18.februara 1880. na Ferikoyu u Stambolu, dolazi do koškanja trojice muhadžera…Bijahu tek stigli iz Bosne, začuo se pucanj i bijaše ubijen ruski potpukovnik Maks Emanuilovič. A od te trojice, jedan je bio porijeklom iz Konjica
U okviru manifestacije Dani knjige 2023., večeras je u Bosanskoj sobi Narodnog univerziteta Konjic promovisan triler Anadolovo pismo, autora Zlatka Topčića, nagrađivanog dramskog pisca, scenariste, romansijera…
Riječ je o uzbudljivom trileru čija se radnja odvija u Istanbulu. Ovaj triler je zasnovan na stvarnim historijskim događajima gdje je pisac sebi dao umjetničku slobodu da razriješi značajan historijski događaj koji je do danas ostao nerazriješen. Naime, u središtu priče su Bošnjaci izbjegli iz Bosne i Srbije nakon povlačenja osmanske vlasti, a neki od njih pokrenut će, nenamjerno i nesvjesno, krvave događaje koji će izazvati teške napetosti između Osmanlija, Rusa i ostatka Evrope.
Važno je naglasiti da je prije Anadolovog pisma, Zlatko Topčić napisao roman “28.06.1914.” i da taj roman završava sa “nastaviće se…”
Zbog toga se postavlja pitanje da li je Anadolovo pismo nastavak nagrađivanog “28.06.1914”, a autor o tome kaže:
„Romani se mogu razumjeti i odvojeno, ali pažljivi čitalac će u ‘Anadolovom pismu’ naći puno poveznica i mogućih odgovora na pitanja postavljena u “28.6.1914.” Tada je izvršen atentat na Franca Ferdinanda, a 1880. je ubijen ruski potpukovnik Maks Emanuilovič. Tada je najlakše bilo optužiti Bošnjake i taj događaj se rasvjetljavao skoro 150 godina. Trojica bosanskih muhadžera su optuženi da su to učinili iz “svjesnog nehata”. Jedan od razloga zbog kojeg sam pisao o tome je i činjenica da u Turskoj živi između 5 i 7 miliona ljudi porijeklom iz Bosne. Taj proces iseljavanja u Anadoliju je kontinuiran, a nije imao adekvatan tretman u književnosti” poručio je autor.
Amina Šiljak Jasenković, doktorica književnohistorijskih nauka upoznala je autora Zlatka Topčića sa pričom o trojici Bošnjaka, a na osnovu relevantnih sudskih zapisa. Ona je tokom promocije u Konjicu pojasnila kako su se ta trojica muhadžera našla u to vrijeme na mjestu glavnog događaja, a jedan od njih je bio porijeklom Konjica, drugi iz Stoca a treći iz Rožaja.
“O stvarnim događajima iz 1880. godine razgovarala sam sa autorom uz kafu, i bila sam sigurna da će on to književno uobličiti, pronaći uzroke i odrediti posljedice. I nisam se prevarila u tome jer je nastao sjajan roman, Anadolovo pismo. U tom periodu i tim okolnostima je najlakše bilo okriviti trojicu Bošnjaka, ali autor je ispravio nepravdu, ali pošto ništa nije onako kako izgleda, osjećaj pravde odnosno nepravde će svaki čitalac drugačije doživjeti. Najbolje je da pročitate knjigu, pogledate se u ogledalo i odredite pravdu i nepravdu “ pojasnila je promotorica Amina Šiljak Jasenković.
Govoreći o pravdi, autor Zlatko Topčić poručuje:
“Taj slučaj ubistva je ostao neriješen skoro 150 godina, da bi ga na koncu riješio Nazifbey. Na neki način problematiziram i pitanje zakašnjele pravde, u ovom slučaju pravde koja je čekala skoro 150 godina. Ima li smisla tada pravda kada više nije niko od aktera živ?”
Pitanja su to o kojima će svaki čitalac dati svoj sud, stoga, već sutra potražite vaš primjerak Anadolovog pisma i nakon čitanja, kako je poručila promotorica Amina Šiljak Jasenković, stanite ispred ogledala, ali budite iskreni u odgovorima.
radiokonjic.ba
10.10.2023.
amra@radiokonjic.ba
