Strateški projekt “Južne plinske interkonekcije” bi za Bosnu i Hercegovinu, a posebno za Federaciju kao entitet mogao predstavljati veliku priliku za daljnji razvoj. S obzirom na složene političke odnose u BiH pokazalo se kako on jedino može opstati uz američku financijsku i logističku podršku. No, energetski stručnjaci smatraju kako BiH mora pronaći veće potrošače za njegovu dugoročnu isplativost, a najveća mogućnost pruža se u reorganizaciji proizvodnje električne energije.
Struka vidi priliku
Iako se još službeno ne zna koje američke kompanije će voditi cijeli posao oko izgradnje i upravljanja plinovodom u ovom projektu, domaći politički dužnosnici imali su cijeli niz sastanaka s administracijom SAD-a i njihovim potencijalnim investitorima. S obzirom da ovaj projekt iziskuje velika ulaganja, struka je od početka dovodila u pitanje njegovu isplativost s obzirom da je potrošnja plina od građanstva i industrije nedostatna. Međutim, sigurno je kako će to biti u potpunosti američka investicija.
“Ja nisam vidio idejni projekt ili neke druge dokumente koji prate to i moguće je da će se neke od studija ili procedura i ponoviti s obzirom ako Amerikanci uđu u tu priču, a izgledno je da hoće. Međutim, spominju se iznosi od 400 do 800 milijuna eura. To su ogromni iznosi, a na potrošnju koja je u posljednjim godinama bila u Bosni i Hercegovini praktično se to ne bi isplatilo u jako dugom razdoblju”, smatra dr. sc. Mladen Zeljko, energetski stručnjak.
Stoga, Bosna i Hercegovina mora razmišljati o prenamjeni svojih postojećih elektrana. Posebno termoelektrana kojima polako istječe vrijeme. A struka tu vidi priliku da se osiguraju veći potrošači plina i to kroz izgradnju novih elektrana na vodik ili prenamjenu postojećih termoelektrana.
“Ja mislim da američka tvrtka koja ima namjeru ući u to, vrlo ozbiljno računa na takvu vrstu potrošača. E sad, hoće li se neki od postojećih blokova koji su na ugljen pregrađivati odnosno prerađivati na plin ili će se raditi neke nove lokacije ili možda kombinacija jednog i drugog, to će se tek vidjeti. Ali u svakom slučaju za isplativost jednog takvog projekta nužno je imati potrošače tipa termoelektrana”, dodao je Zeljko.
“Naš je prijedlog da se jedna elektrana napravi u hrvatskom dijelu Federacije, konkretno kod Mostara gdje je blizina rasklopišta, odnosno transformatora ili prijenosnih dalekovoda. A da druga bude primjerice u Kaknju, a može biti i u Tuzli jer budućnost BiH više neće biti u termoelektranama. Govorim u nekom dijagramu vremena od nekih 10 do 15 ili 20 godina. Plin preuzima funkciju proizvodnje električne energije, a znamo da u BiH i ne samo u njoj nego i u cijelom dijelu Jugoistočne Europe je problem s hidrologijom i sve hidroelektrane koje su na rijekama, one svake godine imaju sve manje i manje vode i sve manje proizvode električne energije”, objašnjava energetski stručnjak Ivica Jakić.
Nova tvrtka, podjednako vlasništvo
S Amerikancima se rješava pitanje investitora i upravitelja putem koncesije plinovodom na projektu Južne plinske interonekcije. No, ostaje pitanje vlasništva, oko kojega se tražio politički dogovor. Hrvatskoj strani je u potpunosti neprihvatljiv BH Gas da se ikako spominje, dok se bošnjačka strana izričito protivi osnivanju nove tvrtke. Energetski stručnjaci iz Hrvatske su nudili jedno kompromisno rješenje da uz američke investitore i upravljanje vlasništvo pripadne novoj tvrtki u podjednakom vlasništvu Plinacra, BH Gasa i Elektroprivrede Herceg-Bosne.
“Oni bi znači financirali izgradnju plinovoda koji bi bio u vlasništvu ove tri tvrtke, ali bi oni i upravljali s njim. Upravljati znači postaviti svoje stručnjake na organizaciji transporta, prijenosa i stavljanja na funkciju distribucije plina. Na taj način bi se napravila jedna nova tvrtka koja bi imala svoju vlasničku i upravljačku strukturu, a vlasništvo ili suvlasništvo bilo bi od ove tri tvrtke. To smatram jednim jako dobrim rješenjem jer poznavajući dobro situaciju u BiH jer sam iz tih krajeva, mislim da je to idealno rješenje za sve tri opcije bošnjačku, hrvatsku, ali i američku”, zaključuje Jakić.
U svakom slučaju BiH mora razmišljati o proizvodnji zelene niskougljične energije, a ako bude koristila plin i vodik u proizvodnji električne energije mogla bi riješiti više problema odjednom. Projekt Južne plinske interkonekcije bi bio itekako isplativ, a proizvodili bismo više električne energije koja bi se onda mogla i izvoziti. A uz to mogli bi riješiti i pitanje viškova iz obnovljivih izvora energije poput vjetra i sunca, koji se ne mogu skladištiti.
Usvojena informacija
Podsjetimo, američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy LLC uputila je Vladi FBiH pismo namjere, a koje se odnosi na integrirani infrastrukturni okvir koji uključuje razvoj nove plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske (Južna interkonekcija), izgradnju plinskih elektrana s pratećom plinskom infrastrukturom, kao i modernizaciju međunarodnih aerodroma u Sarajevu i Mostaru. Vlada je usvojila informaciju te je navedeno kako usvojena informacija ne znači dodjelu koncesije niti preuzimanje bilo kakvih obaveza, već predstavlja osnovu za razgovore, analize i razmatranje mogućih modela suradnje, isključivo u skladu s važećim zakonodavstvom i javnim interesom.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić istakao je da današnja odluka Vlade predstavlja odgovoran i realan institucionalni korak ka jačanju energetske sigurnosti Federacije BiH.
“Federacija BiH se danas opskrbljuje prirodnim plinom iz samo jednog pravca i iz jednog izvora. To je ozbiljan rizik, posebno u zimskim mjesecima. Južna interkonekcija je strateški projekt koji nam omogućava diverzifikaciju izvora i pravaca opsrkbe, veću sigurnost i stabilniji energetski sustav”, izjavio je ministar Lakić, te naglasio da Vlada FBiH jasno razdvaja pojedinačne projekte i da će se svaki od njih razmatrati odvojeno, transparentno i isključivo u okviru zakona.
Objava Hrvatski stručnjaci predlažu: Nova tvrtka u vlasništvu Plinacra, BH Gasa i EPHB-a kao rješenje za Južnu interkonekciju pojavila se prvi puta na Tomislav City.
