25. oktobra 1937. godine u Glavatičevu kod Konjica je rođen Kasim Prohić – bosanskohercegovački filozof, profesor estetike i savremene filozofije, te nekadašnji dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Prohić je dobitnik Dvadesetsedmojulske nagrade Bosne i Hercegovine, a posthumno i Plakete sa zlatnim grbom Grada Konjica.
U svom rodnom gradu je završio gimnaziju, a tokom školovanja pisao je poeziju i objavljivao u omladinskim časopisima. Na sarajevskom Filozofskom fakultetu diplomirao je 1960., a već sljedeće godine je izabran za asistenta profesora Fohta na katedri za estetiku. Iste godine počinje objavljivati stručne radove u časopisima “Izraz” i “Pregled”. Svoju prvu knjigu “Odvažnost izricanja” objavio je 1970. godine, a ubrzo nakon toga objavio je “Figure otvorenih značenja – fenomenologija”.
O Kasimu Prohiću, razgovarali smo sa njegovim imenjakom Kasimom Ihtijarevićem, profesorom sociologije i psihologije koji je radiokonjic.ba o ovom bh. filozofu govorio iz ugla njegovog nekadašnjeg komšije, te je poručio da su na bistroj rijeci Neretvi uvijek rasli bistri mladi ljudi.
“Nešto što je zaista rijetko su inteligencija i dobrota. Kasim je bio vrlo inteligentan, a uz pametne ljude obično ne ide i dobrota, ali uz njega je I dobrota. Inteligencija I dobrota, to je nešto što diže običnog čovjeka iznad prosjeka. Osim toga, izgledao je vrlo privlačno, te govorio tiho glasom koji plijeni. Kad progovori, svi su nekako morali da ga slušaju jer nikada nije govorio gluposti, izuzev kad se šalio sa našim komšijom Vejsilom, njegovim prvim rođakom. “
Godine 1972. Prohić je imenovan za glavnog urednika poznate filozofske biblioteke “Logos”, a tu funkciju obavljat će sve do svoje smrti. Iste godine u sarajevskoj “Svjetlosti” izlazi i njegova studija o djelu Meše Selimovića “Činiti i biti”, a dobiva i zvanje vanrednog profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
1979. godine tada 42-godišnji Prohić biva izabran za glavnog urednika novog filozofskog časopisa “Dijalog”.
Inteligentan čovjek, ne može kriti svoju inteligenciju, poručio je Ihtijarević koji pojašnjava da su u to vrijeme ljudi iz manjih sredina vođeni jakom željom za uspjehom, u prinicpu ostvarivali bolje rezultate.
“Ljudi iz većih sredina su imali bolji materijalni status, recimo, ko je živio u Sarajevu imao je viši ekonomski standard i motivacija za postignućima je bila niža nego kod mladih ljudi iz manjih sredina. Vrlo često su naši Konjičani visoko kotirali..bila je sramota ako se neko upiše na fakultet da isti ne završi ili eventualno da ne postigne nešto više od prosjeka” kazao je Ihtijarević.
Godine 1980. Prohić objavljuje u “Nolitu” studiju “Prizma i ogledalo”, koja sadrži tri velika eseja o autorima čuvene kritičke filozofske škole: Lukaču, Blohu i Adornu.
Izostavio je studiju o Valteru Benjaminu s namjerom da je objavi u posebnoj knjizi koju nije uspio za života završiti. Za “Prizmu i ogledalo” dobio je nagrade Nolit i Veselin Masleša.
Za radiokonjic.ba, povodom 86 godina od rođenja Kasim Prohića, govorila je Sevla Krivić nekadašnja studentica Filozofskog fakulteta u Sarajevu, a danas profesorica filozofije koja se prisjetila svojih studentskih dana i sjećanja na prof. Prohića.
“Mislim da nikada nisam izostala sa njegovih predavanja jer su bila nekako posebna, ne samo zato što smo mi Konjičani, jednostavno je plijenio svojim stavom, ponašanjem i filozofskim pričama. Osjećam svaki put sreću i zadovoljstvo kada se pomene njegovo ime.”
A da je osim inteligencije Kasima Prohića krasila i dobrota, potvrđuje odnos koji je, kako nam se opisala profesorica Krivić, imao sa svim studentima.
“Sjećam se dobro, na fakultetu- naša grupa “Filozofija i sociologija” bila je na prvom spratu, a kada bi prof. Prohić , ulazio u zgradu fakulteta, sve studente bi redom pozdravljao, prilazio, postavljao pitanja. Takvu otvorenost, srdačnost, ljudskost nisam imala priliku doživjeti. Ne mogu to nikada zaboraviti” – kazala je Sevla Krivić.
1980. godine Kasim Prohić postaje dekan Filozofskog fakulteta, a na dužnosti ostaje tri godine, kratko do pred svoju smrt. Umro je nakon kratke i teške bolesti u zagrebačkoj bolnici Rebro 1984. godine, a sahranjen je u Konjicu.
Profesoru Kasimu Prohiću je posthumno dodijeljena Plaketa sa zlatnim grbom Grada Konjica.
radiokonjic.ba
25.10.2023.
