back to top

Franjevački muzej i galerija Gorica Livno svojim sugrađanima priredili iznimne događaje

Franjevački muzej i galerija Gorica Livno svojim sugrađanima je u jednoj večeri priredio dva iznimna događaja.

Predstavljen je četvrti broj muzejskog časopisa Cleuna, a potom otvorena i izložba Velištak u suradnji s Muzejom grada Šibenika.

Nakon dvije pandemijske godine Muzej na Gorici ponovno je prodisao punim plućima a posjetitelja i đačkih ekskurzija u ovom mjesecu bilo je u izobilju. Različitim događajima i radionicama nastoji se otvoriti prema javnosti i uključiti u društvo.

„Izići iz ovih okvira Franjevačkog samostana i ove ustanove, približiti se našim sugrađanima, osjetiti šta je to, ono što ih zanima, malo im se približiti i onda približiti njih našim postavima, i to je jedna sinergija koja ima budućnost“, poručuje Dražena Džeko, ravnateljica FMG Gorica Livno.

Četvrto izdanje znanstveno-stručnog časopisa Cleuna objavljeno je u prepoznatljivom formatu, s visokom kvalitetom grafičke obrade fotografija i priloga, a raspon odabranih tema je iznimno širok.

„Arheologije, etnologije, historije umjetnosti i historije, primarno, dakle, teme koje se tiču ovoga kraja u užem i širem smislu te riječi, ali nije limitiran samo na prostor Livna i ovoga kantona i regije, nego mogu biti i drugi radovi, ali iz ovih oblasti o kojima sam rekao“, kaže prof.dr. Adnan Busuladžić, arheolog i povjesničar, profesor na Univerzitetu u Sarajevu.

Uz to što su nepresušni izvor informacija za struku muzeji su i mjesto edukacije, osobito za mlade.

„Puno mogu naučiti promatranjem, praćenjem izlaganja na jednom ovakvom mjestu koje je, kako sam već to navela, bogato. Bogato i knjižnicom i drugim bogatstvima koje treba iskoristiti i koje svakako mladim ljudima mogu biti jedna odskočna daska za njihovo daljnje usmjerenje“, smatra doc. dr. sc. Dijana Pinjuh, profesorilca Filozofskog fakulteta u Mostaru.

Zahvaljujući gostujućoj izložbi iz Šibenika naučilo se dosta i o životu naselja Velištak iz kasnog neolitika.

„Kako je izgledao život u tom, na šibenskom području prije 7.000 godina, kako se, šta su ljudi izrađivali. Najviše je tu zastupljeno keramičko posuđe, znači, ono što, hajmo reć, arheolozi nazivaju materijalna kultura, dakle, izrađevine od pečene zemlje, pečene gline, od kamena, od kosti, od školjaka“, kaže Emil Podrug, autor izložbe i viši kustos muzeja Grada šibenika.

Velištak je prvo dosad sustavno istraživano naselje na otvorenome iz kasnog neolitika na području Dalmacije. Analiza životinjskih kostiju i karboniziranih biljnih sjemenki svjedoče o gospodarskim osnovama stanovništva koje je uglavnom uzgajalo ovce i koze, a od ratarskih kultura više vrsta pšenice i ječma, mahunarki i lana.

federalna.ba/Željka Mihaljević

Popularno danas