”Od kako je Zakon o hraniteljstvu u FBiH stupio na snagu mostarski Centar za socijalni rad jako dobro radi posao hraniteljstva i imamo sve manje djece koju smještamo u ustanovu”, kazala je u razgovoru za Fenu inspektorica socijalne zaštite, civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom u Hercegovačko-neretvanskom kantonu Janja Milinković.
”U HNK sada imamo oko dvadesetero djece u hraniteljstvu, što srodničkom, što u onom gdje dajemo dijete drugoj porodici koja nije srodnik djetetu. Jedan dio djece koja su bila u hraniteljskim obiteljima imamo u postupku posvojenja koja još nisu okončana, ali su započeta i imamo dosta djece koja su posvojena”, naglasila je Milinković.
Predrasude prema Romima
Uz sve to, kako dodaje, u HNŽ su prevaziđene i predrasude prema djeci romske nacionalnosti.
”Ono čime se moram pohvaliti u ovom kantonu jeste da smo prevazišli predrasude prema romskoj djeci i u zadnje vrijeme imamo dosta romske djece koja su smještena u hraniteljske obitelji, a dosta ih je i posvojeno”, naglasila je.
Milinković ističe kako je ”jedan dobar dio” djece koji se smjestio u hraniteljske obitelji ujedno i u postupku posvojenja.
”Znači imamo specifičnu situaciju da je većina hranitelja u biti prošla kroz edukaciju da bi postala jednog dana i posvojitelj”, kazala je Milinković.
Dodala je kako u tim procesima edukacije uvijek napominju kako im je prioritet povratak djeteta u biološku porodicu ako postoji mogućnost da se dijete vrati.
Kontrola nad smještajem
”Iz tog razloga kroz jedno duže razdoblje ostavljamo dijete hraniteljskoj obitelji sa svim pravima koja osigurava Zakon o hraniteljstvu FBiH, što znači da dijete ima pravo na naknadu, da hranitelj ima pravo na naknadu. Dosta hranitelja kažu da im ta sredstva ne trebaju, ali mi smatramo da oni to mogu staviti na račun djeteta i tako da deponiraju i stvaraju nekakva sredstva za dijete s kojima ono može raspolagati kada odraste”, pojasnila je.
Govoreći o mogućim zloupotrebama, Milinković kaže kako za sada kontrolu vrše centri za socijalni rad, ali da ona kao inspektor smatra da bi nadzor trebao biti puno veći, pojašnjavajući kako se ne može doći i kontrolirati dijete u obitelji, dok na primjer u Švedskoj možete ući u porodicu pa više sati promatrati kako se obitelj ponaša ili kako se dijete uklopilo.
”Za sada kontrolu nad smještajem djeteta u hraniteljsku obitelj vrši Centar i inspekcijski nadzor se provodi u Centru. Naravno, kroz dokumentaciju možete pozvati dijete ili porodicu u Centar, ali ne u kuću u kojoj je smješteno dijete, s tim da oni prolaze kontrolu prije nego što dođu na edukaciju i tijekom edukacije edukatori odlaze u porodicu da vide sve uvjete i mogućnosti i oni su dužni dostavljati redovne izvještaje o napretku djece”, navodi inspektorica.
Naglašava kako su obitelji koje se jave za hraniteljstvo većinom zainteresirane i za posvojenje.
Zakon
”Iako nije zakonom tako definirano, kod nas u HNK ljudi se prvo jave da prođu edukaciju, dobiju certifikat za hranitelja i onda postaju i posvojitelji te djece. Imamo zaista krasne obitelji, to su prekrasni ljudi koji su uzeli djecu na hraniteljstvo, poslije na posvojenje i stvarno sam oduševljena da ima tako plemenitih ljudi i bez predrasuda”, naglašava Milinković.
Kako bi ova oblast bila u potpunosti uređena smatra kako je potrebno uskladiti i druge zakone.
”Zakonom o hraniteljstvu FBiH izdefinirano je tko može biti hranitelj kako bi što bolje zaštitili interes djeteta, iako se dijete smješteno u hraniteljsku obitelj redovno kontrolira, međutim, s druge strane imamo neusklađenost drugih zakona koje bi isto tako trebalo urediti da bi to zaista bila u potpunosti uređena oblast”, poručila je.
Objava Sve više posvajanja djece u Hercegovini pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
