Niska razina osobnih primanja, trgovačke marže, ali i nedostatak domaće proizvodnje hrane tri su ključna elementa uslijed kojih su stanovnici BiH na samom europskom dnu kada govorimo o udjelu troškova prehrane u mjesečnom kućnom proračunu, ali i u prilično nezavidnoj poziciji ispunjenja nagomilanih tekućih i drugih obveza financijske prirode na kraju svakoga mjeseca, piše Večernji list BiH.
Međutim, ono što posebice zabrinjava je činjenica da postoji neusklađenost između poskupljenja hrane na globalnoj razini s rastom cijena na tržištu BiH, a prema posljednjim podacima do kojih je došla Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača, na globalnoj razini hrana je skuplja za 20 posto, dok na primjeru BiH taj postotak varira od 100 pa čak do 400 posto.
Analiza cijena
Kako je u razgovoru za Večernji list objasnio Saša Marić, ombudsman za zaštitu prava potrošača BiH, ova institucija radi po načelu prikupljanja pojedinačnih žalbi i predmeta koji stižu od potrošača. U prošloj, 2024. godini Institucija je zaprimila rekordnih 1400 žalbi, a unutar njih određeni, manji broj odnosio se na prigovore i žalbe potrošača u smislu divljanja cijena i sličnih stvari. Na temelju toga, ali i putem kolektivnih aktivnosti koje Institucija provodi, kao i praćenjem medija i različitih oglašavanja trgovačkih udruga i društava, Institucija je tijekom studenoga i prosinca napravila veliku analizu kretanja globalnih cijena i usporedbe globalnih cijena na svjetskim tržištima u posljednjih deset, dvadeset i trideset godina.
Odnosno, naglasio je, točno se utvrdilo po kojim se cijenama na svjetskim burzama kupovalo, a zatim prodavalo dalje, odnosno kakve su globalne cijene bile prije desetak godina, a kakve su danas.
– Institucija je napravila veliku analizu. Došli smo do zaključaka da zapravo, uvjetno rečeno, imamo nedorečenost u onome što se prezentira u BiH u medijima i onoga što je točno i dokazivo – upozorio je Marić.
Kao prvi element Institucija je uzela cijene nafte i vidjela da su u razdoblju od 2012. do 2019. cijene nafte, kaže Marić, manje-više potpuno identične cijenama kakve su i danas na svjetskoj burzi.
– Cijena nafte od trenutačno 70-ak dolara po barelu niža je za desetak posto nego što je bila posljednje dvije godine – od 2022. do 2023. Vidljivo je kako cijena benzina i dizela sada iznosi gotovo 70 posto više nego prije pet i deset godina. Tu ne može biti riječ o isprici da se radi o povećanju globalnih cijena nafte, već se isključivo može govoriti o povećanju tržišnih marža profitnih marži, svih onih koji služe u distribucijskom kanalu opskrbe – objasnio je Marić.
Institucija se najviše bazirala na cijene hrane, gdje su kao početne cijene uzeli razdoblje od 2014. do 2016. godine. U skladu s cijenama od prije desetak godina na globalnoj burzi hrane, današnje cijene hrane, u koju ubrajaju sve vrste mesa, sve vrste mlijeka i mliječnih proizvoda, većinu žitarica, većinu uljarica i šećera, u odnosu na to razdoblje na globalnim burzama dvadesetak su posto više.
S druge strane, Marić je potvrdio kako su cijene hrane u BiH od 100 do 400 posto više.
– Primjera radi, kiflica koja je stajala 25 feninga prije deset godina, danas uredno košta 75 feninga. To je povećanje od 200 posto – ističe Marić, ilustrirajući nam jedan od primjera s kojima se suočavaju građani BiH, uputivši kako je niz drugih sličnih – od šećera, mlijeka pa do svih vrsta mesa i mesnih prerađevina.
– Dakle, rast globalnih cijena je 20 posto. Rast u Bosni i Hercegovini je između 100 i 400 posto, što opet dovodi do zaključka da se došlo do povećanja profitnih tržišnih marži svih onih koji jesu u lancu opskrbe. Pričamo o krajnjoj trgovini, distributeru za regiju, zastupniku za državu, distributeru za neku širu, veću regiju i slično. Svi su oni očito povećali udio svoje profitne tržišne marže za određeni postotak. No to je kumulativno dovelo do toga da mi imamo eksploziju cijena – objasnio je Marić.
Kao primjer je naveo i kavu, kazavši kako je sadašnja cijena na svjetskim burzama slična cijeni kave na svjetskim burzama iz 2009. i 2010., a tada smo je pili za marku ili marku i pol.
– Opet se vraćamo na to da jednostavno sitna opravdanja za povećanje cijena vezano uz globalne cijene postoje, no uglavnom je tu riječ o dodatnim profitima i trgovačkim maržama svih u distribuciji koji dolaze – upozorio je. Ombudsmana smo pitali i koji su mehanizmi zaštite na raspolaganju građanima BiH. Kaže kako zakonskih rješenja, uvjetno rečeno, nema.
Aktivnosti potrošača
Institucija je prije četiri godine dala preporuke vladama entiteta u jednom drugom smjeru – odnosno da je potrebno raditi na osnaživanju razvoja domaće proizvodnje, domaće poljoprivrede i domaće manufakture općenito. Kaže kako su trgovci slobodni u smislu da mogu stavljati marže kolike jesu jer smo u slobodnom ekonomskom tržištu i tu nema mogućnosti neke veće regulacije.
– S druge strane, glavni alat koji potrošači imaju je da budu aktivni, promatraju cijene, jer stvarno postoje varijacije u cijenama od jedne do druge trgovine, od jednog do drugog supermarketa – objasnio je Marić, dodavši kako postoje značajne razlike u cijenama identičnih ili komplementarnih proizvoda.
Ono što ohrabruje je i činjenica da je svijest potrošača mnogo bolja sada nego prije nekoliko godina, a glavni partner Instituciji ombudsmana su mediji preko kojih se pokušava potrošačima uputiti na prava koja imaju, ali i alate koji su im na raspolaganju, pri čemu je cilj da budu proaktivni, informirani i educirani.
Objava Gdje je logika: Hrana globalno skuplja za 20 posto, ali je u BiH poskupjela od 100 do 400 posto pojavila se prvi puta na Tomislav City.
