Prva subota u veljači u Ljubuškom bila je u znaku masline i maslinarstva. U hotelu Bigeste održana je OLIV·ERA -doba Ljubuške masline, stručna manifestacija na temu maslinarstva u organizaciji Udruge maslinara Ljubuški, koja je na jednom mjestu okupila maslinare, znanstvenike, agronomske stručnjake, predstavnike institucija i brojne zaljubljenike u maslinu i maslinovo ulje.
Manifestaciju je svečano otvorio ministar gospodarstva Zapadnohercegovačke županije Zvonimir Širić, istaknuvši kako Županija prepoznaje maslinarstvo kao sektor s velikim razvojnim potencijalom – ne samo u poljoprivredi, nego i u ruralnom razvoju, turizmu i brendiranju lokalnih proizvoda. Naglasio je važnost stručnih skupova poput OLIV·ERE koji povezuju proizvođače i znanstvenu zajednicu te stvaraju temelje za dugoročno održiv razvoj.
Snažan razvoj maslinarstva u Ljubuškom
Govoreći o stanju maslinarstva, mag. agr. Tomislav Pavlović istaknuo je kako pravi zamah maslinarstvo na području Ljubuškog doživljava nakon 2008. i 2009. godine, kada započinje masovno podizanje nasada na većim površinama, često rekultivacijom zapuštenih terena i krša. Takvi zahvati zahtijevali su značajna početna ulaganja i korištenje teške mehanizacije, no donijeli su dugoročne rezultate.
Danas se na području grada Ljubuškog bilježi oko 220 hektara maslinika, s procjenom od više od 70.000 stabala maslina, uz napomenu da se brojke razlikuju ovisno o sortimentu i razmacima sadnje. Ove brojke su pokazatelj kako je Ljubuški na području Hercegovine središte maslinarstva.
Uz aktivne tri uljare za hladnu preradu plodova, proizvođači koje većinom čine mali maslinari s površinama od jednog do dva hektara, kojima je maslinarstvo dodatni obiteljski biznis, no istodobno, Ljubuški se može pohvaliti i jednim od većih maslinika u regiji, površine veće od 45 hektara.
Kvaliteta prepoznata i izvan granica BiH
Maslinari s ljubuškog područja prate moderne trendove uzgoja i prerade, koriste povoljne agroekološke uvjete i kvalitetne mikrolokacije, a izbjegavanjem loših praksi iz prošlosti postižu vrhunsku kvalitetu ulja. Rezultat toga su ekstra djevičanska maslinova ulja koja redovito ostvaruju zapažene rezultate na međunarodnim natjecanjima, uključujući i prestižna ocjenjivanja u New Yorku.
Redovite analize ulja, koje se provode u Mostaru i Republici Hrvatskoj, potvrđuju izvrsne kemijske i organoleptičke parametre, osobito kada je riječ o polifenolima – spojevima važnima za kvalitetu i zdravstvene prednosti maslinovog ulja.
Raznolik sortiment i pogled u budućnost
U sortimentu maslinika najzastupljenija je Oblica, tradicionalna sorta prisutna i u Dalmaciji, dok sve veću ulogu imaju i Istarska bjelica te Leccino. Uz domaće sorte poput Lastovke, Levantinke, Buže, Kravice i Drobnice, zastupljene su i introducirane sorte poput Frantoia, Pendolina, Cipressina, Ascolane i Coratine. U novije vrijeme podižu se i manji nasadi visokorodnih hibridnih sorti gustoće sklopa, čiji će se rezultati tek pratiti u narednim godinama.
Posebno je istaknuta i važnost nastavka zajedničkog djelovanja, zadržavanja kvalitete te uključivanja u procese zaštite oznake podrijetla, kroz inicijative poput Hercegovačke udruge uljara i maslinara, brenda Zlatne kapi Hercegovine, čime se dodatno jača prepoznatljivost hercegovačkog maslinovog ulja.
Sudionici su tijekom programa imali priliku vidjeti promotivni vido posvećen maslinarstvu u Ljubuškom, cijeli događaj blagoslovio je humački gvardijan i župnik fra Miro Šego, program je moderirao Tigran Delić.
Uslijedila su predavanja koja nisu ostala na teoriji. dr. sc. Mladen Zovko govorio je o bolestima koje maslinari sve češće susreću na terenu, dr. sc. Ivan Ostojić o izazovima suzbijanja maslinine muhe u ekološkom uzgoju, dok je doc. dr. sc. Šime Marcelić praktičnim primjerima približio rezidbu masline – temu koja uvijek potakne raspravu.
Širu sliku razvoja maslinarstva Hercegovine ponudio je prof. dr. sc. Đani Benčić, dok je doc. dr. sc. Marija Banožić maslinovo ulje „prevela“ na jezik zdravlja, govoreći o polifenolima i njihovoj stvarnoj vrijednosti, ne samo na papiru, nego i u svakodnevnoj prehrani.
Sudionicima se obratio i akademik Josip Stipandić, koji je uz širi pogled na razvoj maslinarstva poseban naglasak stavio na mogućnosti apliciranja poljoprivrednika na fondove Europske unije, kao i na modele kreditiranja i financijske instrumente dostupne kroz europske programe. Tom prilikom maslinarima su predstavljene konkretne opcije potpore ulaganjima u proizvodnju, preradu i modernizaciju maslinika, uz naglasak na važnost dobre pripreme projekata i dugoročnog planiranja.
Posebnu živost manifestaciji dao je popratni program. Tijekom showcookinga, kuharske zvijezde Luka Kraljević i Ljilja Rupčić pokazali su kako maslinovo ulje nije završni detalj, nego temelj okusa i to u zanimljivim i atraktivnim zalogajima.
Jedan od najupečatljivijih dijelova OLIV·ERE bilo je kušanje maslinovih ulja ljubuških maslinara. Posjetitelji i sudionici imali su priliku kušati čak 23 različita maslinova ulja, uspoređivati arome, gorčinu i pikantnost, ali i izravno razgovarati s proizvođačima.
Maslinova ulja 23 proizvođača iz Ljubuškog 
Predsjednik Udruge maslinara Ljubuški Josip Herceg u izjavi za Radio Ljubuški iskazao je zadovoljstvo održanom manifestacijom te naglasio kako im je cilj da ovaj događaj postane tradicionalan, prepoznatljiv godišnji događaj koji će pridonijeti razvoju ruralnog turizma, brendiranju lokalnih proizvoda i jačanju pozicije Ljubuškog kao maslinarskog središta regije.
Program se nastavio svečanom večerom i zajedničkim druženjem sudionika u hotelu Bigeste.
Grad Ljubuški bio je generalni pokrovitelj manifestacije, organizator je Udruga maslinara Ljubuški.
B.Medić
Foto/RLJ /LEMON LAB
Objava Održana I.OLIV-ERA -doba Ljubuške masline pojavila se prvi puta na RADIO LJUBUŠKI.