Župa Rama-Šćit svečano je proslavila blagdan Malu Gospu, točnije spomendan Marijina rođenja. Šćit je i ove godine okupio veliki broj vjernika iz svih ramskih župa, ali i brojne hodočasnike iz okruženja, a posebno iz Sinja i Međugorja.
Vjernici su se za ovaj blagdan pripremali kroz trodnevnicu, a sveta misna slavlja predslavili su fra Marko Cvitković, fra Julijan Madžar i fra Ilija Jurić. Današnje svečano misno slavlje predslavio je u suslavlju brojnih svećenika fra Valentin Vukoja iz Širokog Brijega.
Okupljene je vjernike na početku misnog slavlja pozdravio gvardijan fra Stjepan Pavličević.
“Sve vas pozdravljam danas ovdje na Šćitu u Rami. Na poseban način pozdravljam sve župljane ove župe, kao i sve vas druge hodočasnike iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Posebno nama drage hodočasnike iz Sinja i Cetinske krajine”, kazao je fra Stjepan.
Slijev svih milosti
Fra Valentin je na početku današnje propovijedi prije svega istaknuo važnost majke kao centralne figure života svakoga od nas, bez koje bi život bio prazan. “Obitelj u kojoj je umrla majka sliči oltaru velikog petka, praznom okviru bez slike, ugašenom ognjištu, degradiranom časniku”, citirao je fra Valentin hrvatskog pjesnika.
Prazan čovjek, poput praznog okvira ne služi ničemu, ukoliko u njemu nema slike Boga.
“Tko je Marija? Slijev svih voda zove se more, a slijev svih milosti zove se Marija. Sve vode teku s planina, spuštaju se i tvore mora i oceane. Sve milosti s Boga teku i slijevaju se u more koje se zove Marija”, kazao je fra Valentin.
Fra Valentin je danas uputio i poruku svim ženama kako trebaju biti najsretnija bića na zemlji, da se raduju ukoliko se mogu ostvariti kao majka. “Ne ogradi svoj život, ne učini ga usahlim, otvori ga Bogu”, dodao je.
“Braćo, došli smo našoj maloj nebeskoj ramskoj Gospi. Neću ništa drugo da iz nas sijeva kad odavde pođemo osim jedne jedine pjesme. Da je nikada ne uvrijedimo, da je nikad ne ožalostimo. Da je uvijek u svom domu pozdravimo, da joj sina svakodnevno, posebno nedjeljom, častimo i da u svom srcu pjevamo: ‘Nek’ me crna zemlja pospe, ako tebe ja ikad’ zaboravim Gospe’”, zaključio je fra Valentin današnju propovijed.
Smatra se da slavljenje ovog spomendana seže još u 5. stoljeće, kada je na mjestu Marijine rodne kuće bila sagrađena crkva u čast svetoj Ani, njezinoj majci. Tako se spomen na ovu posvetu razvio blagdan najprije na Istoku, a potom i na kršćanskom Zapadu u 7. stoljeću.
Ovaj blagdan spada među tek tri koja slave zemaljsko rođenje, obzirom da se za spomendan svetaca obično uzima njihov smrtni dan. To su Isusovo rođenje, rođenje Ivana Krstitelja te ono Marijino.
Mala Gospa je manji blagdan, službeno nezapovjedan, ali ipak vrlo popularan među vjernicima, prije svega hodočasnicima koji pohode brojna marijanska svetišta.
