Na našem području obitava 14 vrsta zmija, među kojima su samo poskok i riđovka otrovnice.
Iako je poskok nešto otrovniji od riđovke, obje zmije su manje otrovne od afričkih ili azijskih otrovnica, pa je njihov ugriz rijetko smrtonosan.
Poskok (modras, kamenjarka; Vipera ammnodytes) je pepeljasto-sive boje i može narasti do jednog metra. Ima srcoliku glavu s karakterističnim roščićem na vrhu nosa. Tamna vijugava linija uzduž hrpta, poznata kao Kainov znak, te tamne mrlje sa strane glavne su karakteristike ove vrste zmije koja uglavnom obitava u južnim, krševitim područjima.
Riđovka (šarka; Vipera berus) je prisutna u cijeloj Europi. Dugačka je između 60 i 80 cm i također ima “cik-cak” liniju uzduž tijela. Postoje dvije vrste: Vipera berus bosniensis i Vipera pseudoaspis.
U slučaju ugriza, važno je utvrditi je li zmija otrovna ili ne. Otrovnice imaju trokutastu glavu i uske eliptične oči, za razliku od neotrovnica.
Otrovnice i neotrovnice
Otrovnice se razlikuju od neotrovnica po kratkom i zdepastom tijelu, dok su neotrovne zmije tanka i izdužena. Važno je napomenuti da ova karakteristika vrijedi samo za evropske zmije.
Vrste iz porodice Viperidae iz Amerike i Azije, poput čegrtuša, imaju udubljenje između očiju i nosnica za detekciju topline. Naše zmije iz porodice Viperidae (poskok, riđovka i planinski žutokrug) nemaju takvo udubljenje, pa to nije kriterij za razlikovanje otrovnica i neotrovnica na našem području.
Što učiniti ako vas zmija ugrize?
Preporučuje se ostati miran i ne pokušavati loviti zmiju. Ako je zmija ubijena, treba je donijeti u bolnicu radi identifikacije, što je bitno za terapiju.
U većini slučajeva mogu se vidjeti dvije ubodne rane od zmijskih zuba, udaljene 6-8 mm. Nalaz rane ne znači automatski da je otrov ubrizgan. Čak 22% ugriza ne pokazuje znakove otrovanja.
Simptomi zmijskog ugriza
Nakon ugriza, unutar dva sata javlja se bol i otok. Kod težih slučajeva, bol je oštra, a otok se brzo širi i prati jakim potkožnim krvarenjem. Mogu se pojaviti mjehuri s krvavim sadržajem i opći simptomi poput vrtoglavice, mučnine, povraćanja, slabosti i otoka limfnih čvorova.
Ako zmija nije otrovnica, ranu treba isprati vodom, namazati antibiotskom mašću i zaviti. Treba provjeriti cijepljenje protiv tetanusa.
Prva pomoć i prevencija
U slučaju sumnje na otrovanje zmijom, osoba treba mirovati i imobilizirati ugrizno mjesto. Ne preporučuje se isisavanje otrova ili podvezivanje rane. Osoba treba biti prevezena u bolnicu što prije.
Za prevenciju, izbjegavajte visoku travu, ne pokušavajte ubiti zmiju te pazite gdje stavljate ruke i noge. Budite posebno oprezni prilikom penjanja po stijenama.
Ovi savjeti pomažu u smanjenju rizika od ugriza zmije, ali je važno znati kako reagirati u slučaju ugriza.
Izvor: ( caportal.net / Mostarski.info )
