Svjetski dan zdravlja se svake godine obilježava 7. 4. s ciljem da se podigne svijest o značaju očuvanja zdravlja i prevencije obolijevanja. Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obilježava se pod globalnom porukom: „Zdravi počeci, budućnost puna nade“ pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije.
U povodu obilježavanja ovog dana Crveni križ općine Prozor Rama organizirao je 7. travnja 2025. godine besplatno mjerenje krvnog tlaka te šećera u krvi.
Građani su imali priliku u prostorijama Crvnog križa općine Prozor-Rama mjerti krvni tlak i šećer od 9 i 30 do 11 i 30 sati.
Što je zdravlje?
Što je zdravlje i kako ga definirati? Što zapravo znači biti zdrav? Često na ovo pitanje ljudi prvo pomisle na tjelesno zdravlje, različite preglede, medicinske zahvate i lijekove za liječenje tjelesnih stanja i tegoba. I zaista, za zdravlje je potrebno zdravo tijelo, no što je s umom/duhom?
Sljedeći primjeri su česti i pokazuju kako zdravlje obuhvaća puno više od samog tjelesnog zdravlja:
- Osoba A može biti tjelesno u potpunosti zdrava, no može imati psihičke tegobe, narušene socijalne odnose, imati sniženo raspoloženje, osjećaj umora i besmisla.
- S druge strane osoba B, koja je onkološki bolesnik i ima različite tjelesne tegobe, može biti psihički zdrava i funkcionirati u društvu.
Zdravlje definiramo kao stanje psihičkog, fizičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo kao puku odsutnost bolesti ili slabosti. (WHO, 2014.)
Iz primjera proizlazi kako zdravlje ne čini samo zdravo tijelo, već i zdrav duh u tom tijelu! Dapače, prema Svjetskom izvješću bolesti i poremećaja (Mathers i Loncar, 2006.), 72% bolesti i poremećaja odnosi se na tjelesna stanja, dok se 28% odnosi na mentalne poremećaje, među kojima dominiraju depresivni i bipolarni poremećaj, shizofrenija, zloupotreba opojnih sredstava i različite demencije. Prije navedeni autori ističu kako je teško razlučiti granicu u tim brojkama, zbog toga što različita zdravstvena tjelesna stanja često prate mentalni poremećaji, a i obrnuto isto vrijedi!
Tijelo i um često djeluju zajedno, tako da se može pretpostaviti kako nezdravi um može dovesti do nezdravog tijela i obrnuto. Prince i suradnici (2007.) navode tri moguća mehanizma na koji način su tjelesna zdravstvena stanja i mentalni poremećaji međusobno povezani:
- Mentalni poremećaji mogu predstavljati rizik za nastanak različitih zdravstvenih stanja (npr. depresivni poremećaj ima negativan fiziološki učinak povećanog lučenja kortizola, što posljedično vodi do upalnih procesa u tijelu; depresivni poremećaj isto tako je često povezan s rizičnim ponašanjima, kao što su pušenje, loša prehrana, neredovit san i manjak fizičke tjelovježbe, a sve su to rizični faktori za nastanak kroničnih bolesti).
- Razna tjelesna stanja mogu predstavljati rizik za nastanak različitih mentalnih poremećaja (npr. traumatska dijagnoza i liječenje teške bolesti može dovesti do pojave depresivnog poremećaja i/ili anksioznog poremećaja).
- Mentalni poremećaji sami po sebi mogu otežati liječenje različitih tjelesnih zdravstvenih stanja i pogoršati ishode liječenja (npr. različite vrste demencija kod bolesnika mogu otežati pridržavanje tretmana liječenja, režima prehrane i usvajanje novih navika važnih za liječenje).
Stara izreka kaže da se u zdravom tijelu nalazi zdrav duh. No isto tako u današnje vrijeme smo svjedoci činjenice da bez zdravog uma nema ni zdravog tijela. Zato je važno da se bavimo svim aspektima vlastitog zdravlja i dobrobiti te time zaista povećamo kvalitetu ljudskog života!
Tekst pripremili: Valerija Posavec, mag. psych.; Daniel Milošević, mag. psych., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. A. Štampar“
Literatura:
Mathers, C. D. i Loncar, D. (2006) Projections of global mortality and burden of disease from 2002 to 2030. PLoS medicine, 3(11), 1-20.
Prince, M., Patel, V., Saxena, S., Maj, M., Maselko, J., Phillips, M. R. i Rahman, A. (2007) No health without mental health. The lancet, 370(9590), 859-877
World Health Organization (WHO) (2014). Health in all policies: Helsinki statement. Framework for country action.
