back to top

Talijanski krivolovci predstavljeni kao turisti u Livnu

Svake godine na Zapadnom Balkanu strada desetine tisuća prepelica. Mnoge od njih ubiju talijanski lovci, koji iskorištavaju slabije zakone i neprovođenje istih u zemljama poput Bosne i Hercegovine. Ekolozi su zabrinuti jer smatraju da zločin protiv prirode izmiče kontroli.

Pišu: Vanja Stokić i Ajdin Kamber (BiH), Gianluca Liva (Italija) i Ingrid Herkema (Nizozemska)

Fotografije: Ajdin Kamber

Oblaci magle protežu se nad golemom ravnicom prekrivenom travom. Sedam je sati ujutro, a ljetno sunce već je odavno izašlo u Livnu, planinskom gradiću u Federaciji BiH. Nad poljem lete lastavice. Zatim dva pucnja prekidaju jutarnju tišinu. Dolje u dolini dva lovca šetaju poljima, a njihovi psi oduševljeno trče okolo i glasno laju.

Dva sata kasnije, policijski automobil juri putem do mjesta gdje su lovci posljednji put viđeni. Vozilo se zaustavlja pored polja. Izlaze četiri policajca. Dvojica nastavljaju dalje, kako bi blokirali put. Dvojica marširaju poljem dok ne stignu do lovaca.

Policajci traže lovce

Lokalni turistički vodič, koji je na ovo mjesto doveo dva talijanska lovca, uočava policiju. Prilazi lovac sa svojim psom. Njegov prijatelj je u polju, ne sluteći da bi uskoro mogao biti u velikim problemima.

— “Šta lovite?”, pita policajac vodiča koji nosi kapu s logom talijanskog saveza lovaca (Federkaća).

—“Prepelice”, odgovara.

Policajac saznaje da su lovci doputovali iz Italije, s namjerom da treniraju svoje lovačke pse. Lokalni vodič ima spremne odgovore na sva njegova pitanja, ali i dalje izgleda nervozno.

Predaje oružje i dozvole za lov, papire za pse i putovnice. U potpunosti surađuje, pojasnivši da radi s lovnom agencijom “Lupo” iz Livna.

Lovci su pse dovezli iz Italije, a agencija im je osigurala vodiča, puške, vozilo i sve potrebne dozvole. Čini se da je sve po propisima.

— “Zabavljam se”, odgovara jedan od Talijana na pitanje zašto je tu.

Dio oružja i dozvola koje su lovci imali sa sobom

Prepelica je ptica slična kokoški, nešto manja od goluba. Lovci su zainteresirani upravo za nju jer istu jedinku mogu da love satima. S obzirom na to da se jako dobro skriva, lovci je uz pomoć psa istjeruju iz skrovišta. Kad poleti, pucaju na nju.

Ukoliko promaše, ptica neće pobjeći. Ona će letjeti još 20-30 metara pa se ponovo spustiti na tlo i sakriti. Zatim je psi ponovo pokušavaju pronaći.

Ali nedaleko od ove grupe, u travi je skrivena ilegalna naprava. Kada je policajci pronađu, situacija se odjednom mijenja. Zovu pojačanje.

Za korištenje ovog uređaja tijekom lova propisane su kazne od 1.500 do 15.000 KM (750 – 7.500 eura) za pravne osobe, često registrirane firme poput lovne agencije ili lovačka udruženja, i do 1.500 KM (750 eura) za fizičke osobe.

Policajci pored ilegalnog uređaja, takozvane vabilice

Talijani su blijedi. Situacija postaje napeta.

— “Da li možemo da idemo?”, pitaju.

— “Ne možete”, kaže policajac, dok mu znoj curi preko sljepoočnice, “takav je protokol”.

Naredna dva sata policajci stoje pored uređaja. Sunce prži, gotovo je 40 stupnjeva Celzijusa, a službenici sa sobom nemaju vodu niti se na bilo koji način mogu zaštititi od vreline. Ali ne mogu napravu ostaviti bez nadzora.

Tada dolaze dva kriminalistička inspektora, lovni inspektor i forenzičar. Odmah su vrlo ozbiljno shvatili slučaj.

Forenzičar u plavim rukavicama počinje označavati ​​teren, sada mjesto zločina. Prikupljeni su žuti “Fiocci” meci talijanske proizvodnje razbacani po terenu, snimljene su fotografije potpuno nove elektronske naprave, također proizvedene u Italiji.

Označavanje dokaza

Uređaj je nezakonit jer privlači ptice tako što oponaša njihov zvuk. Daje im signal da je na zemlji sigurno i da ima dovoljno hrane. Lako se može kupiti u BiH, putem interneta. Zainteresiranim kupcima se nude online oglasi, a cijene se kreću od 100 do 300 KM (50 do 150 eura).

Prepelica u ovom dijelu Bosne i Hercegovine nije mnogo ostalo, pa se ova naprava vrlo često koristi. Mogao je postaviti bilo tko: lovci, lovna agencija ili lovačka udruga koje raspolaže ovim poljem…

Nemoguće je dokazati čija je. Policajci je uzimaju kao dokaz i kasnije pronalaze otisak prsta na njoj. Cijeli slučaj je u nadležnosti županijske Uprave za inspekcijske poslove. Policija je tu samo da pruži podršku.

“U protekle četiri godine, otkad sam na ovoj poziciji županijskog šumarskog, a po ovlaštenju lovnog inspektora, imamo sve veći dolazak stranih državljana, odnosno Talijana, na lov prepelica. Privlači ih taj lov ptica, oni baš vole prepelice”, govori nam Nikola Ljuboja, u ovom slučaju županijski lovni inspektor.

Nikola Ljuboja, lovni inspektor

Kada lovni inspektor dobije prijavu o nezakonitom lovu, uglavnom od strane građana i aktivista, mora otići na mjesto događanja. Zatim slijedi težak proces dokazivanja tko je postavio napravu. Nitko ne može biti kažnjen bez čvrstih dokaza.

“Kad se radi o stranim državljanima, ako utvrdimo da su oni krivi, to je krivično djelo. Vode se odmah na sud, sud donosi odluku da li su krivi”, kaže Ljuboja.

Oglasi za prodaju vabilica

Noć prije…

Prošla je ponoć. Cvrčci cvrče. Projuri automobil s upaljenim svjetlima. “Čuješ li nešto?” —“Ne, a ti?”. “Psst!”  —“Čekaj! Tamo”. — “Sada ćeš čuti zvuk”. Četiri novinara ulaze u prazno polje, s rukama iza ušiju. To im pomaže da bi čuli elektronske varalice koje se koriste za ilegalni lov na prepelice. Pažljivo gaze.

Ponekad uređaje čuvaju naoružani ljudi. Mrkli je mrak, tim mora brzo da djeluje. Nema puno vremena za istraživanje po terenima koje koriste lovne agencije u okolini. Uređaji se pale oko 22 sata i automatski se isključuju u pet ujutro. Lovci dolaze u šest.

Noćna potraga kroz Livanjsko polje

Zvijezde i polumjesec su blistavi. —“Čujete li?” — “Da”, da”. Gaze kroz travu, koja svakim korakom postaje sve viša. Zvuk, ponavljajući, oštri mehanički zvuk, postaje sve glasniji.

Sada je trava visoka oko metar i po. Zvuk je nepodnošljivo glasan. Zvučni val kao se odbija od njihova tijela. Tu je, mehanička naprava zakamuflirana travom. Fotografiraju je, zatim vraćaju travu preko nje, kako lovci ne bi primijetili da je netko dolazio.

— “Bolje je da ne ostavljamo otiske prstiju”, reče jedan od novinara.

Pronađena vabilica

Noćima su novinari iz Bih, Nizozemske i Italije obilazili ogromno Livanjsko i Duvanjsko polje. Automobilom su prelazili i po 400 kilometara za jednu noć, često se zaustavljajući u lovištima koja su najaktivnija.

Morali su biti jako tihi i stavljati šake iza ušiju, kako bi čuli zvuk koji proizvode ovi ilegalni uređaji. Zatim, da bi fizički pronašli uređaj, morali su da hodaju kilometrima kroz polje. U ravnici i noću, njihov zvuk daleko putuje.

Tim je koristio mape sa ucrtanim koordinatama, na koja je dodao lokacije lovišta i aktivna minska polja, zaostala iz rata devedesetih.

Ilegalne uređaje pronašli su na tri lokacije. Dvije noći tim je prespavao u autu, da bi se rano ujutro vratili na mjesta gdje su čuli uređaje, tražeći lovce.

Pretraga mapa

“Ilegalnog lova je uvijek bilo i uvijek će ga biti”

Problem ilegalnog lova na prepelice nije nov. U Livnu, gradu iz kojeg kreće naša priča, prisutan je već dvadesetak godina, kažu nam mještani. Portparol policije Ivica Vrdoljak objašnjava da je u posljednjih desetak godina registrirano dvadesetak slučajeva nezakonitog lova. Najveći problem je pronalazak dokaza koji povezuju počinitelje s ilegalnom napravom.

“Nikad se ne nađe osoba koja je u krivolovu ili u nekakvom lovu neposredno uz samu vabilicu i da će ona reći:
‘To je moje, ja sam tu postavio’. Većinom to završava prekršajnom prijavom i prekršajnim nalogom”, kaže Vrdoljak.

Ivica Vrdoljak, portparol policije

Potvrđuje i da je najveća odgovornost zapravo na lovačkom udruženju jer je dobilo koncesiju za konkretno lovište. Njihova je obveza održavati red na cijelom području, što uključuje i sprječavanje krivolova.

Lovištem u kojem smo pronašli ilegalnu vabilicu, a zatim zatekli dvojicu Talijana u lovu, upravlja Lovačka udruga “Livanjsko polje”.

Predsjednik udruge Zdenko Zrno nam je rekao da nema vremena za razgovor. Dva dana kasnije, uopće nije odgovarao na naše pozive.

Poruku na Viberu je pročitao, ali nije odgovorio na nju. Na naše pozive se nije javljao ni narednih mjesec dana. Na kraju smo pozvali tajnika udruge Boška Brčića, koji je tvrdio da ne zna ništa o ovom slučaju.

“Ja informacije nikakve nemam otkuda te vabilice tu. Ne znam ni kako izgleda ta vabilica. Te vabilice može postaviti bilo tko. Ne mora značiti da je naša udruga postavila, što i nije napravila”, govori Boško Brčić, dodajući da je nemoguće da jedna lovačka udruga kontrolira prostor od 50.000 hektara.

Poruka predsjedniku lovačkog udruženja “Livanjsko polje”

Vlasnik Lovačke agencije “Lupo” Ivica Perajica također nije odgovorio na zahtjev za razgovor. Iako je tvrdio da je spreman razgovarati osobno, ali ne i telefonski, niti jedan od predloženih datuma nije mu odgovarao.

U posljednjih deset godina, policiji je na ovom području prijavljeno 20 slučajeva krivolova. To je zaista mali broj, kažu mještani i aktivisti koji su svjedočili dosta češćoj upotrebi ilegalnih uređaja. Tijekom samo dvije noći, naša novinarska ekipa pronašla je tri vabilice.

Brojevi kojima raspolažu Općinski i Županijski sud u Livnu, su još manji. U njihovim evidencijama nalaze se samo dva slučaja, u kojima nitko nije kažnjen.

Zločini protiv životne sredine nisu uvijek prioritet. Lokalni interesi također igraju bitnu ulogu. Turizam je važna djelatnost za život u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Zbog toga ekonomska korist često nadjača ekološku.  Nažalost, isto se dogodilo i u našem slučaju. Inspektor Ljuboja nam je nekoliko mjeseci nakon pronalaska ilegalne naprave i lova dvojice Italijana pojasnio kako se sve završilo.

“Imali su sve potrebne dozvole”, kratko je napisao ne obazirući se na detaljnija pitanja o ilegalnoj napravi i otisku prsta koji je na njoj pronađen.

Dio prepelica koje su ubili dvojica Italijana zatečenih u lovu pored vabilice

“Egzotično tržište za strane lovce”

Nekoliko tjedana kasnije, sjedeći prekrštenih nogu na livadi pored Livna, Goran Topić iz Ornitološkog društva “Naše ptice”, objašnjava zašto je njegova zemlja toliko popularna među talijanskim lovcima.

“Možemo da kažemo da je egzotično tržište za strane lovce, jer se odlikuje izuzetno očuvanom, čistom, zdravom prirodom, sa još uvijek velikim brojem ptica. I kao takvo je izuzetno atraktivno tržište za strane lovce”, govori nam on.

Područje Livna, zaštićenog Ramsarskog prostora, prekriveno je aluvijalnom šumom, sezonskim močvarama, lokvama, potocima, izvorima i ponorima, te je dom najvećeg tresetišta na Balkanu.

Njegove jedinstvene osobine čine ovo područje ključnim mjestom za razmnožavanje ptica selica. Na ovom prostoru živi ukupno 279 vrsta, što ga čini područjem najbogatijim pticama u Bosni i Hercegovini.

“Livanjsko polje je stanište velikog broja rijetkih i ugroženih vrsta,  kako na državnom, tako i na međunarodnom nivou. Po pravilu, tamo gdje je brojnost ptica najveća, postoji i najveća tradicija u lovu na ptice. Tisuće jedinki biva ustrijeljeno na našim livadama. Kao rezultat imamo pad europske populacije. Veliki broj europske populacije migrira upravo preko Balkana”, pojašnjava Goran Topić.

Goran Topić, Ornitološko društvo “Naše ptice”

Dodaje da u Italiji postoji duga tradicija lova na ptice. S obzirom na to da su tamo zakoni stroži, ali i da lovci i dalje imaju jaku želju za lovom, oni dolaze u BiH. U tome im pomažu lovne agencije koje im sređuju potrebne dozvole, oružje i sve ostalo.

“Svaki organizator lovnog turizma želi svojim gostima da pruži najbolje moguće uvjete za lov, želi da mu ostave dobre recenzije i pretpostavljamo zato pribjegavaju primamljivanju ptica uz pomoć električnih vabilica. U regularnom lovu bez vabilica ustrijeliti više od deset jedinki praktično nije moguće”, govori on, dodajući da se uz pomoć vabilice taj broj penje do 150 jedinki.

U Italiji i Bosni i Hercegovini nema dostupnih službenih podataka o broju Talijana koji svake godine prelaze Sredozemno more kako bi ubijali prepelice.

Pretraživanjem interneta pronašli smo nekoliko lovnih agencija u Italiji koji reklamiraju lovne izlete u Bosnu i Hercegovinu, ali i susjedne zemlje poput Srbije i Hrvatske.

“Uz pomoć vabilica se krivolovi i u Hrvatskoj, koja je u Europskoj uniji. I u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i slično”, kaže Topić.

Italijanski lovac u Livanjskom polju

 Talijanskih lovaca ima 500.000, ali nema prepelica

Lov je “kultura, strast, vještine, znanje, ukusi, osjećaji”, kaže Masimo Bucconi, predsjednik talijanskog lovačkog saveza “Federkaća”, koji ima 225.000 članova.

“Pas i lovac moraju se razumjeti i poznavati, živjeti i rasti zajedno. Razgovaraju jedno s drugim, u kontekstu jedinstvenog emotivnog odnosa. Broj lovaca je sve veći”, kaže, dodajući da ukupno u Italiji ima oko 500.000 lovaca.

Ali postoji problem. Prepelica je skoro pa nestala. Nema dovoljno jedinki za lov.

“Uzroci su klimatske promjene i poljoprivredno iskorištavanje područja. Prepelica je izgubila svoje stanište i gotovo da ih više nema. Godinama nisam naletio na prepelicu”, kaže Bukoni.

Talijani tijekom lova u Livanjskom polju

Objašnjava da su pravila lova u Italiji stroga, ljudi su vrlo ograničeni različitim propisima, kako u lovu tako i u korištenju oružja.

“Nema europskih zemalja s tako strogim propisima kao što je Italija. Razlog je što naše zakonodavstvo proizlazi iz antiterorističkih propisa. Talijanski interes za lovačka putovanja proizlazi iz činjenice da u Italiji trpimo pritisak protiv lova. Šta onda radiš? Odeš u inozemstvo”, potvrđuje Bucconi.

U Italiji, organizacije i aktivisti  za zaštitu životne sredine vode žestoku kampanju protiv lova.

Foto: Ajdin Kamber

Pedesetih godina prošlog stoljećaa, Italija je bila popularno lovište. Tada su istočnoevropske zemlje poput Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke imale “manje restriktivne propise”.

No, ulaskom u EU pravila su se promijenila. Postoji interes za zemlje sjeverne Afrike, kao što su Tunis, Maroko i Alžir, no nakon geopolitičkih događanja lovni turizam u tim krajevima gotovo je stao.

Kako kaže Bucconi, “postoje europske nacije koje nisu dio Evropske unije, gdje nema ograničenja Europske unije”. Upoznat je s problemom ilegalnog lova u zemljama zapadnog Balkana.

“Ali oni su izvan EU, imaju svoje propise za koje ne znam kakvi su. Svakako vam mogu reći da je to vrlo loša praksa”, navodi.

Ono što zna, jeste da u Italiji i drugim zemljama “postoji zabrana upotrebe akustičnih uređaja bilo koje vrste”.

Talijanski lovci, portorikanske medicinske sestre i mito

Različita su objašnjenja šta Talijani rade s ubijenim prepelicama. Neki tvrde da ih pripremaju za jelo tijekom boravka u Bosni i Hercegovini.

Drugi govore o tome da se životinje krijumčare nazad u Italiju. Službenici granične policije u Bosni i Hercegovini su nam rekli da su u automobilima talijanskih tablica pronalazili skrivene ubijene prepelice.

Posljednjih godina to se nije događalo, iako ne mogu garantirati da ubijene prepelice mještani ne prevoze u svojim vozilima i nakon granice predaju lovcima.

Postoji duga tradicija talijanskog krivolova na Balkanu, potvrđuje nam Nicola Pierotti, umirovljeni viši inspektor iz Italije.

Sada je Pierotti specijaliziran za istraživanje krijumčarenja pticama, u Italiji i inozemstvu, te surađuje s  organizacijom CABS (Committee Against Bird Slaughter — Odbor protiv klanja ptica), njemačkom organizacijom posvećenom naporima protiv krivolova širom Europe, i S.O.A.R.D.A. (Anti-Poaching and Animal Crimes Operations Section — Odjeljenje za suzbijanje krivolova i zločine nad životinjama).

Metak proizveden u Italiji, pronađen u Livanjskom polju

Pierotti je 2001. godine vodio operaciju “Balkanske ptice”, međunarodnu policijsku operaciju pod vodstvom talijanske policije, koja je trajala više od godinu dana, a dovela je do razbijanja dvije kriminalne grupe koje su krijumčarile ptice.

Nekoliko zemalja pogođenih krivolovom je bilo obuhvaćeno istragom: Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Rumunija i Poljska.

“Bila je to definitivno najveća istraga na nacionalnom, ali usuđujem se reći i na europskom nivou. Stotine lovaca odlaze u BiH i Srbiju i love zaštićene vrste. Nakon toga im se dovoze kući. Troše brdo novca. Postoje dvije agencije koje to rade godinama i nitko im ne gura nos u posao jer ih je strah, ljudi koji posjeduju te agencije su posebni ljudi”, objašnjava Pierotti.

Nakon višemjesečnog istraživanja počeli su stizati rezultati. Saznali su da se životinje krijumčare u Italiju u kombijima s duplim dnom. Kad bi policajci pretražili automobil, ne bi pronašli ništa. Ali kad bi otvorili prostor ispod prividnog dna, pronašli bi ptice. Zbog pojačanih kontrola, krijumčari su se odlučili veći broj ptica prevesti u hladnjači.

“Odatle su krenule optužnice, pretresi, uhićenja i zatvorske kazne za vlasnike dvije agencije. Ali najveće iznenađenje bilo je pronaći ovu hladnjaču s 12 tona divljih životinja unutar nje. Riječ je o više od 100.000 vrabaca, vrlo malih ptica od deset do dvanaest grama. Zaštićene vrste, naravno. Ali osim njih, bilo je toliko drugih zaštićenih vrsta, poput tisuća i tisuća šumskih šljuka. Sve je bilo bez medicinsko-veterinarske dokumentacije, dokumentacije o porijeklu, pa je shodno tome i kamion tada zaplijenjen i oduzet. Ova istraga je, dakle, dovela do suda. Bilo je uhićenja, bilo je nekoliko mjeseci zatvora, a na kraju je bilo onih koji su se odlučili za nagodbu i onih koji su odabrali druge postupke”, prisjeća se.

Foto: Ajdin Kamber

Policijska akcija daje uvid u ponašanje stranih lovaca na Balkanu. Tamo ne idu samo zbog lova, već i unajmljuju prostitutke i koriste narkotike.

“Prisluškivanjem bismo čuli kako pričaju da će jedne noći doći “grupa portorikanskih medicinskih sestara”, a drugi put bi rekli da će nakon večere doći kombi sa desetak mladih djevojaka. Za 100 eura svako je mogao izabrati s kojom će provesti noć. Čuli smo kako krivolovci raspravljaju o svemu, od unajmljivanja prostitutki do organiziranja luksuzne zabave”, opisuje Pierotti.

Lovna putovanja iz Italije u Bosnu i Hercegovinu se i dalje organiziraju. Prema podacima kojima raspolaže umirovljeni inspektor iz Italije, tijekom rujna i listopada 2024. godine, više od 500 Talijana putovalo je u BiH u lov bez ograničenja.

“Federkaća (italijanski nacionalni lovni savez), tvrdi da su ova putovanja namijenjena dresuri pasa, ali to je laž.

Putovanja su vezana za lov. Lovci podmićuju lokalnu policiju, koja onda zatvara oči na odstrel zaštićenih vrsta i korišćenje električnih uređaja”, kaže Pierotti.

Lovački psi iz Italije u Livanjskom polju

Milioni ptica ubijeno na Balkanu

Godišnje se u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Albaniji i Bosni i Hercegovini ilegalno ubije najmanje 160.000 prepelica. To čini dva i po do tri posto ukupne europske populacije, procjenjuje njemačka fondacija Euronature.

Međunarodna organizacija IUCN (International Union for Conservation of Nature —  Međunarodna unija za očuvanje prirode) je nedavno prepelicu označila kao “potencijalno ugroženu”.

“Nismo sigurni koliko je ovih prepelica ulovljeno ilegalno, ali procjene govore da bi to moglo biti čak 75 posto. Dakle, postoji ogroman problem na Zapadnom Balkanu, ali i u drugim zemljama u mediteranskom bazenu. Populacija prepelica u Europi opada. Ilegalni lov tome pridonosi”, kaže voditeljica projekta migracije ptica Justin Vansynghel iz fondacije Euronature.

Lov na prepelice u jugoistočnoj Europi uglavnom je koncentriran na dvije migracijske rute: duž jadranske obale i u ravnicama sjeverne Srbije. Ptice selice širom svijeta već se suočavaju s bezbrojnim prijetnjama. Travnjaci na kojima polažu jaja često su uništeni zbog poljoprivrede ili klimatskih promjena.

“Ilegalno ubijanje prepelica na Balkanu nije samo lokalni problem, već je i europski. Ove ptice su selice i ne zadržavaju se na jednom mjestu. Dakle, učinak ptica koje su uhvaćene ili zarobljene i ubijene u zemljama Zapadnog Balkana, naravno također ima efekat na populacije u drugim zemljama. U svom sjevernom području vrsta je postala prilično rijetka zbog intenziviranja poljoprivrede, a gubitak populacije uzrokovanim nezakonitim ubijanjem duž jadranskog migracijskog puta još je jedan faktor koji bi zapravo mogao dovesti do kolapsa srednjoeuropskih populacija prepelica”, kaže Vansingl.

To može uticati na širi eko sustav, budući da su prepelice hrana za druge ptice, a one same jedu prizemne beskičmenjake. Jedno je sigurno, kada se brojnost jedne vrste naruši, cijeli lanac ishrane snosi posljedice.

“Pretjeran izlov prepelice osiromašuje našu prirodu, naše livade, naša travnata staništa. Utiče na promjene u sustavima. U konačnici, može da dovede do potpunog iščezavanja ove vrste sa naših prostora. Svi globalni trendovi pokazuju da će u budućnosti doći do dodatne redukcije brojnosti ove vrste i zato je izuzetno važno da se ova vrsta lovi na zakonom propisan način”, slaže se Goran Topić.

Livanjsko polje

“Kao Divlji zapad”

U svojoj kancelariji u Novom Sadu, drugom gradu po veličini u Srbiji, Milan Ružić, izvršni direktor nevladine organizacije “Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije”, također je zabrinut zbog sve većeg broja stranaca koji dolaze u lov na prepelice.

“Sada se procenjuje da je već pet milijardi ptica manje u Europi nego prije 50 godina. Cijeli preletni put mora biti zaštićen i toj vrsti se mora pomoći. Čim ta volja ne postoji onda se događa nešto što je Divlji zapad. Ljudi koji dolaze da love prepelice, dolaze ovde da to rade zato što u njihovim državama ili je takav lov zabranjen, ili nema dovoljno divljači, odnosno nema dovoljno prepelica. A što je najvažnije, dolaze jer smatraju da se ovdje zakoni ne poštuju. Oni će otići tamo gde znaju da netko može da ih čuva i da neće biti kažnjeni. To je Balkan”, govori Ružić, koji ovaj problem naziva organiziranim kriminalom jer “puno ljudi u lancu kontrole zna šta se događa”.

Naglašava da ptice ne pripadaju nikome, nijednom pojedincu ili državi, jer su to životinje koje putuju s jednog kraja svijeta na drugi. Oni pripadaju svima i svi imaju obvezu da ih štite.

“Prepelica koju netko ubije u Srbiji je ista ona prepelica u koju je netko uložio milione eura da je zaštiti u Slovačkoj, Mađarskoj, Austriji, Poljskoj, Skandinaviji ili nekim Baltičkim državama. Ona je selica. Ako neki farmeri u Letoniji ili Poljskoj dobijaju subvencije od građana koji su poreski obveznici Europske unije da održavaju čistim, lijepim svoje livade ili njive na kojima se gnijezde te prepelice, a one budu ubijene u krivolovu u Srbiji, cijeli sustav pada u vodu”, zaključuje on.

Ovaj tekst je realiziran uz pomoć “Journalismfund Europe”. (etrafika.net)

relax-portal.info

Popularno danas