Zemlje diljem Europe podržale su prijedlog za smanjenje statusa zaštite vukova, što predstavlja pobjedu za Europsku uniju i poljoprivrednike koji traže veće ovlasti u upravljanju populacijom ovih zvijeri koje prijete njihovoj stoci.
Na sastanku u utorak u Strasbourgu, članovi Bernske konvencije o očuvanju europske divlje flore i faune i prirodnih staništa odobrili su promjenu statusa vukova iz “strogo zaštićene” u “zaštićenu” vrstu, prenosi Politico.
Izmjena Direktive o staništima
Time se omogućuje prilagodba Direktive o staništima, koja će nacionalnim vlastima olakšati odobravanje izuzetaka za odstrjel.
“Promjena će stupiti na snagu za tri mjeseca, osim ako se najmanje jedna trećina stranaka Bernske konvencije (17, op.a.) Vijeća Europe ne usprotivi“, navodi se u priopćenju za javnost.
Sivi vukovi su bili gotovo potpuno istrijebljeni u Europi prije više od jednog stoljeća, zbog čega su i postali “strogo zaštićena” vrsta prema Bernskoj konvenciji iz 1979. godine. Zakonodavna zabrana njihova odstrjela i hvatanja omogućila im je povratak u tradicionalna staništa i spriječila izumiranje.
Danas se broj vukova u EU-u procjenjuje na oko 20.300 jedinki, što je značajan porast u odnosu na 11.193 koliko ih je bilo 2012. godine.
“Važan je ovo korak za naše ruralne zajednice i poljoprivrednike, jer nudi uravnotežen pristup između očuvanja divljih životinja i zaštite njihovih sredstava za život“, istaknula je Ursula Von der Leyen, predsjednica Europske komisije
Na ovotjednom sastanku, osim Europske unije, smanjenje zaštite podržale su Andora, Armenija, Gruzija, Island, Norveška, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Lihtenštajn, Srbija, Švicarska i Ukrajina, dok su Monako, Crna Gora, Ujedinjeno Kraljevstvo, Bosna i Hercegovina i Albanija bile protiv smanjenja, a Tunis i Turska suzdržani.
Organizacije civilnog društva protiv odluke
Glasanjem za smanjenje zaštite vukova, države članice su ignorirale zahtjeve više od 300 organizacija civilnog društva, Inicijative za velike zvijeri za Europu, stručnjaka za zaštitu prirode i okoliša te stotine tisuća građana koji ovu odluku smatraju pogreškom.
Léa Badoz, programska službenica za divlje životinje pri Eurogrupi za životinje, rekla je da ovaj potez pretvara velike zvijeri u “najnovijeg političkog pijuna” kreatora politike EU, tvrdeći da “smanjivanje zaštite neće riješiti izazove suživota niti pomoći poljoprivrednicima“.
WWF upozorava da snižavanje stroge zaštite iz političkih interesa, suprotno znanstvenim dokazima, ugrožava desetljeća očuvanja vrsta i može negativno utjecati na druge vrste.
“Smanjenje zaštite moglo bi dovesti do produbljivanja društvenih podjela, umjesto da se omogući stvaranje konstruktivnih rješenja. Populacije vukova jedva su se oporavile, a slabljenje njihove zaštite moglo bi opet ugroziti njihov oporavak. Ovakva odluka mogla bi samo dodatno pojačati polarizaciju i narušiti povjerenje u napore za učinkovito upravljanje populacijom vukova“, ističe Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode WWF Adrije.
Europska unija već dopušta odgovorno upravljanje vukovima, uključujući odstrjel problematičnih jedinki. U Hrvatskoj, gdje su vukovi strogo zaštićeni, primjenjuju se mjere prevencije poput električnih ograda i pasa čuvara.
Objava Vuk više nije strogo zaštićena vrsta pojavila se prvi puta na Tomislav City.
