Stoljećima su stanovnici općine Prozor-Rama u BiH, udaljene oko 120 kilometara od Sinja i stotinjak od Imotskog, usko vezani za te dijelove Dalmacije, ponajprije duhovno.
Prije više od tri stoljeća osmanlijska vojska protjerala je Hrvate s ognjišta na sjevernom rubu Hercegovine, a budući da im je Cetinska krajina bila najbliža, naselili su njezin najveći dio. Dio dotadašnjih stanovnika Rame doselio se i u okolicu Klisa, u Solin, ali i šira područja Drniša i Šibenika.
Ipak, najveća vjerska poveznica je slika Ramske Gospe i Velike Gospe Sinjske. Stoga i ne čudi da su Ramljaci za blagdan Velike Gospe u Sinju, a za Male Gospu su Sinjani u Rami. Isto tako, nema godine da vjernički puk Imotskog i Imotske krajine ne posjeti Ramu u sklopu zavjeta Ramskoj Gospi.
Preko takvih susreta stvorila su se prijateljstva, koja su obogaćena i sklapanjima brakova s obje strane granice. Jednostavno rečeno, Rama i ponajprije Sinj, ali i Imotski su veliki prijatelji i duhovna braća
Upravo zbog tih činjenica, poziv dr. Joze Ivančevića, agilnog načelnika Općine Prozor-Rama, čovjeka koji je poštovan od većinskog hrvatskog stanovništva, ali i od Bošnjaka i Srba na tom području, bio nam je neobično drag. Svakako da nam nije bilo ni na kraj pameti odbiti taj poziv i vidjeti projekt koji se ostvaruje na samom ulazu u predivnu Ramu kojom dominira umjetno jezero, a pejzaž razgaljuje srca.
Položen je kamen temeljac za veliku tvornicu u koju se ulaže njemački kapital, odnosno tvrtka “GS Holding” iz Regensburga, grada na Dunavu, koja posredstvom svoje lokalne tvrtke “GS Rama” gradi u poslovnoj zoni “Izlaz”.
Općina se obvezala dati financijsku potporu u visini od 2 milijuna konvertibilnih maraka (u protuvrijednosti nešto manje od 8 milijuna kuna), uređeno zemljište površine oko 10 tisuća metara četvornih, a investitor se obvezao izgraditi i pustiti u rad tvornički kompleks u kojemu će se proizvoditi metalski proizvodi.
“Ovo je povijesni trenutak za našu općinu, jer je ovo prva i najveća dosadašnja investicija u proizvodne subjekte tijekom proteklih četrdeset godina. Riječ je o ulaganju vrijednom nešto više od 20 milijuna eura, a mislim da će taj iznos u konačnici biti i daleko veći.
Ovdje će se proizvoditi sofisticirana dostavna vozila, pa električna vozila za manje oblike prijevoza, dijelovi za bagere i sve druge vrste građevinskih strojeva
Za sada su planirani pogoni na nešto više od 11 tisuća četvornih metara, ali u drugoj fazi, nakon što se osposobe stručnjaci, jer smo u dogovoru s našom Srednjom strukovnom školom dijelom i promijenili njihov obrazovni program, onda će se prijeći i na proizvodnju električnih bicikala – naglasio je Ivančević, dok se u ime ulagačke tvrtke okupljenima obratila Snježana Köpruner, Zadranka s korijenima i iz Rame.
U budućim pogonima radit će između 150 i 200 radnika, a u drugoj fazi i njih oko 300, što za općinu poput Prozora-Rame znači gotovo pa rješavanje problema nezaposlenosti, o čemu Ramljaci koji su ostali u svojem kraju do prije godinu dana nisu mogli ni sanjati.
“Mene je ovaj kraj osvojio svojom prirodom, a još više karakternim ljudima koji se nesebično bore za prosperitet svoga kraja. Dakako da moja tvrtka i ja gledamo gdje ćemo i kako investirati, ali smo se odlučili za Prozor-Ramu, jer smo vidjeli da će se ovdje sve uloženo isplatiti, ali da će veliku korist imati i ovdašnji radišni ljudi. U početku ćemo proizvoditi dijelove za poznatu njemačku tvrtku Liebherr, široj javnosti najpoznatiju po građevinskim strojevima. Planiramo da za dvije do dvije i pol godine ovdje radi između 250 I 300 ljudi. Nakon izgradnje ove tvornice bit će manje suza i kod ramskih majki koje su do sada ispraćale svoje sinove i kćeri prema tuđini”, kazala je.
“Zadovoljna sam i suradnjom sa srednjom školom u Prozoru gdje imamo kvalitetan potencijal za obuku učenika i vjerujem da će oni biti budućnost naše tvornice. Raduje me i informacija da se već i dio mladih Ramljaka koji su na radu u inozemstvu interesiraju za poslove u našoj tvornici. Naš pogon u Travniku i ovaj projekt uvjeravaju nas iz dana u dan da smo ispravno investirali. Plan nam je preusmjeriti neke proizvodne linije iz Travnika ovdje u Ramu, ali i postaviti nove, pa ne dvojim da ćemo za godinu dana ovdje imati naš središnji pogon u Bosni i Hercegovini”, naglasila je Köpruner.
Prema njezinim riječima, suvremeni dalmatinski mentalitet koji se iskazuje kroz gledanje samo u iznajmljivanje apartmana i kuća za odmor, udaljio je ljude od klasičnih radnih mjesta, ponajprije u proizvodnji i zanatstvu.
“Puno je teže zaraditi kruh zavarivanjem ili proizvodnjom jednog dijela za bager, nego iznajmljivanjem nekretnine. Međutim, u perspektivi je daleko pametnije investirati u primarne djelatnosti, a ne uslužne”, ustvrdila je Köpruner.
Riječ je o Zadranki, diplomiranoj inženjerki strojarstva i magistri tehničkih znanosti sa Sveučilišta u Zagrebu. Kako doznajemo, u legendarnom “Bagatu”, nekadašnjoj zadarskoj tvornici šivačih strojeva, radila je 10 godina, a uoči Domovinskog rata otišla je u Njemačku.
Tamo je 10 godina bila angažirana kao konzultantica njemačkim tvrtkama pri analizi tržišta i analizi troškova, a onda se 2002. godina odlučila za ulazak u proizvodni sektor.
Izvor: Slobodna Dalmacija/Braco Ćosić
Foto: Ramski Vjesnik
