Rok za registraciju državljana Bosne i Hercegovine koji žive ili privremeno borave u inozemstvu, a žele glasovati na Općim izborima zakazanima za 4. listopada, istječe večeras u ponoć, dok podaci Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH) pokazuju da je do 20. srpnja uvjete za glasovanje izvan zemlje ispunilo 31.303 birača, prenosi HMS.ba
Zaključno s 20. srpnjem, na portalu e-Izbori korisnički račun otvorilo je ukupno 49.974 osoba. Uz 31.303 prijave koje ispunjavaju uvjete, još je 7.511 dovršenih prijava u postupku obrade, dok je 7.483 prijava još u fazi unosa.
Za 3.677 prijava nije utvrđeno ispunjavanje uvjeta zbog nedostataka u dostavljenoj dokumentaciji, potvrđeno je Feni iz SIP-a BiH.
Najveći broj prihvaćenih prijava birača stigao je iz Njemačke – 10.353. Slijede Hrvatska s 5.924 prijave, Austrija s 4.381, Srbija s 2.169, Švedska s 2.005 i Švicarska s 1.718 prijava.
Promatrano prema općinama i gradovima u Bosni i Hercegovini za koje se birači prijavljuju, najveći broj prijava koje ispunjavaju uvjete evidentiran je za Tomislavgrad – 1.877, Prijedor – 1.115, Jajce – 1.106, Derventu – 948, Gornji Vakuf-Uskoplje – 929 i Stolac – 851.
Slijede Bijeljina sa 763 prijave, Šekovići sa 736, Cazin sa 729 i Dobretići sa 645 prijava birača izvan Bosne i Hercegovine.
Kada je riječ o glasovanju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) BiH, najviše prijava evidentirano je za Generalni konzulat BiH u Münchenu, gdje se za glasovanje prijavilo 246 birača.
Za glasovanje u Veleposlanstvu BiH u Beču prijavilo se 147 birača, u Veleposlanstvu BiH u Amanu 141, Veleposlanstvu BiH u Kopenhagenu 113, Generalnom konzulatu BiH u Stuttgartu 112, Počasnom konzulatu BiH u Grazu 111 i Veleposlanstvu BiH u Berlinu 102 birača.
Iz SIP-a navode da se najveći broj neprihvaćenih prijava odnosio na neispravan dokaz boravišta u inozemstvu, što je utvrđeno u 967 slučajeva.
U 632 slučaja potpis na prijavi nije odgovarao potpisu na identifikacijskoj ispravi, dok je kod 550 prijava utvrđena neusklađenost prijavnog obrasca i dostavljenih dokaza.
Nepotpuni dokaz identiteta bio je problem kod 442 prijave, dok u 412 slučajeva nije dostavljen dokaz o točnoj adresi boravišta u inozemstvu.
Tijekom registracije građanima je bila dostupna tehnička podrška. SIP je zaprimio ukupno 1.670 zahtjeva za pomoć, od kojih je obrađeno 1.515. Putem info-linije evidentirano je 639 telefonskih poziva, a odgovoreno je i na 3.732 elektroničke poruke građana.
Iz SIP-a ocjenjuju da je uvođenje digitalnog postupka registracije predstavljalo značajan iskorak u olakšavanju ostvarivanja biračkog prava građana koji se nalaze izvan BiH.
Međutim, predstavnici bh. dijaspore smatraju da je, unatoč mogućnosti elektroničke registracije, cjelokupan postupak i dalje složen, posebno zbog obveze ponovne prijave za svaki izborni ciklus i glasovanja putem pošte.
Dopredsjednik Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine Safet Alispahić kazao je za Fenu da je odaziv građana u inozemstvu vrlo slab u odnosu na njihov ukupan broj te da sve više ljudi odustaje od sudjelovanja na izborima.
Prema njegovim riječima, jedan od razloga jest to što se građani koji žive izvan BiH moraju ponovno registrirati za svake izbore, dok građani koji žive u zemlji nemaju takvu obvezu.
– Smatram da to nije pravedno prema građanima koji žive izvan BiH. Registracija je elektronička, ali se glasovanje i dalje obavlja putem obrazaca koji se šalju i vraćaju poštom. Taj postupak zahtijeva vrijeme i vrlo je skup – rekao je Alispahić.
Naveo je primjer prošlih izbora, kada je vraćanje glasačkog materijala iz Sydneya koštalo 46 australskih dolara.
– Neki članovi naše zajednice rekli su da neće poslati glasački materijal jer ne žele platiti gotovo 50 dolara za poštarinu. Način na koji građani iz dijaspore glasuju kompliciran je, skup i nije pravedan – istaknuo je.
Alispahić procjenjuje da bi slanje izbornog materijala za oko 50.000 prijavljenih birača moglo SIP stajati najmanje milijun konvertibilnih maraka, računajući tiskanje, slanje i druge troškove.
Podsjetio je da je Svjetski savez dijaspore BiH u listopadu prošle godine uputio inicijativu prema oba doma Parlamentarne skupštine BiH za promjenu načina glasovanja izvan zemlje, u suradnji sa SIP-om BiH.
– Ni Zastupnički dom ni Dom naroda nisu je stavili u proceduru. Deklarativno se političke stranke slažu da je potrebno nešto promijeniti, ali kada treba konkretno djelovati, ništa se ne učini – rekao je Alispahić.
Kao jedno od rješenja naveo je uvođenje elektroničkog glasovanja, istaknuvši da su prilikom izrade inicijative analizirali rješenja iz Finske. Smatra da bi takav način glasovanja bio brži, jednostavniji i znatno jeftiniji od postojećeg sustava glasovanja putem pošte.
Upozorio je i da svi prijavljeni birači na kraju ne iskoriste svoje biračko pravo. Ako se, primjerice, registrira 45.000 birača, ranija iskustva pokazuju da bi moglo glasovati oko 30.000.
– To nije ni približno broju ljudi koji žive izvan Bosne i Hercegovine, a koji vjerojatno doseže 2,5 milijuna – rekao je Alispahić.
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom” i bivši predsjednik SIP-a BiH Vehid Šehić također smatra da broj prijavljenih neće odgovarati broju ljudi koji će na kraju glasovati.
Prema njegovim riječima, dosadašnja iskustva pokazuju da biračko pravo iskoristi oko 60 posto prijavljenih birača izvan zemlje.
– Sve upućuje na to da je interes građana koji žive izvan Bosne i Hercegovine sve manji. Razlozi mogu biti višestruki, od gubitka povjerenja u političke aktere do opće nezainteresiranosti, ali ne bih želio nagađati – rekao je Šehić za Fenu.
Dodao je da problem izlaznosti nije ograničen samo na dijasporu jer ni građani koji žive u BiH ne izlaze na izbore u broju koji bi se mogao očekivati.
Razloge za to vidi u krizi demokracije, vladavine prava i nepoštivanju Ustava, zakona i odluka institucija.
Nakon isteka roka, SIP BiH nastavit će obradu svih zaprimljenih zahtjeva i provjeru ispunjenosti zakonskih uvjeta, nakon čega će biti objavljen konačan broj birača registriranih za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine.
Registriranim biračima bit će dostavljen glasački materijal ili upute za glasovanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH, u skladu s odabranim načinom glasovanja.
hms.ba
Objava Gotovo 50.000 građana prijavilo se za glasovanje izvan BiH, uvjerljivo najviše prijava za Tomislavgrad pojavila se prvi puta na Tomislav City.
