Nakon što je prošle godine dobilo svoju prvu smotru kobasica, kulena, kulenove seke i sudžuka, u Livnu je održana i 2. kobasijada. Uz domaće izlagače, svoje suhomesnate delicije izložili su i proizvođači iz Rame i susjednog Tomislavgrada, a organizatori se nadaju kako će to postati jedna lijepa tradicija.
Želja organizatora je promovirati domaće proizvođače i tradicionalnu suhomesnatu deliciju koje se ne bi postidjeli ni na europskim trpezama, a vidan je i napredak u odnosu na prošlu godinu.
„Iznad svega cijenimo boju i konzistenciju i mogu se pohvaliti da su naši domaćini vrlo dobro napravili ovo, ovisno o ukusima, uglavnom su kobasice odlične“, kaže Željko Konta, član ocjenjivačkog suda.
Nine Kasalo organizator je Kobasijade: „O ukusima je teško raspravljati. Svi mi pravimo dobre kobasice i idemo po svojoj recepturi, nekad neko napravi neki problem, tu su i vremenski uvjeti, puno igraju neku ulogu, meso, većinom ljudi tu hrane, sve je to domaće“.
Umijeće pravljenja kobasice prenosi se s koljena na koljeno i svatko ima malu tajnu koju ne žele otkriti, pa tako i dobitnici zlatne medalje.
„Ne bih baš otkrivao detaljno, ali, evo, uglavnom je to svinjski proizvod i 2-3 posto govedine. Luk, papar – standardno. Recepturu vučemo još od pokojnih bake i djeda tako da nastavili smo, prvo moji roditelji, evo i stric tu, koji je sa mnom, također je osvojio zlatnu medalju“, govori Ante Pašalić, proizvođač iz Šujice.
Predsjednik ocjenjivačkog suda bio je Zdravko Višić, dr. veterinarske medicine: „Ljudi se trebaju posvetiti kobasici. Ovo se ne radi o drvetu ni o cimenti, ovo se radi o mesu. Kobasicu treba ostaviti jedan dan da se presuši, odmaknuti je od prozora, odmaknuti je od vatre, jer sve to utječe na vanjski izgled kobasice i na okus kobasice“.
Vladi Matiću je ovo prva kobasijada i prva zlatna medalja, no drži kako je manifestacija puno više od natjecanja: „Mislim da i sam grad Livno dobiva puno na ovome, ako želi bit ono u što se zaklinjemo, u što sanjamo, a da je to turistički grad. I ovakve manifestacije sigurno su dobrodošle“.
Uzorci su vrednovani naslijepo, što znači da su proizvodi bili označeni brojevima, nije se znalo od kuda su ni čiji su. I posjetitelji su uživali u dobrom zalogaju i kapljici, a uz glazbu se i zaplesalo.
federalna.ba
