U utorak je u brojnim gradovima zemlje, obilježen Međunarodni dan bijelih traka u znak sjećanja na više od 3.000 ljudi ubijenih na području Prijedora u razdoblju od 1992. do 1995. godine, među kojima je i 102 djece.
Srpske vlasti u Prijedoru su 31. svibnja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže obilježiti svoje kuće bijelim zastavama ili plahtama kao i da pri izlasku iz kuća nose bijele trake oko rukava. U protivnom, naređeno je tada, snosit će teške posljedice.
Prema informacijama udruga žrtava, u Prijedoru je ubijeno 3.176 civila, dok je 31.000 ljudi bila zatočena u logorima u okolini Prijedora. Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva navodi da je od 1991. do 1995. u izravnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5.209 građana Prijedora, od čeg 4.093 Bošnjaka, 898 Srba i 182 Hrvata. Za zločine počinjene na prijedorskoj općini do sada je doneseno više od 50 presuda a otkriveno je i više od 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine.
Dan bijelih traka, 31. svibanj, svake se godine obilježava mirnom prosvjednom šetnjom preživjelih Prijedorčana kroz gradsko šetalište i na Gradskom trgu, kao i u brojnim drugim gradovima BiH i širom svijeta. Ove je godine, pak, načelnik Policije zabranio da se prosvjedna šetnja održi u Prijedoru. Dan bijelih traka je, unatoč tome, i ove godine obilježen simboličnim i neformalnim okupljanjem preživjelih Prijedorčana na Gradskom trgu.
Na proslavi Orbanovog rođendana nije se pojavio nitko
Za deset sati na Gradskom trgu u Prijedoru bilo je zakazano okupljanje građana kako bi proslavili rođendan mađarskog premijera Viktora Orbana i Željka Mitrovića, poduzetnika i glazbenika iz Srbije, te kako bi bila obilježena peta godišnjica od inauguracije srbijanskog predsjednika Aleksandra Vućića. Skup je organizirala nevladina organizacija ‘Princip’ iz Prijedora, a okupljanje je odobrila i Policija Grada Prijedora koja je, pak, dan ranije donijela zabranu mirne šetnje povodom Dana bijelih traka. Na ‘rođendanskom’ skupu se, pak, osim novinara i policije nije pojavio nitko.
Džaferović: Necivilizirana odluka vlasti u Prijedoru
Odluka policijskih vlasti u Prijedoru da zabrane mirnu šetnju povodom Dana bijelih traka predstavlja neprihvatljiv politički pritisak na obitelji žrtava i udruge koja čuvaju sjećanje na zločine počinjene u tom gradu, ocijenio je predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović uz podsjetnik na navedene zločine te na postojanje logora Omarska, Keraterm, Trnopolje…
On je podsjetio i da gradske vlasti u Prijedoru već dugi niz godina opstruiraju izgradnju spomenika za 102 ubijene djece, dok danas, nakon što je godinama održavana mirna šetnja bez ikakvog izgreda, policijske vlasti zabranjuju mirnu šetnju, čime nastoje ugušiti sjećanje na zločine. Džaferović poručuje da je takav pritisak na žrtve nehuman čin koji isključuje prijedorske civilne i policijske vlasti iz okvira civiliziranog ponašanja, čime se sprječava proces pomirenja, a zbog čega svi koji surađuju s tim vlastima tu suradnju trebaju preispitati.
Bećirović: Sjetimo se danas 102 ubijene prijedorske djece
Potpredsjednik SDP-a BiH Denis Bećirović istaknuo je da je Dan bijelih traka jedan od onih dana kada svi trebaju zastati i zaboraviti dnevne borbe i nesuglasice, kako bi poštovanje, šutnju i sjećanje posvetili nevinim prijedorskim žrtvama.
-Sjetimo se danas 102 ubijene prijedorske djece, čiji životi su ugašeni na najsuroviji mogući način. Ti nevini ljudski životi su prekinuti jer su njihovi dželati vjerovali da čistota znači ubijanje i uništenje onog drugog i drugačijeg zbog njegovog imena, kazao je on i pozvao sve da na taj dan na rame stave bijelu traku i prisjete se imena i života onih čiju uspomenu se htjelo zatrti i izbrisati.
-Na zlo se odgovoriti može pravdom, govorenjem istine, prisjećanjem i poštivanjem žrtava, ali i osudom zločinaca. Nažalost, u BiH i danas žive ideologije zla, mržnje i podjela. Agresija na BiH je poduhvat koji traje u različitim oblicima, a ne tek povijesna činjenica, rekao je Bećirović te istaknuo da je dug prijedorskim i svim bh. žrtvama da se tim politikama i ideologijama još odlučnije suprotstave. S. N.
Sjećanje na progon i ubijene Dnevni.ba.
