Što su to dezinficijensi?

-

Dezinficijense spominjemo u kontekstu postupka dezinfekcije. Dezinficijensi riječ dolazi od latinskog (desinfectio) što na hrvatskom znači raskužba. Postupak je to prilikom kojeg se žele suzbiti mikroorganizmi (bakterije i virusi), ponajviše radi sterilizacije neke prostorije i širenja zaraze.

Trebamo znati da određene vrste bakterija ostanu na životu i nakon postupka dezinfekcije, i da mogu ući u dubinu kože i proširiti zarazu. Sa druge strane, drugi sojevi bakterija uspješno se mogu uništiti postupkom dezinfekcije, kao i virusi koji također rade opasnost od širenja bolesti.

U nastavku ćemo pisati o dezinficijensima koje koristimo za virus COVID-19. Najveća opasnost modernog doba pojavila se u obliku korona virusa, i na sve načine se trudimo suzbiti širenje bolesti. Virus se širi dodirom zaražene osobe, kapljicama za vrijeme dok smo u blizini i razgovaramo, te dodirom zaraženih predmeta. Tako je, korona virus može ostati na površini predmeta i uspješno se proširiti do novog domaćina koji dodirne zaraženi predmet. Zbog toga je iznimno važno uraditi dezinfekciju odgovarajućim dezinficijensima.

Različiti dezinficijensi u sebi imaju različite aktivne tvari. Spomenut ćemo neke dezinficijense koje preporuča struka. Pročitajte u nastavku malo više o dezinficijensima koji dobro djeluju kao dezinfekcijska sredstva protiv korona virusa.

Preporučene komponente za dezinfekciju

Dezinficijense trebamo odabrati ciljano, koji djeluju protiv korona virusa (COVID-19). Pročitajte koji su to, i kako se radi dezinfekcija.

Vodik-peroksid je nestabilni spoj kisika i vodika. Proizvodi se elektrolizom sumporne kiseline, te se zbog nestabilnog spoja razlaže u doticaju s vodom. Radi se o jakom oksidirajućem agensu koji djeluje na različitim površinama. Opasan je za kožu i ne smije se primjenjivati na ljudima i životinjama. Koristi se za dezinfekciju površina i prostorija, jer će pri djelovanju na površini uspješno uništiti mikroorganizme. Za prilike dezinfekcije koristi se razblaženi vodik-peroksid (3%, 6% i 12%). Dezinfekciju prostorija vodik-peroksidom trebate prepustiti stručnom osoblju, i ponašati se prema njihovim uputama.

Alkohol je jedan manje opasan dezinficijens za ljude i životinje, a opet je djelotvoran protiv mikroorganizama. Za brzu i djelotvornu dezinfekciju od korona virusa često se koristi, posebno u prostorijama koje su još u funkciji i u kojima ljudi trebaju da borave/rade neposredno nakon provedene dezinfekcije. Alkohol se koristi u jako koncentriranom obliku (98-99%) i nanosi se na sve površine na kojima postoji mogućnost prisutnosti virusa ili bakterija. Prostorije se mogu koristiti već par minuta nakon obavljenog postupka dezinfekcije.

Benzalkonij klorid poznamo i kao BZK, BKC, BAC, a radi se o još jednom dezinficijensu. Ovisno o čistoći ovog spoja, može biti bezbojan pa do žućkaste boje (manje čist oblik). Koncentrat se na tržištu nalazi u omjeru 50% i 80%, a prodaje se pod oznakama BC50, BC80, BAC50, BAC80… Koristi se pod stručnim nadzorom, za dezinfekciju prostora i većih zatvorenih površina. Spada u grupu kationskih dezinficijensa. Djeluje dobro protiv bakterija, gljivica, algi i virusa. U pravilu, primjena dezinficijensa na bazi benzalklonij klorida nije toksično, ali se treba pridržavati propisanih pravila. Benzalklonij klorid neće nadražiti kožu, niti će štetno reagirati s materijalima na koje se nanosi. Ukoliko se površine ne isperu, nakon dezinfekcije, na njima će ostati tanki sloj aktivnih tvari, koji može djelovati protiv mikroorganizama i danima nakon dezinfekcije.

Podijeli članak

Recent posts

Sahat kula neiskorišteno blago Mostara

U mahali Brankovac nalazi se stara Sahat kula koja je jedna u nizu nacionalnih spomenika u Mostaru. Visoka je 16 metara i sastoji se...

Najpoznatije austrougarske građevine u Mostaru

Najpoznatije austrougarske građevine u Mostaru su svakako Gimnazija Mostar, Gradska banja, Carinski most Jedna od naljepših građevina austrougarskog perioda u Mostaru je Gimnazija Mostar. S...

Partizansko groblje – Zaboravljeni spomenik slavne prošlosti

Partizansko groblje je spomenik koji se u Mostaru mora posjetiti. Nalazi se  na putu prema gradskoj bolnici ''Bijeli brijeg'' u naselju Strijelčevina. Svečanom otvorenju 25.septembra...

Historijska baština Mostara – Stari most

Stari most je izgrađen 1567. godine po naredbi Sulejmana Veličanstvenog a konstruisao ga je Mimar Hajrudin. Prvobitni Stari most je stajao gotovo 426 godine...

Historija Mostara

Historija Mostara - Privlačnost Mostara, središta Hercegovine i historijskog raskršća naroda i civilizacija, danas se ističe obnovljenom snagom. Zahvaljujući konstantnom radu na rekonstrukciji koja je,...