Ako je suditi prema posljednjim statističkim podacima o broju umrlih i rođenih, Hercegbosansku županiju (HBŽ), ali i cijelu državu, ne čeka svijetla budućnost.
Iako je čini šest jedinica lokalne samouprave i prostorno je najveća županija u Federaciji BiH, „bijela kuga“ njezino je dugogodišnje stanje. Posebno zabrinjava podatak da su u ukupnom mortalitetu sve zastupljenija maligna oboljenja.
Već više od desetljeća i pol u HBŽ-u broj umrlih u pravilu je bio dvostruko veći od broja novorođenih, a prošle godine odnos između rođenih i umrlih iznosio je jedan prema dva i pol, prenosi Federalna.
„Rođeno je 265 djece, što se odnosi na rodilište u Livnu, a u istom razdoblju umrlo je 660 osoba“, kaže dr. Diana Mamić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo HBŽ-a.
„Prošle godine imali smo 263 poroda, što je oko 15 poroda više nego godinu ranije. To znači da bilježimo blagi porast, što je dobra vijest i za nas i za cjelokupnu zajednicu. Dio djece rodi se u Mostaru, ali to nije velik broj, možda oko petnaestak“, ističe dr. Ante Omazić, voditelj Odjela ginekologije Županijske bolnice „Fra Mihovil Sučić“ Livno.
U proteklih 18 godina u ovoj županiji nestao je grad veličine desetak tisuća stanovnika, a negativnoj vitalnoj statistici u značajnoj su mjeri pridonijela i maligna oboljenja.
„18,3 posto umrlih preminulo je od malignih bolesti, što u brojkama iznosi 121 osoba. Brojevi u biti govore sami za sebe“, dodaje Mamić.
Jedinice lokalne samouprave nastoje pomoći mladim obiteljima jednokratnim novčanim naknadama za novorođenu djecu, besplatnim školskim prijevozom te subvencijama za kupnju prve stambene nekretnine. No bez kvalitetne državne, odnosno entitetske strategije demografskog razvoja i oporavka, „bijela kuga“ i dalje će ostati trajno stanje.
Heregovina.info
