„Sve i da inspektor uzme uzorak za vrijeme ekološkog incidenta, odgovorno lice za taj incident ne mora snositi posljedice jer se uvijek može pozvati na Uredbu Vlade FBiH od 16.04.2020. u kojoj stoji da nepravilnosti u vezi ispuštanja otpadnih voda mora uskladiti sa Uredbom do 19.decembra 2023.godine. A rokovi se prolongiraju najmanje deset godina.“
Cvjetanje algi nazivaju prirodnom pojavom ali takvu pojavu izazivaju zagađenja i previsoke koncentracije nitrata i fosfata.
Naime, cvjetanje je potaknuto zagađenjem i previsokim koncentracijama nitrata i fosfata koje u našim vodama završavaju zbog neadekvatnog zbrinjavanja otpada, otpadnih voda, industrijskih otpadnih voda, ali i zbog korištenja pesticida i prekomjerne količine mineralnih đubriva na poljoprivrednim imanjima.
Čini se da svake godine sve ranije dolazi do pojave cvjetanja algi na Jablaničkom jezeru ali i na drugim jezerima, pa su iz Organizacije sportskih ribolovaca Konjic o tome zatražili odgovor od Agencije za jadranski sliv. Hrabren Kapić, predsjednik Skupštine organizacije sportskih ribolovaca Konjic je izjavio:
„ Iz Agencije su izlazili na teren i prema svemu sudeći radi o pojavi cvjetanja algi. Prema informaciji koju smo dobili, cvjetanje se dešava zbog zagađenja i dovoljan je jedan faktor poput promjene nivoa vode ili temperature da dođe do cvjetanja.“
Na web stranici Agencije za jadranski sliv je objavljeno da se radi o cvjetanju algi.
https://avpjm.jadran.ba/novosti/77
Prema riječima predsjednika Udruženja za zaštitu okoline Zeleni Neretva Konjic, Amira Variščića, cvjetanje je direktna posljedica različitih dugotrajnih zagađenja kako iz industrije tako i sa deponija ali i sa poljoprivrednih imanja gdje se nekontrolisano koriste pesticidi i mineralna đubriva.
„Prema istraživanjima koja su vršena čak prije 20 godina, osnovni uzrok rasta i cvjetanja je taloženje visoko zasićenih koncentrata fosfata i nitrata u mulju Jablaničkog jezera. To znači da ipak mi doprinosimo tom prezasićenju rijeka i jezera što nažalost jezero pretvara u jednu vodenu deponiju za otpadne materije koje nastaju na području Konjica“ pojašnjava Variščić.
Sve ono što bacimo na zemlju ili zakopamo, nađe svoj put do potoka, rijeke i jezera a nemamo adekvatne zakonske propise koji regulišu tu oblast poručuju iz Organizacije sportskih ribolovaca i Udruženja za zaštitu okoline Zeleni Neretva Konjic. Naime, kada se govori o zagađenju Neretve, ne spominju se često zagađenja koja prouzrokuju poljoprivredni proizvođači. A iz jedne konjičke poljoprivredne apoteke ranije su za Radio Konjic potvrdili da se pesticidi i mineralna đubriva nerijetko nekontrolisano koriste, u količinima koje su štetne za ljudski organizam, za biljni i životinjski svijet. Ne govori se toliko često ni o divjlim deponijama gdje stanovnici s područja Konjica bacaju različite vrste opasnog otpada.
Najčešće se spominju zagađenja iz industrijske zone.
Nakon ekoloških incidenata odnosno ispuštanja otpadnih voda iz kompleksa industrijske zone rezultati analiziranih uzoraka pokazivali su previsoke koncentracije opasnih metala, daleko iznad dozvoljenih.
Iz pomenutih udruženja, OSR Konjic i Zeleni Neretva, upozoravali su da je veoma teško uzeti uzorak za vrijeme samog incidenta zbog nedovoljnog broja ovlaštenih lica. Međutim, čak i da se uzme baš u tom periodu uzorak, ne znači da će bilo ko za to i odgovarati jer se skoro uvijek može pozvati na Uredbu Vlade Federacije O USLOVIMA ISPUŠTANJA OTPADNIH VODA U OKOLIŠ I SISTEME JAVNE KANALIZACIJE.
Naime, na osnovu člana 55. stav (1) Zakona o vodama na prijedlog federalnog ministra okoliša i turizma, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici, održanoj 16.04.2020. godine, donosi UREDBU O USLOVIMA ISPUŠTANJA OTPADNIH VODA U OKOLIŠ I SISTEME JAVNE KANALIZACIJE, a u članu 26 ove uredbe je navedeno:
1) Za sve privredne i industrijske subjekte koji već ispuštaju svoje tehnološke otpadne vode u okoliš, a koje ne zadovoljavaju granične vrijednosti emisije supstanci i parametara kvaliteta za tehnološke otpadne vode u skladu s ovom uredbom, krajnji rok za usaglašavanje s odredbama ove uredbe je 19.12.2023. godina.
Ovom, posljednjom Uredbom rok je 19.decembar 2023., a produžavanje tog roka za usaglašavanje s uredbama traje duže od deceniju što Kapić pojašnjava na sljedeći način:
„Taj rok se konstantno prolongira najmanje od 2012.godine i ova Uredba je zaista problem jer ne dozvoljava adekvatno sankcionisanje odgovornih za određeni ekološki incident.“
Amir Variščić iz Udruženja za zaštitu okoline Zeleni Neretva Konjic:
„Najjednostavnije pojašnjeno, inspektor čak i ako želi nekoga kazniti jer ima dokaze za to, pa čak i da u trenutku ispuštanja otpadne vode u Neretvu svjedoči tome i uzme uzorak koji će pokazati prekomjernu količinu zagađujućih opasnih materija, ne može pravno legalizovati sankciju koju odredi jer se zagađivač može pozvati na ovu Uredbu koja mu dozvoljava da riješi problem zagađenja okoliša do 19.decembra 2023. “
Kada se govori o ovoj Uredbi, iz pomenutih Udruženja poručuju da su mnogi članovi izuzetno dobri i idu u prilog zaštiti okoliša, međutim u tom posljednjem dijelu se daje mogućnost zagađivačima da ne ispoštuju članove Uredbe, u ovom slučaju do 19.12.2023.
Nakon donošenja Uredbe iz aprila 2020. kojom je 19.12.2023. određen kao krajnji rok za usaglašavanje sa njenim odredbama, već u decembru iste godine su donesene i izmjene u kojima je između ostalog navedeno da se “Taj rok ne odnosi na postojeće industrije na koje se primjenjuje izuzeće i postepenost u postizanju okolišnih ciljeva iz člana 15. stava (3) ove uredbe. A član 15 stav 3 ** podrazumijeva ostale tehnološke otpadne vode koje nisu obuhvaćene određenim prilozima iz uredbe te da je moguće propisati i nove parametre kvaliteta kao i pripadajuće granične vrijednosti koje su karakteristične za tu industriju, a prema uslovima iz vodne dozvole.
Naime, na osnovu člana 55. stava (1) Zakona o vodama (“Službene novine Federacije BiH”, broj 70/06), na prijedlog federalnog ministra okoliša i turizma, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 248. sjednici, održanoj 22.12.2020. godine, donosi UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O USLOVIMA ISPUŠTANJA OTPADNIH VODA U OKOLIŠ I SISTEME JAVNE KANALIZACIJE a u članu 26. stav (1), na kraju teksta iza riječi “godina” stavlja se tačka, i dodaje se nova rečenica koja glasi:
“Taj rok se ne odnosi na postojeće industrije na koje se primjenjuje izuzeće i postepenost u postizanju okolišnih ciljeva iz člana 15. stav (3) ove uredbe **, odnosno za ostale tehnološke otpadne vode postojećih subjekata koje nisu obuhvaćene prilozima 4. do 31. ove uredbe kada se ne primjenjuje Tabela 1.1. iz Priloga 1. ove uredbe i kada se radi o industrijama čiji uticaj na prihvatno vodno tijelo zahtijeva primjenu uslova koji su sadržani u odredbama čl. 34. do 36. Zakona o vodama, za koje će se rokovi određivati vodnim aktom i prema planu upravljanja vodama.”
**
Čl 15. Stav (3)
(Za ostale tehnološke otpadne vode koje nisu obuhvaćene prilozima od 4. do 32. ove uredbe primjenjuju se granične vrijednosti emisija otpadnih voda utvrđene u Tabeli 1.1. Priloga 1. ove uredbe s tim da je iznimno moguće propisati i nove parametre kvaliteta utvrđene u Prilogu 3. ove uredbe kao i pripadajuće granične vrijednosti koje su karakteristične za tu industriju, prema uslovima iz vodne dozvole.)
U prilozima možete pronaći Uredbe koje definišu uslove ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije.
PRILOG 1
Link Uredbe iz 2020. godine
https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2020/Uredbe/7.htm
Link Uredbe iz 2012. godine https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2012/uredbe/2hrv.html
radiokonjic.ba
20.03.2023.
amra@radiokonjic.ba
