More
    VijestiKulturaVukoja: HNK Mostar imao je zahtjevnu, ali vrlo uspješnu godinu (VIDEO)

    Vukoja: HNK Mostar imao je zahtjevnu, ali vrlo uspješnu godinu (VIDEO)

    Premda je u produkcijskom i organizacijskom smislu ova godina bila vrlo zahtjevna, može se reći i da je bila vrlo uspješna za Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Mostaru, ocijenio je u razgovoru za Fenu ravnatelj te kulturne ustanove Ivan Vukoja.

    Istaknuo je kako HNK trenutno na repertoaru ima 12 predstava, od kojih je osam igralo na raznim domaćim i međunarodnim festivalima, a pritom ih je sedam nagrađeno s ukupno 42 festivalske nagrade.

    – I ove godine morali smo funkcionirati u vrlo specifičnim i zahtjevnim uvjetima. Korona mjere poremetile su mnoge planove i pomjerile mnoge termine i rokove za veliki broj naših aktivnosti. Određena gostovanja, kao i sudjelovanja na festivalima, bila su odgođena ili otkazana. Pored toga, i sam proces pripreme novih predstava više puta bio je prekidan zbog mjera (samo)izolacije. Usprkos svemu tome, ova godina je ipak bila malo jednostavnija od 2020. jer smo se u međuvremenu uspjeli dijelom prilagoditi novim okolnostima. Poremećaj koji je nastupio s korona mjerama za nas je bio drastičan, među ostalim i zato jer je 2019. godina bila iznimno uspješna i značajna po mnogim kriterijima. Te godine smo na repertoaru imali 14 živućih predstava, od toga 10 festivalskih. U rujnu 2019. godine slavili smo i 25. obljetnicu utemeljenja HNK Mostar te tim povodom objavili i vrlo reprezentativnu monografiju našeg kazališta – kazao je Vukoja.

    Mišljenja je da se i 2021. godina može smatrati vrlo uspješnom jer su u njoj napravljena i dva velika produkcijska projekta.

    – Prvi projekt je predstava “Isus, sin čovječji” koja je urađena po istoimenoj prozi Halila Džubrana, a u režiji Roberta Pehara. U pripremu i realizaciju predstave uključili smo širok tim vanjskih suradnika. Tako, na primjer, u programskoj knjižici predstave imamo sedam autorskih tekstova koji se referiraju na različite segmente ove predstave, od likovnog i književnog, do jezičnog i glazbenog. U predstavi se govori i pjeva “Oče naš” specifičnim dijalektom aramejskog jezika kojim je i sam Isus govorio. Osim toga predstava u sebi ima i vrlo zanimljive likovne elemente, takozvane žive slike s prizorima iz Isusovog života nastale insceniranjem djela velikana likovne umjetnosti kao što su Caravaggio, Rubens, Ciseri, itd. Vrlo važan segment predstave autorska je glazba Gabrijela Prusine, a posebno smo ponosno na činjenicu da je taj glazbeni uradak maestro Igor Tatarević pretvorio u orkestralnu poemu, odnosno, kompletno notirano djelo u vidu cjelovite orkestralne partiture, koja kao takva predstavlja neovisno klasično djelo i može se samostalno izvoditi – kazao je Vukoja.

    Drugi projekt koji je u ovoj godini pokrenut, ali nije do kraja i realiziran, ima naziv “Kroz proces 10-6-93”.

    – Prvi dio projekta istoimena je predstava koja tematizira ubojstvo osmero djece koja su poginula igrajući se između svojih obiteljskih kuća 10. lipnja 1993. godine, od granate ispaljene s položaja Armije RBiH, na dan kada je bilo primirje između HVO-a i Armije RBiH. Za taj zločin nitko nikada nije odgovarao, niti je poznato tko je taj zločin naredio i izvršio. Predstavu smo radili u dvije faze. U prvoj fazi, nakon višemjesečne pripreme, u srpnju smo imali četiri pretpremijerna igranja pred publikom jer smo htjeli vidjeti kako publika reagira na predstavu, a onda s iskustvom tih reakcija dati predstavi završni oblik i sadržaj. Na jesen smo nastavili rad na predstavi i premijerno je izveli u studenom ove godine. Smatram kako smo napravili vrlo suvremenu predstavu suptilne kazališne estetike koja se na jednoj razini bavi bolom ljudi čija su djeca, odnosno braća i sestre izgubila živote u tom tragičnom događaju, a na drugoj, javnom recepcijom ne samo toga ubojstva nego i svega onog što se u Središnjoj Bosni događalo u ratu devedesetih. Paralelno s predstavom radimo i dokumentarni film te radio dramu iste tematike, za koje se nadamo da će biti gotovi iduće godine – naveo je Vukoja.

    Koronavirus u svim je segmentima utjecao na rad Kazališta, među ostalim i na broj publike na predstavama.

    – Mi smo i prije korona mjera bili relativno ograničeni brojem mjesta u našoj dvorani jer nažalost imamo samo malu scenu, veliku ćemo tek izgraditi, nadam se, tako da je ionako mali broj gledatelja s mjerama još i dodatno smanjen. Premda i dalje postoji veliki interes publike za naše predstave, činjenica je da dio naše stare publike još uvijek po malo zazire od odlaska u kazalište. Tu je i problem sa studentima, odnosno online nastavom zbog koje određen broj studenata nije ni bio u Mostaru u jednom razdoblju pa stoga nisu ni mogli biti naša publika. Sve to poremetilo je naše planove i aktivnosti vezane za “razvoj publike” i komunikaciju s različitim javnostima iz kojih naša publika dolazi – kazao je Vukoja.

    Ideja za projekt “HNK Mostar za studente, studenti za HNK Mostar”, koji se provodi već nekoliko godina, nastala je iz činjenice da su i Kazalište i Sveučilište u Mostaru (SUM) prepoznate kao institucije od strateškog interesa i značaja za hrvatski narod u BiH.

    – U suradnji sa SUM-om, odnosno Studentskim zborom SUM-a, napravili smo ovaj zajednički projekt i prijavili ga na Središnji državni ured za Hrvate izvan RH gdje smo naišli na veliko razumijevanje i podršku. Već šest kazališnih sezona ovaj projekt se financira sredstvima koja dobivamo od Središnjeg državnog ureda. Projekt je iznimno važan za HNK Mostar jer kroz njega dobivamo i novu publiku i sredstva za nove kazališne projekte. Na dobitku su i studenti, a rekao bih i cijelo Sveučilište jer svojim studentima nudi dodatnu vrijednost u sklopu studija. Odaziv studenata je iz godine u godinu sve veći, a u idućoj godini, projekt ćemo nastojati proširiti i na nastavno osoblje SUM-a – navodi Vukoja.

    Pored redovnih kazališnih aktivnosti, u koje spadaju repertoarska igranja i gostovanja te produkcija novih predstava, HNK Mostar ima i nekoliko dodatnih programa i sadržaja.

    – To su takozvani off programi “Poezija u kazalištu” i “Jazz u kazalištu”. Pored toga, već petu sezonu djeluje i Dramski studio mladih HNK kroz koji je prošlo više od pedeset polaznika, od kojih su neki već upisali dramske akademije, a određen broj igrao je u više repertoarskih predstava HNK Mostar. U međuvremenu smo pokrenuli i Radionicu pisanja dramskog teksta, kao i Radionicu pisanja filmskog scenarija. U tijeku je rad na predstavi koja se radi na predlošku dramskih tekstova nastalih u Radionici, a u kojoj igraju polaznici Dramskog studija, kao i snimanje kratkog igranog filma po istom modelu suradnje Radionice i Studija. Pored toga proveli smo i Natječaj za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za mlade autore do 35 godina. Prvonagrađeni tekst “Zid” Ružice Aščić bit će praizveden u HNK Mostar u lipnju ili srpnju 2022. godine. Tekst će režirati Christian Jean-Michael Jalžečić čija je redateljska eksplikacija ocijenjena najboljom na Natječaju za izbor redatelja do 35 godina starosti koji će režirati prvonagrađeni dramski tekst “Zid” – naglasio je Vukoja.

    Istaknuo je kako Kazalište ima dosta problema s tehničkom infrastrukturom.

    – Prva faza izgradnje objekta HNK Mostar završena je 2002. godine, gradnjom kazališne Male scene. S obzirom na to da je objekt nedovršen i neprimjereno zaštićen te da kao takav funkcionira skoro dvadeset godina, imamo velikih problema ne samo s optimalnim funkcioniranjem ansambla, tehnike i uprave, nego i s prokišnjavanjem, kvarovima, oštećenjima, energetskom učinkovitošću, itd. U međuvremenu smo se pripremili za nastavak gradnje jer smo napravili novi glavni i izvedbeni projekt te ishodili suglasnost na izmjene i dopune građevinske dozvole. Imamo i vrlo ozbiljne naznake da bi u idućoj godini mogli krenuti s prvom fazom dovršetka izgradnje zgrade HNK Mostar – ustvrdio je Vukoja.

    Dodao je kako je od početka kazališne sezone u rujnu HNK Mostar sudjelovao na tri festivala, a do kraja ovog mjeseca nastupit će na još dva što je jedan od pokazatelja kvaliteta i uspješnosti rada ovog kazališta.

    – Na Kazališnim igrama u Jajcu nastupili smo s predstavom “Isus, sin čovječji”, a na festivalu Mostarska liska s predstavom “Identitluk”. Bili smo i na Međunarodnom festivalu pozorišta Zlatna vila u Prijedoru s predstavom “Ajmo na fuka”. S tri različite predstave, na sva tri navedena festivala, osvojili smo nagrade. Do kraja godine nastupit ćemo i na međunarodnom festivalu Dani Jurislava Korenića Kamernog teatra 55 u Sarajevu, te na Tuzlanskim pozorišnim danima 2021 – naveo je Vukoja.

    Naglasio je kako za sljedeću godinu postoji dosta planova i projekata.

    – U tijeku je priprema predstave “Anđeo uništenja” austrijske nobelovke Elfride Jelinek koju radimo u koprodukciji sa Sarajevskim ratnim teatrom SARTR. Predstavu režira austrijska redateljica Sabine Mitterecker. Na proljeće iduće godine planiramo raditi predstavu koju će režirati Ivica Buljan, a za koju tekst piše Marko Tomaš. Riječ je o jednoj mostarskoj temi, ali za sada ne bih htio otkrivati nešto više o tome. Krajem sezone radit ćemo i već spomenutu predstavu “Zid”. Za jesen imamo dogovorenu koprodukcijsku predstavu s HNK Šibenik, a u planu je i jedna mjuzikl predstava te moguća obnova kultnog komada Edwarda Bonda „Nigdje nikog nemam“ kojeg smo postavili prije točno deset godina, a koji je sada, na žalost, aktualniji nego ikad prije – kazao je Vukoja.

    Koliko je koristan ovaj članak?

    Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

    Prosječna ocjena 0 / 5. Brojanje glasova: 0

    Za sada nema glasova! Budite prvi koji će ocijeniti ovaj post.

    Kako vam se ovaj post učinio korisnim ...

    Pratite nas na društvenim mrežama!

    Žao nam je što vam ovaj post nije bio koristan!

    Poboljšajmo ovaj post!

    Recite nam kako možemo poboljšati ovaj post?

    DRUGI UPRAVO ČITAJU

    spot_img