Fejićeva ulica predstavlja glavnu pješačku zonu u centru grada.
Ulica je formirana u periodu između 1470. i 1620. godine. Ime je dobila nakon Drugog svjetskog rata po braći Fejić, koji su porijeklom iz ove ulice. Braća Fejić su poginuli kao borci u borbi protiv antifašizma.
Razvoj ulice kroz historiju
Glavna funkcija ulice je bila da poveže mahale koje su se razvijale između Glavne ulice i rijeke Neretve(sjeverno od čaršije).
Za vrijeme Osmanskog carstva, sredina 16. stoljeća bila je obilježena izuzetnim razvojem grada. To je podrazumijevalo izgradnju stotinu novih dućana u Mostarskoj čaršiji.
Tada je Karađoz-beg izgradio najveći kompleks džamije u Mostaru (džamiju, dvije medrese, mekteb, han i mnoge druge objekte). Fejićevu ulicu je karakteriziralo niz sokaka koji su bili stambeni dijelovi ulice.
Dolaskom Austro-Ugarske Monarhije Fejićeva je doživjela niz promjena. Naime, to je podrazumijevalo gradnju novih zgrada u različitim mjerilima, materijalima i karakterističnim dekoracijama.
Oko trga Mejdan 1879. godine izgrađen je objekat Thonhauserove apoteke sa stanovima iznad, te 1885. godine Časničko-činovnički klub. Izgrađen je i tadašnji hotel ”Orient” 1894. godine.
Izgradnjom mosta Musala u ime cara Franje Josipa predstavljalo je formiranje novog glavnog gradskog trga.
Oko novonastalog gradskog trga izgradili su se novi, značajni objekti, a to su : trgovačka škola, hotel ”Neretva”, Vatrogasni objekat, zgrada pošte, javni WC, gradsko Kupatilo Banja i hotel Bristol.
U tom periodu ulica se zvala Sauervaldova, u ime visokog državnog činovnika koji je radio u Mostaru.
Ulica uspomena
Fejićeva ulica je jedna od glavnih ulica u Mostaru. Brojne generacije su svoje djetinjstvo provele u ovoj mostarskoj ulici. Mnogi svoje najljepše trenutke djetinjstva vežu upravo za Fejićevu ulicu.
Danas, jedna od najpoznatijih gradskih šetnica, ispunjena je brojnim objektima kao što su kafići, poslovni prostori i stambene zgrade. Fejićeva ulica predstavlja glavno okupljalište Mostaraca gdje uživaju u sunčanim danima ispijajući kafe.