BiH se ubraja u demografski najugroženije države okruženja te bi u idućih četrdeset godina mogla ostati bez više od polovine trenutačnog stanovništva.
Katastrofalne prognoze
Najveći problem ove zemlje je iseljavanje, i to cijelih obitelji, što je vidljivo iz katastrofalnih i alarmantnih podataka domaćih i međunarodnih institucija da se u nekim dijelovima BiH gotovo petina djece nikada ne upiše u prvi razred osnovnih škola.
Stručnjak za pitanja političke demografije Miodrag Pantović proveo je istraživanje o demografskim obrascima u BiH i njihovim posljedicama na društveno okruženje te razvojne potencijale na državnoj, entitetskoj i lokalnoj razini, a prezentacija rezultata do kojih je došao upriličena je u Mostaru u organizaciji Westminster zaklade za demokraciju (WFD).
Rezultati navedenog istraživanja pokazuju da se veći dio BiH može smatrati depopulirajućim područjem, a znatna područja i rapidno depopulirajućim na osnovi vitalnog i indeksa starosti te procjene migracija, upisanih prvašića i perspektive mladih. Prema riječima ovog stručnjaka, ono što je utvrđeno je da su BiH i sve države okruženja u procesu visoke depopulacije, gdje imamo nizak natalitet praćen visokim iseljavanjem, što predstavlja veliki problem za opće procese razvoja, planiranja i svega onoga što se u jednoj državi treba raditi u smislu zadržavanja stanovništva, daljnjeg razvoja i ljudskog kapitala.
”Postoje različite procjene relevantnih institucija gdje bi BiH do 2060. godine mogla izgubiti između 50 i 70 posto stanovništva sa sadašnjim trendovima koji se odnose i na iseljavanje i na nizak natalitet”, kazao je Pantović.
Iseljavanje je problem
Smatra kako je u BiH iseljavanje najviše doprinijelo smanjenju broja učenika, kojih je, prema dostupnim podacima, ove godine u škole upisano čak 4000 manje nego prethodne godine.
”Prema njegovim riječima, najproblematičnija po pitanju procesa iseljavanja trenutačno je Unsko-sanska županija, gdje se, ako se gleda broj učenika koji se rode u jednoj godini i koji se za tu godinu trebaju upisati u prvi razred, vidi da je minus negdje do jedne petine, odnosno da se više od 20 posto te djece koja se rode u toj jednoj godini ne upiše u prvi razred kada bi trebalo. Pretpostavlja se da su ta djeca, odnosno i njihove obitelji napustile BiH”, kaže ovaj demograf.
Uz Unsko-sansku županiju navodi i Tuzlansku te Hercegbosansku županiju, odnosno krajeve koji su bliže granici ili od ranije imaju tradiciju iseljavanja prema Zapadu te se rapidno prazne. Kao jedan od pozitivnih primjera, odnosno županija koje su uspjele postići rast nataliteta i čije bi mjere ostatak zemlje trebao kopirati, Pantović je naveo Zapadnohercegovačku županiju koja je prošle godine jedina u Federaciji BiH zabilježila pozitivan prirodni prirast.
Kraći životni vijek
”Treba se fokusirati na politike razvoja, pomoći mladima, pomoći roditeljima s djecom koji žele ostati u ovim državama. To su neke sitne stvari koje su lokalnim sredinama i ključ. Jer se vidi da u zapadnoj Hercegovini, osobito na području Širokog Brijega i Ljubuškog, dolazi do porasta nataliteta ako pogledate registre rođenih na teritoriju Federacije BiH, ali ta županija provodi nekoliko godina mjere pomoći roditeljima s djecom i različite mjere populacijske politike”, kazao je Pantović, navodeći kako taj obrazac treba samo preslikati na ostale sredine u BiH.
Uz konkretne mjere podrške obiteljima s djecom, za očuvanje stanovništva potrebno je ulagati i u zdravstveni sustav, odnosno zdravlje.
”Države ovdje u okruženju imaju mnogo kraći životni vijek nego one zapadne Europe. Mnogo bi se više doprinijelo toj populacijskoj politici kada bi se uložilo u zdravstvene preventive, educiralo ljude da se na neki način bolje živi, čime bi se smanjila smrtnost i na neki način ublažili učinci o kojima je riječ. To je, po mom mišljenju, čimbenik o kojem se malo priča”, zaključio je ovaj demograf, koji je prije nekoliko godina napravio demografsku kartu BiH iz koje je vidljiv visok postotak pada broja rođenih, zbog čega je njezin najveći dio označen sivom ili tamnosivom bojom.
S istim problemom koji ima Federacija BiH, gdje je trenutačno u fazi nacrta izrada nove strategije demografske obnove, a sve kako bi zadržali mlade ljude na ovim prostorima.
Piše: Marija Medić Bošnjak | Večernji list
Objava Za 40 godina BiH bi mogla ostati bez više od polovine stanovništva pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
