Sutra počinju mise zornice: Pet stvari korisnih za znati o zornicama

Ušli smo u vrijeme Došašća, odnosno pripreme za Božić. Danas palimo prvu adventsku svijeću, a od sutra i u našoj župi počinju mise zornice.

Zornice imaju pokornički značaj jer se vjernici ustaju ranije, žrtvuju svoj san i odlaze u crkvu. Mise zornice slavit će se u 6 sati, svaki dan Došašća, osim nedjelje.

U nastavku vam donosimo pet stvari koje morate znati o misama zornicama.

1. Naziv

Naziv za rane jutarnje mise koje se slave u zoru – zornice – jedan je od lijepih primjera ljubavi hrvatskog naroda prema vlastitom jeziku. Drugi narodi, pa ni slavenski*, za ove rane mise nisu pronašli vlastito ime već ih nazivaju latinskim imenom rorate. Ovaj latinski naziv dolazi od riječi ulazne misne pjesme „Rorate caeli desuper et nubes pluant justum“ – “Rosite nebesa odozgor i oblaci Pravednog daždite”, koja preriče tekst starozavjetnog proroštva o spasenju (Usp. Iz 45, 7-8).

2. Povijest

Mise zornice nastale su vjerojatno već u 5. stoljeću, nakon Kalcedonskog sabora i proglašenja dogme o Mariji Bogorodici, zbog čega imaju snažno marijansko obilježje. Riječ je zapravo o adventskim zavjetnim misama slavljenima na čast Blažene Djevice Marije. U početku su slavljene samo u subote došašća, no s vremenom su se počele slaviti i radnima danima. U Europi, osobito u germanskim krajevima, običaj slavljenja misa zornica proširio se u 15. stoljeću. U prijašnjim vremenima zornice su bile uvriježene u sjevernim hrvatskim krajevima, no danas su prisutne u čitavoj Hrvatskoj.

3. Liturgijska boja

Prije liturgijske obnove Drugog vatikanskog sabora liturgijska boja misa zornica, zbog njihova marijanskog obilježja, bila je bijela, a ne ljubičasta. Danas, budući da zornice više nisu zavjetne mise na čast Blažene Djevice Marije već redovite adventske mise, njihova liturgijska boja je ljubičasta.

4. Smisao

Mise zornice simboliziraju budnost kršćana u vremenu priprave za Božić, ali i budno iščekivanje konačnog Isusova dolaska na kraju vremena. Kršćani nastoje bdjeti nad svojim životom, ali i nad tuđim životima, kako ne bi izgubili vječni život. Misa zornica podsjeća i na drevna kršćanska vremena u kojima se – posebno u galskoj i bizantskoj liturgiji – došašće smatralo asketskom pripravom, što je sačuvano i danas. No, najnovija liturgijska obnova daje tijeku dana došašća veliko značenje. Obilježava ga „pobožno i radosno iščekivanje“, što je vidljivo i iz nedjeljnih liturgijskih čitanja. U došašću ne treba previdjeti budnost i molitvu, ali niti zaboraviti radost. Jer, došašće je ponajprije „radosno vrijeme, a činjenica da se ne pjeva Slava samo je pokazatelj želje da ona snažnije odjekne u svome izvorištu – u misi polnoćki“.

5. Posjećenost

U različitim traženjima i lutanjima nakon Drugog vatikanskog sabora lijepa tradicija slavljenja misa zornica neko je vrijeme bila izgubljena. Nakon njihova u početku sramežljiva vraćanja, zornice su postajale sve veći ‘hit’. Danas, u većini župa diljem Hrvatske za vrijeme zornica crkve su dupkom pune, a posjećuje ih otprilike prosječni broj vjernika koji redovito pohađaju nedjeljne mise.