Federalni Zakon o MIO ponovno je pred izmjenama i ovoga puta, opet zbog presude Ustavnoga suda.
Naime, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je diskriminaciju kada je u pitanju isplata pogrebnih troškova prema korisnicima ovog zavoda koji imaju prebivalište na području Republike Srpske, piše Večernji list BiH.
Zbog neustavnosti ukinuta je odredba Zakona o MIO FBiH kojom je pravo na naknadu pogrebnih troškova u slučaju smrti korisnika mirovine Zavoda MIO FBiH uvjetovano time da je korisnik imao prebivalište na teritoriju Federacije BiH ili u Distriktu Brčko.
Ukidanjem sporne zakonske odredbe, kao i odredbe koja se tiče ovog pitanja u pravilniku o naknadi pogrebnih troškova u slučaju smrti korisnika mirovine Ustavni sud BiH omogućio je pravo na pogrebninu i članovima obitelji preminulih umirovljenika koji imaju prebivalište na području Republike Srpske.
Odluka Ustavnog suda BiH donesena je po zahtjevu Županijskog suda u Sarajevu koji se Ustavnom sudu obratio nakon postupka koji je pokrenula supruga preminulog korisnika mirovine Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, a koji je u trenutku smrti imao prijavljeno prebivalište u RS-u.
Odlučujući o zahtjevu Županijskog suda u Sarajevu za ocjenu ustavnosti članka 147. stavka 1. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i članka 2. stavka 3. pravilnika o naknadi pogrebnih troškova u slučaju smrti korisnika mirovine, utvrđuje se da članak 147. stavak 1. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju u dijelu u kojem je propisano “s prebivalištem u Federaciji ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine” te članak 2. stavak 3. pravilnika o naknadi pogrebnih troškova u slučaju smrti korisnika mirovine, nisu u skladu s člankom II/4. Ustava BiH i člankom 1. protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda – stoji, među ostalim, u odluci.
Tijekom postupka pred Ustavnim sudom BiH iz Vlade FBiH su objasnili da su se opredijelili pogrebninu vezati uz prebivalište radi zaštite financijske stabilnosti FBiH.
Taj legitiman interes je, kako je navedeno, posebno bio izražen u slučajevima ostvarivanja tzv. razmjerne mirovine između entiteta FBiH i RS jer je riječ o desecima tisuća osoba koje ostvaruju pravo na dvije mirovine, odnosno dio iz FBiH i dio iz RS-a, pri čemu je u većini tih slučajeva veći dio staža bio ostvaren u RS-u, a svega nekoliko mjeseci u FBiH, naveli su iz Vlade FBiH objasnivši i, s obzirom na to da je visina prosječne mirovine kriterij po kojem se utvrđuje visina naknade pogrebnih troškova te je u FBiH prosječna mirovina znatno veća nego u RS-u, jasno da bi svi zahtjevi bili upućivani Zavodu MIO FBiH, a ne Zavodu MIO RS-a.
Također, u ovom slučaju postoji mogućnost zloupotreba jer članovi obitelji preminulog korisnika mogu naknadu pogrebnih troškova zahtijevati u oba entiteta.
Naknada troškova
Inače, zakonski rok za donošenje odluke o pravu na naknadu troškova pokopa je 60 dana od dana zaprimanja kompletne dokumentacije. Prilikom predaje dokumentacije u poslovnicu Zavoda MIO nužno je da se popuni zahtjev za naknadu troškova pokopa, piše Večernji list.
Uz zahtjev je potrebno priložiti (originalne dokumente ili ovjerene preslike), i to izvod iz matične knjige umrlih; izvod iz matične knjige vjenčanih – kada zahtjev podnosi supružnik, i to ako na izvodu iz matične knjige umrlih nije upisana činjenica o sklopljenom braku umrlog; punomoć – ako se zahtjev podnosi po punomoćniku; dokaz o srodstvu s umrlim korisnikom mirovine – kada zahtjev ne podnosi supružnik, nego drugi član uže obitelji umrlog korisnika mirovine; potvrda o prebivalištu umrlog korisnika mirovine (izdana od CIPS-a ili MUP-a); računi o troškovima pokopa (izdani od pravnog subjekta registriranog za pokope i srodne djelatnosti); umirovljenički ček umrlog korisnika iz posljednjeg tromjesečja isplate.
Podsjetimo, već je prije Ustavni sud intervenirao kada je bila u pitanju odredba ovog zakona koja je ograničavala umirovljenike da ponovno zasnuju radni odnos, odnosno da u isto vrijeme primaju mirovinu i plaću, zbog čega su nedavno usvojene njegove izmjene i dopune. Kako su objasnili iz resornog ministarstva, ovom presudom članak 9. zakona o izmjenama i dopunama Zakona o MIO iz 2022. godine proglašen je neustavnim.
Riječ je o članku kojim je dopunjen članak 116. Zakona o MIO, a kojim je propisana obustava isplate mirovine u slučaju stjecanja statusa osiguranika u obveznom osiguranju. Brisanjem spornih odredbi korisnicima mirovine u Federaciji BiH omogućeno je da istodobno ostvaruju pravo na starosnu mirovinu i zasnuju radni odnos bez obzira na to jesu li ostvarili pravo na punu ili prijevremenu starosnu mirovinu.
Objava Zakon o MIO FBiH ponovno pred izmjenama pojavila se prvi puta na Tomislav City.
Izvor: ( tomislavcity.com / Mostarski.info )
