Carinska služba Sjedinjenih Američkih Država pronašla je već stoti podzemni prolaz koji narko-karteli iskorištavaju za prebacivanje droge između Kalifornije i Meksika.
Nadležne američke institucije došle su do svog stotog tunela pomoću kojeg karteli švercaju drogu na relaciji Meksiko-Kalifornija. Priveli su četiri osobe te oduzeli više od tonu kokaina čija se vrijednost procjenjuje na 45 milijuna dolara. Ovaj je prolaz povezan s utjecajnim meksičkim kartelom Halisko Nova generacija (CJNG). Na prvi pogled, trgovina “Buy 4 Less” djelovala je tek kao još jedan neupadljiv dućan u industrijskom dijelu Otay Mese u San Diegu, nedaleko od graničnog prijelaza. Ipak, službenici Radne skupine za domovinsku sigurnost (HSI) posumnjali su da nešto nije u redu.
Otkako su u prosincu 2025. godine krenuli s promatranjem, uočili su da u trgovinu praktički nitko ne dolazi kupovati. Naprotiv, skupina od sedmero do osmero “radnika” često je iznosila glomazne, prividno prazne kovčege koje su ubacivali u automobile ili pješice nosili preko granice u Meksiko. Agenti su kroz više mjeseci potajno nadzirali situaciju i postupno sastavljali cjelinu. Sve je vrhunac dosegnulo 29. svibnja 2026. godine. Službenici su vidjeli kako neki muškarac iz trgovine ubacuje teške stvari u kombi te njime odvozi do obližnjeg servisa za automobile. Ubrzo se pojavio Brandon Escalante, jedan od okrivljenih, koji je nadzirao je li teren “čist”. Malo potom, kombi je odvezen, a na njegovo mjesto stigao je kamion, prenosi Express.hr.
Sumnjivci su iz kombija izvadili tri velika zamrzivača, prebacili ih na kamion i krenuli puniti paketima. Kad je Escalante otišao, u kamion je ušao Jose Jimenez te se udaljio. Upravo je to bio znak koji su vlasti iščekivale. Zamjenici šerifa okruga San Diego zaustavili su vozilo. Policijski je pas smjesta reagirao na prisutnost droge. Gotovo u isto vrijeme, agenti koji su motrili trgovinu primijetili su kako se puni još jedan kamion teškim kutijama. I njega su zaustavili, a pas je reagirao jednako kao i prvi put. Iz triju vozila koja su bila dio operacije oduzeto je sveukupno preko tisuću kilograma kokaina. Poslije uhićenja sudac je odobrio naloge za pretres trgovine “Buy 4 Less” i servisne radionice. Ispod poda dućana, prikriven naprednim hidrauličnim liftom, ležao je ulaz u podzemlje. Prolaz dužine gotovo 590 metara i dubine 17 metara, s pojačanim zidovima, tračnicama, ventilacijom i električnom energijom, izlazio je ravno u Tihuanu. Radilo se o prvom aktivnom tunelu pronađenom u južnoj Kaliforniji nakon 2022. godine.
Kako tvrde američke vlasti, ova je podzemna mreža poprište okrutne borbe između tri ključna sudionika: kartela Sinaloa, kartela Halisko Nova generacija (CJNG) i onoga što je preostalo od nekoć moćnog kartela braće Arellano Felix (AFO), poznatijeg kao Tihuanski kartel. Gledajući u prošlost, kopanje tunela bilo je prepoznatljivo obilježje kartela Sinaloa koji je vodio Joaquin “El Chapo” Guzman, a on je davne 1990. godine naredio izgradnju prvog takvog prolaza. Kroz godine je Sinaloa dovodila do savršenstva “narko-inženjering”, praveći sve dulje i naprednije tunele koji su im postali glavno sredstvo za izbjegavanje granične kontrole. No, uzlet CJNG-a, ozloglašenog po iznimnoj surovosti i naglom širenju, doveo je do izravnog osporavanja premoći Sinaloe, uključujući i pod zemljom. Poveznica na priopćenje američkih vlasti jasno ističe da ova zapljena znači “značajan udarac kartelu Halisko Nova generacija”, čime se potvrđuje da je CJNG danas ozbiljno umiješan u gradnju i uporabu ovih složenih objekata.
U tom je sukobu oslabljena preostala frakcija AFO-a, koja je nekad gospodarila Tihuanom, sada u ulozi manjeg, ali i dalje prijetećeg čimbenika, koji povremeno sklapa savezništva s CJNG-om kako bi se oduprla zajedničkom protivniku, kartelu Sinaloa. Vladati jednim tunelom znači upravljati protokom droge, oružja i novca vrijednima milijune dolara. Zbog toga se podzemlje San Diega i Tihuane pretvorilo u nevidljivo ratište na kojem se bije bitka za dominaciju, pa svaki novoizgrađeni tunel označava stratešku pobjedu jedne od zaraćenih strana. Krijumčarski prolazi na granici SAD-a i Meksika razvili su se od primitivnih “štakorskih rupa”, tek toliko širokih da se jedan čovjek provuče, do inženjerskih remek-djela koja iziskuju ozbiljno znanje i sredstva. Lance Lenoir, nadzorni agent granične patrole, dijeli ih u tri skupine: rudimentarne, koji služe samo za prolaz ispod ograde; međusobno povezane, koji se nadovezuju na gradsku infrastrukturu kao što je kanalizacija; te sofisticirane. Baš su ovi potonji najveća opasnost.
Najdulji tunel koji je ikad pronađen, otkriven 2020. godine, protezao se na začuđujućih 1,3 kilometra i imao je sustav tračnica, ventilaciju, visokonaponske kabele te čak i dizalo na ulazu. Prolaz kroz koji je “El Chapo” Guzman umaknuo iz zatvora najviše razine sigurnosti u Meksiku bio je opremljen posebno prilagođenim motociklom koji se gibao po tračnicama. Premda je podizanje takvih objekata izuzetno skupo, kartelima se ono itekako isplati. – Ako ga upotrijebe tek dva tjedna i za to vrijeme uspiju prokrijumčariti drogu vrijednu deset milijuna dolara, to najvjerojatnije premašuje trošak izgradnje – pojašnjava George Trevino, agent granične patrole. Otkrivanje ovakvih tunela predstavlja pravu poteškoću. Karteli ih smišljeno smještaju u glasne industrijske zone kao što je Otay Mesa, gdje neprekidna buka teške mehanizacije i gusti promet kamiona idealno maskiraju zvukove kopanja i iznošenja zemlje. Zato, kako priznaju i sami agenti, u njihovu otkrivanju često presudnu ulogu ima sreća.
Iza dojmljive tehnologije i logistike skriva se najmračnija tajna tih podzemnih prolaza: ljudska cijena njihove gradnje. Prema podacima koje su prikupile američke i meksičke vlasti, karteli, ponajprije Sinaloa, redovito se koriste prisilnom radnom snagom. Radnici su često ovisnici o drogama ili očajnici koje su namamila lažna obećanja o poslu. Kada jednom dođu na mjesto, pretvaraju se u zarobljenike, prisiljene raditi u iscrpljujućim smjenama u skučenim, mračnim i opasnim uvjetima, bez dostatnog zraka i sigurnosti. Njihova nadnica najčešće se sastoji samo od hrane i droge koliko im je potrebno da prežive do idućeg dana. Ipak, najstrašniji se dio priče zbiva onda kada je tunel gotov. Da bi u potpunosti zaštitili tajnu lokaciju, karteli uklanjaju jedini sigurnosni rizik – radnike koji su ga izgradili. Iako izravnih dokaza o organiziranom ubijanju nema, okrutna narav kartelskog poslovanja ne dopušta nikakvu dvojbu. Poznato je da skupine poput CJNG-a služe se kampovima za prisilno novačenje i ne zaziru od krajnjeg nasilja. U tom su okviru radnici koji znaju točno gdje se nalazi prolaz vrijedan desetke milijuna dolara opasnost koju karteli jednostavno otklone. – Svaki od ovih ilegalnih prekograničnih tunela smrtonosna je zamka. Baš svaki, da ne bude zabune – upozorava Kevin Hecht, državni stručnjak za tunele. Kad američke vlasti pronađu i pretraže tunel, potom nastupa proces njegove sanacije. Specijalizirani timovi bilježe njegovu putanju, a zatim s površine buše otvore i pune ga betonom velike čvrstoće, osobito na dionici tik uz granicu. Time se jamči da ga karteli ne mogu ponovno lako probiti. Na meksičkoj strani takva se sanacija uglavnom ne provodi, piše portal El Universal.
Objava Mračna tajna tunela ispod granice: Radnike koji ih iskopaju likvidiraju kada posao završe pojavila se prvi puta na Posušje.info.