Zašto obilježavamo današnji međunarodni Dan vlažnih staništa? Jednostavno, vlažna su staništa dom za više od 40% biljnih i životinjskih vrsta.
Ovi centri bioraznolikosti najveći su borci protiv klimatskih promjena, priopćio je WWF Adria.
Primjerice, tresetišta, vrsta vlažnog staništa, čine samo tri posto zemljine površine, a apsorbiraju dvostruko više ugljičnog dioksida koliko i sve šume na planetu zajedno.
Pad populacije vrsta od 85%
Prema najnovijem WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, u posljednjih 50 godina zabilježen je pad populacija vrsta od zabrinjavajućih 85%.
Uništavanjem naizgled običnih močvara ili poplavnih šuma, uništavamo savršene ekosustave koji nam pružaju pitku vodu, čist zrak te bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta.
Svjesni toga, u svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode WWF radimo na restauraciji Hutovog blata, čistimo kanale i odmuljujemo Deransko jezero, čime osiguravamo zadržavanje već količine vode u Parku.
”Kroz projekt ‘MERLIN’, finalizirali smo planove akcije restauracije nekoliko glavnih kanala koji spajaju različite dijelove Deranskog jezera, te smo odmuljili šest hektara jezera.
Hutovo blato kao biser je ugroženo
Istražene su podzemne veze Deranskog i Svitavskog jezera koji čine Hutovo blato, te su potvrđene podzemne veze između jezera i okolnih kršnih polja i rijeka. Radovi su dovršeni, te nam preostaje još samo prezentacija rezultata i monitoring provedenih radova“, ističe Matea Jarak iz WWF-Adrije.
”Najveći pritisak na Hutovo blato predstavlja hidoelektrana Čapljina zbog čijeg prisustva u Deransko jezero ne dolazi dovoljna količina vode. Također, prirodnim zarastanjem i taloženjem mulja u jezeru, razina vode se smanjuje, što je ubrzano i evaporacijom uslijed visokih temperatura.
Kako bismo očuvali to prirodno spremište ugljika, koje prema istraživanjima PMF Univerziteta u Sarajevu može skladištiti više ugljika nego sve šume u BiH zajedno, potrebno je zaštiti i održavati veze kojima voda dolazi u močvaru”, zaključuje Jarak.
Kvalitetno zaštititi vlažna staništa
Kvalitetnom zaštitom i upravljanjem vlažnih staništa, pružaju nam se brojne socio-ekonomske prilike za razvoj. Jedna takva mogućnost je integracija močvara u urbanističko planiranje umjesto njihovog uništavanja u korist infrastrukture.
Primjenom ovih praksi, podižemo ne samo kvalitetu vode u urbanim sredinama već i smanjujemo posljedice poplava. To podrazumijeva uključivanje močvarnih staništa u urbanističke planove razvoja, zaštitu postojećih močvarnih staništa od ljudske intervencije i obnovu onih koja su degradirana.
Dobri primjeri su ovakvih praksi New York i Singapur, koji su uspješno integrirali močvare u svoje urbane krajolike, pokazujući kako razvoj i očuvanje mogu koegzistirati.
MERLIN je “istraživačka i inovacijska akcija” financirana u okviru programa Europske komisije Horizont 2020 u kojem se provode aktivnosti restauracije na čak 17 lokacija diljem Europe.
Objava Vlažna staništa bilježe zabrinjavajući pad populacija biljnih i životinjskih vrsta pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
