Budući da je u susjednoj Hrvatskoj zbog pojave antraksa, bedrenice ili crnog prišta, kako se u narodu naziva, proglašeno nekoliko bedreničkih distrikta, među kojima je i Vrlika, koju od BiH i HBŽ dijeli samo Dinara, naša ekipa u Livnu provjerila je kakvo je stanje na terenu i ima li bojazni da će se ta zoonoza, bolest koja se sa životinja prenosi na ljude, proširiti i na to područje.
Ova bolest se na području Livna javljala i šezdesetih godina, pa je zbog toga dio Livanjskog polja 2010. godine proglašen bedreničkim distriktom i životinje na tom području moraju preventivno biti cijepljene sve do 2030. godine.
„Imali smo slučaj 2014. godine na nekoliko mjesta u općini Glamoč, gdje se također provode cijepljenja“, podsjetio je ministar poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva Božo Perić (HDZ 1990) i istakao da stanje nije alarmantno – kako kaže, zaraza se ne bi trebala prebaciti iz susjedne države prema nama.
Veterinarska inspektorica Draga Garić napomenula je da je prošle godine u RS-u bilo bedrenice kod ovaca: „Ona je uvijek tu, stalno je prisutna, samo se uspijeva staviti pod kontrolu“.
„Veterinarske službe imaju više posla, intenzivnije su na terenu i sigurno poduzimaju korake. U Zavodu za javno zdravstvo za sada promatramo situaciju, nemamo niti jedne prijave bolesti“, izjavila je Diana Mamić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo K10.
Inače, bederenica se, uz neposredni doticaj sa zaraženom životinjom, može proširiti i preko kontaminirane trave i sijena, ali i udisanjem spora iz okoliša.
„Može i ubod muhe koja je bila na bolesnoj životinji da prenese. Uvijek postoji mogućnost, ali postoje i preventivne mjere kojih se treba pridržavati, kao međugranična suradnja između dvije države“, naglašava Garić.
A budući da bedrenične spore u tlu mogu preživjeti, odnosno ostati aktivne i do 80 godina, opreza nikad dosta. Za sada u Kantonu 10 cjepiva za životinje ima dovoljno, a bolest kod ljudi liječi se antibiotskom terapijom.
federalna.ba
