Vjetroelektrane Vlašić su sve izvjesnije potvrdio je nedavno potpisani sporazum Elektroprivrede BiH i Europska investicijska banke.
Admir Andelija, generalni direktor JP Elektroprivreda BiH i Lilyana Pavlova, potpredsjednica Europske investicijske banke (EIB), potpisali su Sporazum o suradnji između EIB i JP Elektroprivreda BiH za financiranje konzultantske usluge procjene kritičnih staništa na lokalitetu buduće Vjetroelektrane Vlašić, kojim su definirani uvjeti za realizaciju financijske suradnje i konzultantske usluge, prenosi neovisni portal javno.ba
U okviru Inicijative za ekonomsku otpornost (ERI-Economic Resilience Initiative) Europska investicijska banka je za realizaciju konzultantske usluge odobrila grant sredstva u iznosu 300.000 eura.
Cjelokupan postupak ugovaranja i odluke o izboru ugovarača, upravljanja ugovorom i plaćanja konzultantskih usluga će provesti EIB u skladu sa svojim politikama, pravilima i procedurama nabavke. Ugovor će biti zaključen između EIB i izabrane konzultantske kompanije.
Koje će kompanije biti konzultantske još nije poznato
JP Elektroprivreda BiH će biti uključena u proces definiranja tehničkih specifikacija, što podrazumijeva i suglasnost na TOR, koje će EIB koristiti u tenderskoj dokumentaciji i praćenju i nadzoru nad realizacijom ugovora i blagovremeno dostavljati odluke i informacije banci i konzultantu za potrebe izvršavanja usluga.
Sporazuma o suradnji između EIB i JP Elektroprivreda BiH za financiranje konzultantske usluge procjene kritičnih staništa na lokalitetu buduće Vjetroelektrane Vlašić, pripremljen je u skladu sa zaključcima s Procjenjivačke misije obavljene s bankama KfW i EIB u toku 2020.godine i zatražene podrške od EIB s fokusom na okolinske i socijalne aspekte u toku pripremne faze projekta.
EPBiH uzima kredit za gradnju vjetroelektrane Vlašić
Državna kompanija EPBiH u februaru je dobila koncesiju za gradnju vjetroparka snage 48 MW. Koncesija podrazumijeva pravo na izgradnju, opremanje, upotrebu i održavanje vjetroelektrane.
EPBiH je sada dobila odobrenje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da se zaduži uzimanjem kredita za ulaganje u obnovljive izvore energije, saopštila je Vlada FBiH.
Prema ranije objavljenom planu, vjetroelektrana će se sastojati od 18 turbina ukupne snage 50 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 115 GWh. Koncesija je potpisana na rok od 25 godina.
Na području Vlašića i Galice postoji više projekata za gradnju elektrana za korištenje energije vjetra.
Vjetroelektrana Vlašić dio je investicione startegije EPBiH. Ova kompanija u državnom vlasništvu planira da do 2025. instalira solarne elektrane snage 200 MW, izjavio je 2020. godine direktor Admir Andelija.
U nastavku pročitajte detaljnije informacije o projektu Vjetroeletrane Vlašić koji je još 2015. izazvao burne reakcije javnosti.
Vjetroelektrane Vlašić žele zaustaviti stočari i planinari
Ispitivanja terena za gradnju vjetroelektrana obavljaju se na privatnom zemljištu, bez dozvole vlasnika.
Vlada Srednjobosanskog kantona izdala je četiri koncesije za vjetrolektrane na visoravni Vlašića, na nadmorskoj visina od 1510 metara gdje vjetar puše velikom brzinom. Kompanija TLG iz Travnika krenula je u prikupljanje potrebne dokumentacije i ispitivanje zemljište (2015. godine)
Na visoravni Galica planira se izgradnja čak 60 vjetroelektrana što zahtijeva i dodatnu cestovnu infrasturukturu. Riječ je o privatnom zemljištu, a ispitivanja se vrše bez dozvola vlasnika, javlja televizija N1.
Potpisivanje peticije samo produžilo rok
Međutim, u zemlji koja ima velikih problema s onečišćenjem zraka, posebno u gradovima poput Sarajeva, Zenice i Tuzle, velikim dijelom upravo zbog korištenja ugljena za rad termoelektrana i za grijanje.
Gradnji ekološki znatno povoljnijeg rješenja protive se vlasnici zemljišta na Vlašiću, stočari, odnosno proizvođači mliječnih proizvoda, pa čak i planinari koji su počeli s potpisivanje peticije za zaustavljanje projekta.
“Dolaze po tuđoj zemlji i hodaju, a da nisu dobili suglasnost.
To je ugrožavanje prava vlasništva, kako može netko doći i planirati ili raspravljati na tuđem vlasništvu”, pita Mio Valjan, jedan od 86 vlasnika zemljišta koji je potpisao tu peticiju.
Također, šest planinarskih društava s Vlašića žele, kako tvrde, očuvati netaknutim dom surog orla i tzv. zračnu banju. Tu su i stočari koji drže da je upravo ovčarstvo zaštitni znak te planine, od kojeg živi više od 120 obitelji.
“Žele uništiti jedini izvor na 1760 metara nadmorske visine. Izvor Drvećani je jedini takav na Balkanu. I sve ovce idu na to izvorište jer u krugu od 10 kilometara nema drugog izvora. A sa svakim pomicanjem stijene taj izvor može nestati”, tvrdi Marko Bokulić iz planinarskog društva Paklarske stijene.
“Ako se izgrade te vjetroelektrane možemo se pozdraviti s tradicijom ovčarstva na Vlašiću i proizvodnjom sira. Bit će ugroženi i izletnici, planinari, te biljni i životinjski svijet”, rekao je za Anadolu Agency stočar Ilija Valjan.
A Vlado Lovrinović, planinar, kaže da se od Galice do Devečana prostire najljepša planinarska transverzala u BiH. Za investitora, tvrtku TLG Travnik (projektnu dokumentaciju izrađuje tvrtka Bičakčić), sve je po zakonu i izgradnja vjetroelektrana je izvjesna.
Bez štetnog utjecaja
“Okolišna dozvola je dobivena je od federalnog Ministarstva okoliša i turizma. TLG ima koncesijske ugovore s vladom Srednjobosanskog kantona”, kaže Edhem Bičačkić iz tvrtke Bičakčić.
Iz TLG-a tvrde da turbina vjetroelektrane manje šteti okolišu od putničkog automobila, te obećavaju da zvuk vjetrenjače neće biti jači od 50 decibela, što je približna jačina zvuka dopuštenog u bolnicama.
Izgradnju 34 vjetroelektrane u BiH najavljuje 17 kompanija i ako bi bile izgrađene zadovoljile bi trećinu godišnjih potreba BiH za strujom.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) tvrdi, pak, da investitori za više od polovine planiranih elektrana nemaju koncesijske ugovore, a oni koji ih imaju ne uspijevaju prikupiti potrebne dozvole.
Zahtjev Europe – Iz obnovljivih izvora 40%
Obnovljivi izvori energije do 2020. godine trebali su sudjelovati u ukupnoj proizvodnji energije u BiH s najmanje 40 posto. To je cilj koji je pred Bosnu i Hercegovinu postavila Energetska zajednica. Međutim, pitanje je hoće li će ga BiH ispuniti, posebno kada je riječ o energiji biomase.
Prvo postrojenje u BiH za proizvodnju bioplina kod Laktaša u sjeverozapadnom dijelu države, postoji osam godina. U njegovu gradnju i opremanje uloženo je 300.000 eura. Dodatni problem je to što nema državne strategije, ni zakona, kad je riječ o proizvodnji struje iz bioplina ili biomase, pisao je Poslovni dnevnik još 2015. godine.