Upoznajmo našu marljivu Duvanjku Lorenu Zvonimiru Kolak iz Tomislavgrada

Studij forenzike, objašnjava nam, ne upisuje veliki broj studenata što, prema njenom mišljenju, povećava kvalitetu nastave, ali i približava studente i profesore koji tako mogu stvarati bolji odnos.

Na stvaranju odnosa između starijih studenata i brucoša planira raditi i u svom mandatu. Predsjednicom Studentskog zbora postala je nedavno, međutim već je zasukala rukave i s kolegama radi na postizanju novih ciljeva.

Projekt kojim započinjemo naš mandat radnog je naziva Student – mentor, a njime ćemo spojiti studente viših godina studija sa studentima koji su tek upisali studij na preddiplomskoj ili diplomskoj razini. Cilj programa je pomoći studentima u akademskoj i socijalnoj prilagodbi u novoj sredini, ali ih i uputiti u praktične informacije vezane uz studij, ustrojstvo i njegov način rada. Napomenula bih da ovaj projekt smatram izrazito važnim jer je studij forenzike prošle akademske godine po prvi puta u hrvatskoj povijesti počeo s radom na preddiplomskoj razini, i sve je još uvijek dosta svježe, pa studenti na višim godinama imaju odgovornost, a na neki način i dužnost prema brucošima i Odjelu prenijeti svoja znanja i iskustvo kako bismo zajedno ispisali povijest. Osim navedenog projekta, u planu svakako imamo i organizirati večeri posvećene forenzici koje će biti otvorene za zainteresiranu javnost, čime planiramo forenziku približiti društvu, dodala nam je ova marljiva studentica.

Studij forenzike u Splitu ima  5 modula, a redom to su Forenzična kemija i molekularna biologija, Forenzika i nacionalne sigurnosti, Financijsko-računovodstvena forenzika i Menadžment u vatrogastvu i istrage požara te Istraživanje mjesta događaja kojeg je i sama izabrala za svoju svojevrsnu specijalizaciju.

Moj smjer, odnosno modul se zove Istraživanje mjesta događaja ili Crime Scene Investigation (CSI), što dosta asocira na popularne CSI serije koje su među prvima približavale forenziku široj javnosti. U principu, mogu reći da naziv sasvim odgovara onome čime se navedeni smjer bavi. Otkrivanje papilarnih linija na mjestu događaja, prikupljanje tragova koji će možda postati dokazi, učenje o motivima koji vode osobu do počinjenja kaznenoga djela, ali i o tome tko su svjedoci, a tko vještaci, kako postupati s kosturnim ostacima i što je to balistika, samo su djelić svega što se uči odabirom ovoga smjera, rekla nam je Lorena Zvonimira.

Objašnjava nam kako je na Odjelu za forenziku nastava organizirana u turnusima, što znači da imaju jedan kolegij koji traje po dva tri tjedna i sazdan je od teorijskoj dijela i vježbi, odnosno praktičnog dijela kroz koji još bolje upoznaju svoje buduće zanimanje.

Vježbe znaju biti stvarno interesantne, od simulacija mjesta događaja na određenim lokacijama po gradu, na kojima smo čak znali simulirati ubojstvo i istragu istoga, do toga da nam i zgrada Fakulteta zna poslužiti kao mjesto događaja s kojeg prikupljamo tragove, istaknula je sugovornica.

io koji ne spada pod vježbe, a niti u teorijsku nastavu nego to dvoje objedinjuje su, dodaje, znanstveno-stručne konferencije koje su na forenzici redovne i kvalitetne.

Za primjer navodi ISABS konferenciju koja se krajem lipnja održala u Dubrovniku, a na kojoj su sudjelovali i koju su vodili naši najistaknutiji forenzični stručnjaci kao što su prof. dr. sc.  Dragan Primorac i prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, ujedno i začetnici studija forenzike u Hrvatskoj. Osim njih, ove godine je u Dubrovniku bio i jedan od najvećih forenzičara današnjice Henry Lee, koji je svoj životni rad posvetio rješavanju najtežih slučajeva za koje smo kroz medije gotovo svi čuli.

Ova buduća forenzičarka stvari ne prepušta slučaju pa je tako prije više od pola godine pokrenula i Tik-Tok profil na kojem s vremena na vrijeme objavljuje edukativno-zabavna videa o forenzici, a iako je u to ušla vođena intrinzičnom motivacijom i ne očekujući da će se nešto desiti, njen profil doživio je mali boom.

Već nakon par objavljenih videa, počela sam dobivati na desetke upita i komentara iz čitave regije, najčešće od zainteresiranih učenika srednjih škola koji bi voljeli upisati forenziku. To je bilo par mjeseci nakon što je preddiplomski studij pokrenut, i mogu samo reći da je Tik-Tok kao jedna od platformi koju koriste upravo ti mladi ljudi jako dobar medij koji pomaže u popularizaciji forenzike kao znanstvene discipline. Ti isti mladi ljudi su se tada zanimali za forenziku, porukama sam im objašnjavala što na studiju mogu očekivati ako se odluče upisati ga, a prije 15-ak dana, s početkom akademske godine sam ih mogla vidjeti u predavaonici dok sam predstavljala Studentski zbor. Neopisiv osjećaj, oduševljeno će ova studentica.

Pokretanjem preddiplomskog studija, zaključuje, hrvatska forenzika će dobiti sasvim novi kalibar stručnjaka već kroz par godina. Do sada su forenzičari-stručnjaci dolazili iz redova policije ili završavanjem studija kriminalistike na Policijskoj akademiji u Zagrebu, ili srodnih fakulteta, a sada imamo priliku svjedočiti nečemu još nedovoljno istraženom u našim krajevima.

Svatko tko upisuje forenziku treba imati na umu da to nije samo zanimanje koje se radi pet dana u tjednu po osam sati, nego poziv koji dolazi s mnogim izazovima, konstantnim traganjima za novim znanjima i usavršavanjem novih vještina, ali upornim radom i trudom, i pokrenuti intrinzičnom motivacijom, svaka osoba koja joj se uistinu preda, sigurno će pronaći svoje mjesto pod zvjezdanim nebom forenzike, zaključuje studentica diplomskog studija forenzike i predsjednica Studentskog zbora Odjela za forenzične znanosti Lorena Zvonimira Kolak.