Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača, dok prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine Republika Srpska ima 1.228.000 stanovnika. Ponovno je privukla pozornost činjenica da je broj upisanih birača veći od broja stanovnika.
I mrtvi na popisu
Svaki građanin koji ima osobnu iskaznicu izdanu od nadležnog tijela BiH sa stalnim ili privremenim prebivalištem nalazi se na izvodu iz Središnjeg biračkog popisa. Riječ je o pasivnoj registraciji birača koja se u Bosni i Hercegovini primjenjuje od 2006. godine. Na biračkim popisima nalaze se i osobe koje su se iselile iz BiH, ali još uvijek formalno imaju prebivalište i dokumente BiH, pa time i zakonsko pravo glasa. No, nerijetko su na popisu i preminuli građani.
“To je dokaz nefunkcioniranja institucija koje bi trebale doprinositi ažurnosti središnjeg biračkog popisa. Mislim na općinske urede za umrle, koji bi trebali obavještavati policiju kako bi se ti ljudi skinuli s biračkog popisa, ali to se, nažalost, ne radi u skladu sa zakonom i rokovima predviđenima zakonom. Također, svaki građanin BiH koji je izgubio državljanstvo ili se odrekao državljanstva BiH mora se izbrisati iz Središnjeg biračkog popisa”, naglašava bivši član SIP-a BiH Vehid Šehić.
Slična situacija s biračkim popisima postoji i u susjednim zemljama poput Srbije, Hrvatske i Crne Gore. To ne predstavlja problem dok se ne dogode zlouporabe. A njih je bilo, poručili su iz Koalicije “Pod lupom”, i to u slučajevima korištenja glasova preminulih i osoba za koje se zna da već dulje vrijeme ne žive u Bosni i Hercegovini.
Između 795.000 i 815.000 osoba s pravom glasa
“Problem nastaje kada članovi biračkih odbora ili neki drugi ljudi odluče zloupotrijebiti ta imena, odnosno glasati u njihovo ime, potpisati ih, potom ispuniti glasački listić u njihovo ime i ubaciti ga u glasačku kutiju. Jedna od stvari koja može pomoći u smanjenju takvih pojava je uvođenje novih tehnologija, gdje bi bilo potrebno skenirati osobni dokument, što je mnogo teže nego samo potpisivanje pri glasanju u ime druge osobe”, ističe Srđan Ostojić iz Koalicije “Pod lupom”.
“Ta situacija jedan je od razloga koji otvaraju prostor političkoj korupciji, za koju smo se uvjerili da postoji i koja je tijekom proteklih izbornih ciklusa zapravo postala temelj formiranja vlasti. Mislim da se to događa dijelom i pod plaštom političkog utjecaja i političkih stranaka”, navodi politička analitičarka Tanja Topić.
Prema procjenama demografa, Republika Srpska, kao i cijela BiH, trenutačno ima mnogo manje stalnih stanovnika nego što je popisano prije 12 godina, zbog porasta emigracija. Procjenjuje se da trenutačno u Republici Srpskoj živi oko 970.000 stanovnika, a od tog broja treba oduzeti oko 18 posto maloljetnih osoba koje nemaju pravo glasa, navodi BHRT.
“Ako uzmemo u obzir broj umrlih osoba od 2013. do danas, koji su bili punoljetni, te broj onih koji su u međuvremenu stekli punoljetnost, možemo reći da ukupan broj osoba s pravom glasa u RS-u iznosi između 795.000 i 815.000”, naglašava demograf Aleksandar Čavić.
Baza središnjeg biračkog popisa, napominju upućeni, utječe i na prikaz izlaznosti birača. Prosječna izlaznost iznosi oko 55 posto u odnosu na broj registriranih birača. Međutim, u odnosu na stvarni broj ljudi koji žive u zemlji, taj postotak iznosi oko 75 posto.
Objava U RS-u više birača nego stanovnika, na popisu i mrtvi pojavila se prvi puta na Tomislav City.
