u opasnosti je od gubitka sluha u poznijim godinama zbog slušanja preglasne glazbe preko slušalica ili zbog boravka u prostorima ili na koncertima s preglasnom glazbom, pokazali su podaci koje je prikupila Svjetska zdravstvena organizacija na temelju više istraživanja, prenosi Hina.
WHO je pozvao mlade da više pozornosti obrate na svoje navike slušanja glasne glazbe, a vlade i proizvođače da poduzmu više kako bi se zaštitio zdravi sluh pojedinaca.
Analiza objavljena u časopisu BMJ Global Health proučila je podatke iz 33-ju znanstvenih studija objavljenih na engleskom, španjolskom, francuskom i ruskom jeziku u posljednja dva desetljeća. Istraživanjem je obuhvaćeno više od 19.000 sudionika u dobi od 12 do 34 godine.
Ustanovljeno je da je 24 posto mladih ljudi izloženo preglasnoj glazbi iz slušalica uređaja poput pametnih telefona.
Utvrđeno je i da ih je 48 posto bilo izloženo nezdravim razinama buke na mjestima poput noćnih klubova ili koncerata.
Kombinacijom dostupnih podataka procijenjeno je da bi između 670.000 i 1,35 milijarda mladih ljudi moglo biti u opasnosti od gubitka sluha u kasnijoj životnoj dobi.
Raspon je tako širok djelomično i zbog toga što su neki mladi ljudi izloženi riziku zbog obaju faktora, rekla je Lauren Dillard, audiolog na Medicinskom sveučilištu Južne Karoline i voditeljica studije.
Dillard je AFP-u kazala kako je najbolji način da se rizik od gubitka sluha zbog preglasne glazbe iz slušalica umanji tako što će se glasnoća smanjiti, a vrijeme slušanja glazbe skratiti.
No priznaje da “ljudi, nažalost, doista vole slušati jako glasnu glazbu”.
Posljedice u starosti
Dillard savjetuje da korisnici slušalica upotrijebe postavke ili aplikacije na pametnim telefonima koje im omogućuju praćenje razine zvuka.
U glasnim okruženjima posebne slušalice mogle bi pridonijeti da se izbjegne “pojačavanje glazbe i smanjenje pozadinske buke”, predložila je.
Savjetuje nošenje čepića za uši na prebučnim mjestima, odnosno događajima poput koncerata ili u noćnim klubovima.
“Vjerojatno je vrlo zabavno biti ispred zvučnika, ali za dugoročno zdravlje to ni u kojem slučaju nije dobra zamisao”, rekla je.
“Izloženost glasnoj glazbi tijekom cijelog života kumulativno djeluje na sluh, a jednoga dana kada navršite primjerice 67 godina, mogli biste platiti danak”, rekla je.
Znanstvenica je pozvala vlade da se pridržavaju smjernica WHO-a o sigurnom slušanju glazbe, poput nadzora i ograničenja razine glazbe u određenim prostorima.
Istodobno je pozvala i tvrtke koje proizvode uređaje poput pametnih telefona da upozore korisnike na preveliku glasnoću zvuka i da u proces uključe roditelje koji će ograničiti izloženost djece preglasnoj glazbi.
Istraživanje je ograničeno jer obuhvaća različite metodologije provjere glasnoće zvuka u sklopu različitih studija, a usto nijedno nije provedeno u nekoj od zemalja s niskim prihodima.
Stephen Stansfeld, stručnjak za proučavanje utjecaja buke na zdravlje s londonskog sveučilišta Queen Mary, koji nije sudjelovao u studiji, rekao je da ona pokazuje kako je “mogućnost težeg gubitka sluha u cijeloj populaciji vrlo velika”.
Po podacima WHO-a više od 430 milijuna ljudi, a to je više od pet posto svjetske populacije, trenutačno pati od gubitka sluha što ih onesposobljava u obavljanju svakodnevnih poslova. UN-ova agencija procjenjuje da će taj broj do 2050. porasti na 700 milijuna.
Objava Milijarda mladih u opasnosti od gubitka sluha zbog preglasne glazbe pojavila se prvi puta na Tomislav City.
